DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 59 <-- 59 --> PDF |
A. — F. dinaricum asaretosum Puncer ( = calamagrostidedosum Tregubov, Zupančić I960 mscr. pro max parte) A. — F. dinaricum asperuletosum Puncer (= omphalodetosum Tregubov pro max parte) A. — F. dinaricum aceretosum (Wraber 1964 mscr. Puncer, Woj´terslki, Zupančić A. — F. dinaricum mercurialetosum Tregubov 1957 A. — F. dinaricum adenostyletosum glabrae (Pun- Puncer, Wojterski, Zupančić 1975 A. — F. dinaricum adenostyletosum glabrae (Puncer (subas. nova) A. — F. dinaricum neckeretosum crispae Puncer (subas. nova) Svaka subasoeijacija ima analitičku tabelu u kojoj su izdiferencirane diferencijalne vrste, dvije ili više. Unutar sub PRAPUTNJAK Zbornik radova Mjesna zajednica Praputnjak 1981. Ovaj Zbornik registriramo u Šumarskom listu iz dva razloga. Jedan je, što je njegovom izdavanju znatno doprinjeo Dr Stjepan Frančišković, a drugi što sadrži i zrnca za povijest našeg šumarstva. ~1 . Dr Stjepan Frančišković (1902—1981) jedan je od pokretača izdavanja ovog Zbornika (ostali su Vinko Buljan, Inž. Miro Štiglić, prof. Krešo Topljak i dr Vinko Tadejević). Ideja je nikla 1964. godine tj. godine koje je obilježena i proslavljena 100-godišnjica osnivanja pučke (osnovne) škole u Praputnjaku. Među asocijacija izdvojeni su facijesi odnosno ekološke varijante koji označavaju veći ili manji stepen vlažnosti, zakiseljenosti zemljišta, razlike u mehaničkom stanju supstrata, nadmorskoj visini itd. Ove jedinice imaju posebno značenje jer upotpunjuju sliku razvojnih tendencija ili širinu ekološkog raspona određenih subasocijacija. U završnom, osmom poglavlju »Stanište kao biotop šumske zajednice Abieti — Fagetum dinaricum« ukazuje se na stvarne i potencijalne mogućnosti određenih staništa ove zajednice i ističe se značaj aplikacije vegetacijskih, pa i širih ekoloških istraživanja na izbor sistema gospodarenja, sa konkretnim ukazivanjem na šumsko-uzgojne ciljeve — poboljšanja asortimana vrsta drveća i povećanja produktivnosti. Njene niže jedinice imaju značaj šumsko-uzgojnih i šumsko- gospodarskih osnovnih jedinica i predstavljaju poseban model »tipova šuma « kojima treba da teži intenzivno gospodarenje. U tome je i praktični značaj ove studije. Prof. dr Vitomir Stefannović tim tek deset godina kasnije inicijativni odbor postaje redakcijski i to u sklopu 30-godišnjice oslobođenja, kojeg je član i Frančišković, »Kao važni poticajni činitelji ü ovoj sferi javljaju se i brojni objavljeni i neobjavljeni napisi i zapisi o našem Praputnjaku« stoji u Uvodnoj riječi urednika dr V. Tadejević a. »Spominjemo studiju dr Stjepana Frančiškovića o Praputnjaku«, nastavlja Tadejević, »u kojoj su obrađeni brojni podaci vezani za prošlost našega mjesta, do kojih je autor, s urođenim smislom za istraživanje povijesnih zbivanja, došao, prilikom prikupljanja za svoje najznačajnije znanstveno djelo: »»Razvoj šumskog gospodarstva zapadnohrvatskom području««. To je, kako navodi Tadeje457 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 60 <-- 60 --> PDF |
