DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1983 str. 21 <-- 21 --> PDF |
, Analizirajmo rezultate! Ako usporedimo podatke u lijevom stupcu tablice, s podacima u desnom, vidljivo je da su odstupanja neznatna. Radnici se izjašnjavaju da se za 3,26 posto manje informiraju putem vlastitih novina nego li svi, dakle, uključujući samoupravne rukovodioce i rukovodioce društveno-političkih organizacija. Odgovor da se u šumarstvu informiranje odvija putem delegata na zborovima radnih ljudi pokazuje nešto veće odstupanje. Radi se o razlici od 4 posto. Radnici misle da su na zborovima više informirani nego što to misle svi zajedno. Ako bismo proveli rangiranje odgovora, onda bi tablica izgledala ovako: TABLICA 2 Bro. j ODGOVORI RADNICI POSTO UKUPNO POSTO 1. Preko delegata na zborovima 309 42,80 475 38,80 2. Putem vlastitih novina 130 18,06 261 21,32 3. Pomoću biltena 120 16,62 224 18,30 4. Putem umnoženih zapisnika 116 16,07 198 16,17 5. Neslužbeno u kuloarima 22 3,05 32 2,61 6. Razglasom 13 1,80 19 1,55 7. Ne inform´raju se 12 1,66 14 1,14 Lako je uočiti da primat u informiranju radnih ljudi u šumarstvu ima interpersonalna komunikacija — na zborovima putem delegata. Takvom obliku informiranja daje se znatna prednost pred informiranjem putem vlastitih novina, biltena ili zapisnika. Informiranje i obavještavanje putem razglasa očito se u šumarstvu ne koristi, iako na nekoliko mjesta i takav način informiranja postoji. Ako se poslužimo rezultatima istraživanja nekih zapadnih komunikologa. koji su došli do zaključka da je interpesonalna komunikacija uvjerljivija i utjecajnija nego mass-media, mogli bismo ovakvim rezultatom biti zadovoljni, jer stavovi se lakše mijenjaju pod utjecajem prijatelja nego nekog sredstva javnog komuniciranja. Međutim, preostaje da se istraži kvantiteta i kvaliteta takvih informacija koje se disperziraju interpersonalno na zborovima radnih ljudi, posebno jesu li takve informacije dovoljno učestale i dostatne. Dalje, korisno je pripomenuti da su ispitanici mogli zaokružiti i po nekoliko odgovora, ako se u njihovom OOUR-u provodi informiranje na dva ili više načina. Međutim, od 810 ispitanika po jedan odgovor zaokružilo je 557 ispitanika (68,77%), odnosno 387 radnika (75,44%) od njih 513. Po dva odgovora dalo je 127 anketiranih, a od tog broja 59 radnika. Tri odgovora okružilo je 88 anketiranih, odnosno 51 radnik, a po četiri odgovora 37 anketiranih ili 16 radnika. Ipak, proizlazi da je u nekim sredstvima informiranje posve zapostavljeno, jer 32 ispitanika odgovora da se informiraju u kuloarima, a 14 ih odgovara da se ne informiraju. 491 |