DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 23 <-- 23 --> PDF |
UDC: 582.28(497.13) Sum. list CVII (1983), 421 PRILOG POZNAVANJU NALAZIŠTA LACTARIUS SEMINSANGUIFLUUS HEIM ET LECLAIR NA JUGOISTOČNIM PADINAMA NACIONALNOG PARKA »RISNJAK« Mr Karmelo POŠTENJAK Skrad SAŽETAK. Prigodom sakupljanja podataka za studiju o gospodarenju šumama Nacionalnog parka »Risujak« 1979. godine autor je obratio pažnju i na gljivu rujnicu (Lactarius semisanguifluus Heim et Leclair) i utvrdio da njihov broj ovisi prvenstveno o tlu i jitocenozu a manje o drugim činiocima. U fitocenozi subalpske bukve nije pronađen ni jedan primjerak, (op) UVOD Svakodnevno smo svjesniji kompleksnosti koristi koje ekosistemi pružaju ljudskoj zajednici. U tim ekosistemima značajno mjesto zauzimaju šume, čije proizvode čovjek oduvijek uživa, a u konstelaciji vremena i događaja, nekada beznačajni, tzv. sporedni šumski proizvodi, dobivaju sada značajno mjesto, a među njima su svakako i gljive. Planinsko područje visokog krša u našoj republici, točnije regije Gorskog kotara ima niz jestivih gljiva, a po učestalosti nalazišta među njima značajno mjesto pripada rodu Lactarius porodice Russulaceae, od kojih samo dvije vrste iz ovog roda nalazimo u ovoj regiji i to: Lactarius semisanquifhiusHeim et Leclair i Lactarius sahnoneus Heim et Leclair, gdje je ova prva mlječnica učestalija od druge. METODA RADA Ideja da se sazna nešto više o nalazištu ove rujnice nametnula se zaista spontano, tj. prilikom sakupljanja taksacijskih podataka za studiju o gospodarenju šumama Nacionalnog.parka »Risnjak« u ljetu i jeseni 1979. godine. Među ostalim metodama, koje su korištene za prikupljanje taksacijskih podataka o tim šumama, korištena je i metoda -p ruganja, gdje je na najpogodnijem mjestu obuhvačeno najviše raznolikosti o tim šumama. Sticanjem okolnosti pruge (dvije) su baš polagane u jeku sezone pojave rujnica te godine, tj. 17. rujna na jugoistočnoj padini Risnjačkog masiva od predjela kompleksa livada zvanih »Leska« na nad. visini od 690 do Velikog i Malog Bukovca na nad. visini od 1259 m. Na tom potezu dugačkom 1400 m s razlikom nadmorske visini od gotovo 600 m, gdje su prisutne četiri biljne zajednice, na svakoj od dvije položene pruge pored utvrđivanja taksacijskih elemenata (kao ekspozicija, inklinacija, vrsta tla, biljna zajednica, broj stabala po vrstama drveća i debljinskim stupnjevima, visine stabala, uzoraka za utvr |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 24 <-- 24 --> PDF |
đivanje prirasta, opisa sastojine i pomlatka) registrirani su svi pronađeni primjerci rujnice na primjernoj prugi, te pri tom razvrstani u četiri kategorije predočene u tablici 1. REZULTATI RADA I NJIHOVA ANALIZA Kad se analiziraju dobiveni rezultati iz tabele 1 mogu se uočiti neke činjenice, kao: a) na položenom profilu u rasponu nadmorske visine od 688 do 1259 m, na pretežno kiselim tlima, u četiri biljne zajednice čistih i mješovitih sastojina preborne i preborno-grupimične strukture, potpuna obrasta, utvrđeno je prosječno 62 komada istraživane gljive po 1 ha, od čega 1 gljiva veličine do lem, 20 gljiva veličine 1—5 cm, 24 gljive veličine preko 5 cm i 8 gljiva koje su od starosti mjestimično oštećene; b) utvrđeno je da na pridolazak istraživane gljive utječe: — biljna zajednica, tako da u: — zajednici jele i rebrače nalazimo 227 primjeraka gljive po 1 ha; — zajednici jele i bukve nalazimo od 8—108 primjeraka gljive ili prosječno 48 