DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 62     <-- 62 -->        PDF

EROZIJA
stručno-informativni bilten br. 11
Beograd 1983.


»EROZIJU« izdaje Institut za šumarstvo
i drvnu industriju — Odelenje
za eroziju i melioracije u Beogradu
(ul. Kneza Višeslava br. 3) a
»godišnje izlazi jedan ili više brojeva,
u zavisnosti od raspoloživog materijala«,
kako u Uvodniku ovog sveska navodi Redakcija
Biltena.


Ovaj broj posvećen II Susretima bujičara
Jugoslavije, koji su održani 19. i


20. svibnja o. g. na području Istre, pa
i pretežni dio sadrži priloge o hrvatskom
dijelu ovog našeg poluotoka. To su:
Dr J. Marković: Istra,
Dr ing. Z. Ko s : Povijesni pregled i perspekt.
va razvoja vodoprivrede u Istri,
Dr ing. A. Tomić : Erozioni procesi u
prostoru Istre,


DrL. Lazarević i ing. S. Miličević
: Erozija u slivu Botonege,
Ing. M. B a k o t a , ing. R. Stajduhar
i ing. G. Mičetić: Opis puta II Susrela
bujičara Jugoslavije te
Ing. T. Sobol : RO »Vodoprivreda« —
Rijeka.


Ostali su prilozi:
Dr ing. M. Đorović : Rezultati istraživanja
intenziteta vodne erozije na Eskprimentalnoj
stanici Ralja u periodu
1967—1977,
Dr ing. S. P e t k o v i ć : Hidraulički proračun
propusta,


Dr ing. M. Vlahović i Ing. T. T odoro
vi ć: Stepen poboljšanja kvaliteta slabo
nosivog tla izradom šljunčanih šipova,
Ing. arh. D. Strugar: Ada Giganlija,


Dr R. Lazarević: I Susret bujičara
Jugoslavije i
IN MEMORIAM.


Sadržaj ovog broja »Erozije«, kako se
već iz samih naslova može vidjeti, interesantan
je i /.a širi krug čitatelja tj. i
za one, koji ne rade na bujicama, u a
svakom slučaju za šumare.


Historijatu hidromelioracija u Istri, o
čemu je autor već objavio »Kratak historijski
pregled melioracionih radova udolini
Mirne« u časopisu »Građevinar« (br.
8/1966) ovdje je dodan i »Dugoročni plan
razvoja« do 2015. godine. Šteta što je
d o karata reproduciran u tako sitnom
mjerilu iako je postojala tehnička mogućnost
(da ne premaše stranicu) da se
povećaju za 20 do 5(Pfn.


Erozioni procesi prikazani su tekstom
i fotografijama koji pružaju dobar uvid
u današnje stanje u cijeloj Istri, a posebno
u s´livu potoka Botonega, na kojoj
je već u gradnji retencija. Posebno je
dokumentirano djelovanje erozije u slivu
Botonege koja je toliko intenzivna da
autori, Lazarević — Miličević, predviđaju
da će retenziju zatrpati za svega 28 a ne
100 godina, kako je projektom predviđeno!
No, moramo biti svjesni, da je
erozija prirodni proces i da
se ona, posebno u flišnim terenima, javlja
i bez utjecaja čovjeka. Tako sam imao
prilike vidjeti baš u Istri, pored Starog
Pazina, kako je erozija načela travom
obraslu glavicu horizontalne površine svega
.4—5 m!; na drugom mjestu, kod Paza,
plošno obrušavanje nastalo je iako je
površina bila obrasla dobro sklopljenom
niskom šumom; u području Kaočine gaja
na Kozjaku (kod Splita) jedna ne jaka
kiša erodirala je djelomično i kaldrmiran
put u jarku toliko, da se njime uopće
više nije moglo prolaziti. Prirodne
erozije nastaju i u drugim supstratima


o čemu svjedoči i ona s jedne glavice
kod Uvea svojedobno područje Š. u. Višegrad).
Glavica je desetljećim služila
kao pašnjak, dok nije jedne godine, 1937.
ili 38, započela od vrha erozija, najprije
brazdasta a zatim jaružasta.i to istodobno
s nekoliko brazda. Stoga autori za Botanegu
s pravom zaključuju »da velika
klizišta nisu samo proizvod antropogenih
činilaca, već i osobito povoljnih
fizičko-geografskih uslova za njihovu pojavu
«, možemo reći »evoluciju« zemljine
površine. Stoga, ne ćemo li da od re