DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 63 <-- 63 --> PDF |
tencije Botonega dobijemo drugi »Obrovac, nužno je u punoj mjeri odmah primijenili »najefikasniji način borbe protiv enormne produkcije nanosa u jarugama — njegovo zadržavanje ... izgradnjom različitih objekata deponijskog tipa.« Iz »Opisa puta« II susreta bujičara Jugoslavije«, posebno izdvajamo prikaz pokusnog objekta ABRAMI, udaljenog 6 km od Buzeta. Naime, pokraj istoimenog sela, 1956. godine tadašnja Uprava za vodoprivredu NRH osnovala je deimonstraciono- pokusnu površinu za primjenu suvremenih metoda na sprečavanju erozije i uređenju brdskih slivova na flišnom terenu (druga, za tipično krašku površinu na vapnencu, osnovana je na otoku Rabu). Autori su prilično opširno izložili rezultate ovih pokusa ali čitateljima preporučamo da ,se o njima informiraju na licu mjesta. Vrijedno je ne samo za radove u bujičinim nego i na ostalim terenima slične konfiguracije. TOPOLA Bilten Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu* Br. 133—134, 135—136. i 137—138. 1. U mjesecu rujnu 1981. godine u Institutu za topolarstvo u Novom Sadu održan je sastanak Sekcije za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća s osnovnom temom »Oplemenjivanje listača brzoga rasta«. Referate s ovog sastanka »Topola « je počela objavljivati u prethodnom, tj. 131—132, broju i nastavlja se n br. 133—134. U ovom svesku objavljeni su radovi: A. K r s t i n i ć i M. V i d a k o v i ć: Dostignuća na oplemenjivanju stablastih vrba u Jugoslaviji, * Adresa Uredništva i uprave Beograd, Terazi je 23.VII Zanimiv je prikaz D. Strugara o »Adi ( i ri a n 1 i j i -i j. I izigra rlskom« sportsko rekreativnom poligonu gradskog i šireg značaja«. Kopneni dio poligona iznosi 580 ha, a vodeni 200 ha. Pretežni je dio, blvk, pod šumom (visokom 260 ha a niskom 127 ha), UVu površine su livade, 12% poljoprivredna zemljišta a na 10"/« nalaze se objekti, saobraćajnice i pregrade (koje vežu Adu, otok, Ciganliju u užem smislu s pridruženim površinama Ade Medice i površine uz desnu obalu Save). Ovaj rekreacioni poligon Beograđani uvelike koriste, jer je 1982. godine bilo 14 000 000 posjetilaca (1979. god. oko 5 mil). U nekrolozima prikazan je život i rad četiri bujičara: Ing. Stevana Čirko vić a (umro 1979), Dr. ing. Dušana J e dlovsko g (1913 — 1980), Ing. Momčila Stavrić a (1927 — 1979) i Ing. Živojina Vančetovića (1901 — 1980). O. Piškorić J. Marković: Uticaj gustine sadnje na razvoj nekih klonova vrbe, N. Komlenović i A. K r s t i n i ć : Genotipske razlike između nekih klonova stablastih vrla s obzirom na stanje ishrane, N. Živ a nov: Varijabilnost svojstava aluvijalnih zemljišta i njihov značaj za proizvodnost topola, P. Marinković, D. Živojinović, M. Popov, M. Marko vić i A. Sigunov : Dalja proučavanja primene herbicida u suzbijanju korova u intenzivnim kulturama topola u Potamišu, V. Guzi na: Testiranja klonova vrbe u pogledu svojstava značajnih za upotrebu njihovog pruća u pletarstvu, 2. Sadržaj broja 135—136 (za mjesec jul—decembar 1982) sastoji se od članaka: 1. Herpka : Proizvodne karakteristike poliklonalnih oglednih zasada topo |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 64 <-- 64 --> PDF |