vic, »opsežna studija« »»Praputnjak««, koja je god. 1960. u Zagrebu umnožena kao rukopis.« S. Frančišković je u Zborniku obradio: — Prostorni smještaj Praputnjaka (tlo, klima, vegetacija); — od Povijesnog razvoja Praputnjaka Srednji vijek, Novi vijek, Period feudalizma, Period merkantilizma i Period kapitalizma, Privredni razvoj i Kulturni razvoj; — Istaknute ličnosti praputnjarske prošlosti, njih 19 od ukupno 26 opisanih. Osim toga Frančišković je u prikazu V. Buljana: Osebujnosti Praputnjaraca i njihova dijalekta priložio i nekoliko anegdota te »dao i mnoge sugestije za izradu materijala«, kako navodi V. Buljan (str. 276). Prilozi S. Frančiškovića u ovom Zborniku, kako vidimo, nisu s područja šumarstva ali imaju veze s Frančiškovićem šumarom. To je, kako smo već naveli, naglašeno i u »Uvodnoj riječi« Zbornika, a o tome piše i sam Frančišković. Tako u prikazu »istaknute ličnosti praputnjarske prošlosti« o »Karlu Büjanoviću i njegovom sinu Korneliju« piše: »Baveći se proučavanjem historijskog razvoja šumarstva na području zapadnohrvatskog visočja, naročito u razdoblju između katastrofe Zrinsko-Frankopanskog feuda (1671. god.) i prestanka francuske okupacije (1813. god.), imao sam priliku, da uz ostalo dobijem uvid i u isprave plemićke obitelji Bujanović, čija uloga ü historiji socijalnih pokreta na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće još nije dovoljno istražena. Ustanovio sam, da je navedeni revolucionar Kornelije Bujanović porijeklom iz Praputnjaka, i to već u drugom koljenu, dakle sin Hrvatskog Primorja, od oca siromašne seljačke obitelji«. (Karlo Bujanović još kao dječak nestao je iz rodnog sela Praputnjaka da se kasnije pojavi kao ministar Marije Terezije, a njegov sin Kornelije bio je član jakobinske zavjere protiv habsburškog dvora 1795. godine). Za »Topo nime Praputnjaka« prema šumskom dr veću i grmlju autori V. Tadejević i D. Maršanić, citiraju Frančiškovićev članak objavljen u Jadranskom zborniku 1969. god., »Šumarski toponimički elementi u Zapadnohrvatskom kršu«. 2. »Zrnce« za povijest šumarstva je prilog L. Margetića »Nekoliko riječi o zemljišnoj zajednici Praputnjak« te u Frančikoviševom prikazu »istaknute ličnosti « Stjepana Agina Lovrinova, inače seljaka i svojedobnog radnika u Americi. Zemljišna zajednica Praputnjak bila je urbarska tj. nastala je segregacijom vlastelinskog posjeda, ü ovom slučaju vlastelinske gospoštije Bakar. Ukupni posjed iznosio je 1103 rala i 549 č. hvati od čega je bilo šume 296 rali i 800 č. hv., preko 772 rala pašnjaka, blizu 34 rali neplodnog zemljišta i 77 č. hvati oranice. ZZ se nalazila na istoimenoj kat. općini, koja se prostire od mora (Bakarskog zaljeva) do cea 1000 m nad morem nedaleko Go,mjeg Jelenja (prelazi cestu Delnice- Rijeka). Uz zemljišni posjed dobila je regalne odštetne obveznice nominalne vrijednosti 4 700 Kruna (1897. godine). Autor je priložio i reprint Pravilnika ZZ iz 1905. godine. Oblik i sadržaj Pravilnika (Statuta) zemljišnih zajednica bio je zakonski propisan ali je mogao imati i specifične odredbe što se očituje i u ovom Pravilniku. Tako npr. prema tekstu formulara (čl. 26) pravo glasa u skupštini ovlaštenik je imao prema razmjeru upisanom u temeljnoj knjizi a kako se ovlašteničko pravo moglo i dijeliti i prodavali to su tokom vremena mogle nastupiti i znatne promjene (tako je npr. u jednoj maloj ZZ jedan ovlašten kupnjom stekao apsolutnu većinu). Praputnjaci su Pravilnikom odredili da »svaki ovaštenik imade samo jedan glas, bez obzira na obseg ovlašteništva, koje mu pripada« a općinski bilježnik imao je ovlašteničko pravo samo »na zajednički pašnjak ali ne i na »zajedničku šumu i šumske koristi zemljišne zajednice« pa »prema tome ni pravo učestvovanja pri stvaranju za |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 61 <-- 61 --> PDF |
ključaka, koji se isključivo tiču šume i šumskih koristi zemljišne zajednice«. »Zemljišna zajednica odigrala je u životu Praputnjaka«, piše L. Margetić , »prilično važnu ulogu, premda su njezina sredstva bila srazmjerno skromna. Dovoljno je istaknuti da su se sredstvima Zajednice popravljali putevi, plaćalo poljara, dobivalo ogrjev i građu za kuće i vinograde, a 1940. god. njezina su sredstva u znatnoj mjeri pripomogla da se izvrši elektrifikacija mjesta«. Taj doprinos bio je 100 000 dinara (u današnjoj vrijednosti jedan milijun novih dinara). Ta akcija provedena je kada je već navedeni Sjepan Agin, »uzorni poljoprivrednik« i ugledan u svom mjestu »po svojim principijelnim i dosljednim stajalištima u pitanjima javnih poslova značajnih za život u mjestu«, kako ga je ocrtavao S. Frančišković, bio predsjednik Zemljišne zajednice. Dodajmo da je obrađen i »Lov u Prap´utnjaku (autor Miro Š t i g 1 ić). Lovci Praputnjaci članovi su 1945. godine osnovanog Lovačkog društva »Tuhobić«, kojem je sjedište u Krasici a kojeg su članovi i lovci iz Bakra, Sv. Kuzme, Škrljeva i Kuikuljanova. Međutim unutar LD »Tuhobić« organizirane su lovne jedinice na teritorijagnom principu« tj. svako mjesto na području svoje kat. općine. Dva zanimljiva navoda u članku: — »Napuštanjem poljoprivredne proizvodnje kao izvora egzistencije mještana, zec i jarebica su gotovo nestali iz ovih lovišta. Između dva rata na površinama od mora do željezničke pruge bilo je blizu 150 zečeva i oko 40 jata kamenjarki, da bi danas na tom području bilo oko dvadesetak zečeva i oko pet manjih jata kamenjarki«. — »Nedovoljno je izučena pojava srneće divljači do naseljenih mjesta, oko kuća, sve do obala Bakarskog zaljeva. Ne postoji zapis ni predaja naših starih da je srneća divljač obitavala južno od željezničke pruge Škrljevo — Plaše. Danas je srneće divljači oko naselja sve više, a pojava migracije sve intenzivnija, iako s´u zime znatno blaže u odnosu na prijeratno razdobje«. — »Iz šumskog dijela lovišta Praputnjaka (Tuhobić, Lepeničko polje) jeleni su nestali polovicom 19. st. da bi se tridesetih godina 20. st. ponovo pojavili i zadržali se do danas u ovom lovištu. No i oni se spuštaju za stepenicu niže i već se primjećuju sve do željezničke pruge Škrljevo — Plaše«. Cijeli Zbornik ima opseg 512 stranica te je u njemu prikazana cjelokupnost života ovog malog mjesta — sela, kojeg nema ni na kartama u zemljopisnim atlasima. Malog sela, jer je 1981. godine zabilježen samo 601 stanovnik ili za preko 50%manje nego 1857. godine kada je broj stanovnika iznosio 1234, Malog mjesta, ali iz kojeg je poteklo niz značajnih ljudi kao, uz već spomenutih Bujanovića oca i sina, Tomo Padavić, jednog od osnivača prvog hrvatskog lista za Istru i Kvarnerske otoke tršćanske »Naše sloge«, sveučilišni profesori Martin Štiglić i Josip Šilović, lječnik dr Srećko Šilović, značajno politički radnik pred rat i ü ratu a u posljeratnom razdoblju od 1946. do 1949. po inicijativi Tita u diplomaciji. Brošura »Izbor zanimanja — Kamo nakon osmogodišnje škole«, koju je 1956. zajedno s V. Ostojićem napisao učitelj Vinko Bujan objavljena je i u zadnjim »International bureau of eduction« u Že- nevi. ltd. Izdavanje ovog djela financirala je, uz Mjesnu zajednicu Praputnjak, Samoupravna interesna zajednica za kulture općine Rijeka koja također zaslužuje puno priznanje bez obzira što je danas Praputnjak prigradsko naselje Rijeke. O. Piškorić 459 |