la Populus deltoides Batr. u gustom razmaku sadnje I. Herpka : Varijabilnost, naslednost i efekti selekcije za osetljivost na rak kore izazvan gljivom Dothichiza populea Sack, et Briard., P. Marinković, I. Herpka i V. Guzina : Osetljivost nekih potomstava Leuce topola na oboljenja lista, Š. M i k 1 o š : Uvođenje u proizvodnju novih klonova topola u SR Madžarskoj, S. Rončevdć i P. Ivanisevic: Prilog proučavanju uticaja mikroreljefa i načina sadnje na primanje sadnica nekih novih klonova topola u zasadama, I. Herpka : 31. Zasjedanje Izvršnog komiteta Međunarodne komisije za topolu FAO. 3. U br. 137—137 (datiran s januar—juni 1983) možemo pročitati: P. Vrata r i č: Primjer iskorišćivanja plantaže topole u području podravsko- podunavskog bazena, M. Novaković: Mehanizacija u podizanju i nezi plantaža topola, S. May : Populus ciliaca Wall., morfologija, taksonomija i značaj za selekciju, S. Nikolić i D. Jezdić: Izbor transportnog sredstva za prevoz šumskih sortimenata u uslovima SAP Vojvodine, M. S 1 a b a k : Probno vađenje topolovih panjeva na području Š. G. »Osijek«, Dr S. T o m a n i ć : Istraživanja danas za sutrašnje šume (o XVII Svjetskom kongresu IUFRO u Kyotu u rujnu 1981). 4. Nekoliko rezultata iz saopćenih radova: Krstinić-Vddaković »smatraju da će se korišćenjem selekcioniranih i priznatih klonova bijele vrbe (a tih je do sada 11) uzgoj ove vrste podići na znatno viši nivo, čime će se postići i znatna privredna korist «. Inače u okviru šumarskog fakulteta u Zagrebu podignuta su tri klonska arhiva stablastih vrba: — na nizinskom pseudogleju u Kutini, — na aluviju Dunava kod Vukovara i — na NPSO »Duboka« (Velika). J. Marković zaključuje da ophodnja za sva tri ispitana klona bijele vrbe treba biti oko 15 godina a optimalna gustoća sadnje (za maksimalnu proizvodnju drvne mase) je kod gustoće 2 X 2 m (2500 stabala po ha). I. Herpka je na osnovu svojih istraživanja zaključio, »da je svojstvo osjetljivosti topola na Dothichizu — rak kore visoko genetski uslovljeno« ali i da postoje mogućnosti da se osjetljivost smanji selekcijom. Silvio May provodi istraživanja o mogućnosti uzgoja topole Populus ciliaca Wall, na području Sredozemlja (i kod nas). Ova topola prošireno je i zapaženo drvo u području Severo-zapadne Himalaje, gdje raste u mještovrtim šumama a katkad i u čistim sastojinama na čistinama i kamenitim zemljištima na nadmorskim visinama između 1500 i 3500 m. Nađena su pojedinačna stabla, piše S. May, prsnog promjera 112 cm, visoka 30 m od čega 15 čistog debla. Upotreba ove topolovine kao i drugih vrsta (za daske, Ijuštenje, ploče vlaknatice, šibice, pulpu i papir i dr.). U Italiji postignut je uspjeh na području Casale Monferrato (113 m nad morem) dok na pokusnoj plohi Scopa u italijanskim sjeveroistočnim Alpama na 650 m nadm. visine sadnja nije uspjela, jer su,, zaključuje May, klimatski uslovi za ovu vrstu vrlo oštri. U sv. br. 135—136. dr I. Herpka, inače član Izvršnog komiteta Međunarodne komisije za topole FAO, izvješćuje o 31. zasjedanju ovog I. K. održanog od 6. do 10. rujna 1982. u Casale Monferrato, sjedištu Instituta »di S´perimentazione per la Pioppicoltura«. Na tom zasjedanju P. Vratarić održao je u br. 137—138. Topole navedeni referat o »primjeru iskorišćavanja topole u području podravsko-podunavskog bazena« odnosno plantaže »Španjolska ada«. O. Piškorić |