primjeraka po 1 ha; — zajednici jele i milave nalazimo 13 primjeraka gljive po 1 ha; — zajednici subalpske bukve nije nađen nijedan primjerak gljive po 1 ha; — nadmorska visina utječe tako, da porastom iste opada broj primjeraka istražne gljive; — ostali promatrani faktori kao: — tlo putem svojih fizikalno kemijskih osobina, prvenstveno različite kiselosti, uvjetuje učestaliju pojavu gljive kod veće kiselosti; — inklinacija ima znatno manji utjecaj na pojavu gljive; — površinska kamenitost, koja je uvjetovana najprije tipom tla i inklinacijom, zatim obrastoni itd. također ima manji utjecaj; — broj stabala i temeljnica pokazuju nejasan utjecaj, a posljedica su ponajprije biljne zajednice i ostalih činioca (na pr. nadmorske visine itd.); d) također je utvrđeno da unutar iste biljne zajednice (riječ je o zajednici jele i bukve) pridolazak istraživane gljive značajno ovisi o: — nadmorskoj visini, tj. njenim porastom opada broj primjeraka gljive; — broju stabala i temeljnici po 1 ha, takio smanjivanjem tih veličina opada i broj primjeraka gljive; nejasan utjecaj pridolasku istraživane gljive pruža: — inklinacija terena, gdje položeniji tereni imaju veći broj primjeraka od strmijih; — površinska kamenitost, kod koje površine sa manjom kamenitošću imaju veći broj primjeraka gljive; c) kada se promatra pridolazak gljive prema veličini (starosti) mogu se uočiti određene više ili manje jasne zakonitosti kao: — najmanja veličina gljive od 1 cm nađena je u postotku od ukupnog broja primjeraka sa 16—19%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve u donjoj trećini istraživane nadmorske visine; — srednja veličina gljive od 1—5 cm nađena je u postotku od 29—39%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve u donjoj trećini nadmorske visine; |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 25 <-- 25 --> PDF |
oudn p (N — JO H BfuBpcdSB J nj*|pi?]s n 3U3331S0 ´n.lBIS ( N —H a c 5 a x,u es a so 0 5 CS gpri Z 0 a S? >~ "5c 3UIDI(3A UI3 C — | 3UI?ip A IUO [ Op muujoui n Bjijojd cuiznp e q i o d BjsjA qiAS BDiufpiusi Buđn^ri -HO i n mr l -to~ p CO *—i 0\ o o r* o CO © CO CO -~ A B 3 a a 5 _« c/i o. C1SJA qiAS oudn^n fundnjs ;>(Suifiqop A j 4 HI (N— — JS01]U3LUB>[ T!>[SUIS.[AOd V V A A A A A 3 dp cuitA3fudnjs n TU3J31 T?jir)EUTI>|UI II V2 u.5 3 N "-> -d a c S- u rt ~ > oVC Ö a D, V « u .5 B N Ji "3 cr B — > AIs O U V2 3 C U rt P . :S: > AE& V I u5 1 BU3J3J BtlOKOdXD nuii.nouj n tJUISIA t35{S.IOlUpHU tu 2 \0 ^O00 \Ot^ w oo I t**-o 1S´ Or>i^ O00 J , O O N« J O Otu 00 ! O O oo ^iO O CTN Tt-m M M BDlUpOlU/ EUfjiq E 3 , U o E —-C 1) o L;s 3 E .rt 3 o ^ SS 3 , E .J, 3 OJ T j E.J, 3 u u cl : IU 0 oi: t rt 3 W ´S rt.,0 U i c ´-5 E A ^ XI rt rt_ "5 E » 3 . ü rtoi: S Pu öS rt ^ 423 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1983 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— najveća veličina gljive od preko 5 cm nađena je u postotku od 32 — 100%, gdje je najveći postotak u zajednici jele i milave; — najstarije gljive opažene su u postotku od 11—50°/o, gdje je najveći postotak u zajednici jele i bukve u gornjoj trećini nadmorske visine. Prema FOCHTU (strana 14, 17, 18 i 19), nalazišta i pojava gljiva ovise o geografskoj širini i dužini, nadmorskoj visini, podlozi, tlu, lokalnoj kldmi, meterološkim prilikama, okolnom raslinstvu i ljudskom uplitanju u prirodnu ravnotežu, pa i o šumskim životinjama. 1st; autor dalje navodi da gljive imaju ugrađen jedan tvrdokorni i kapriciozni bioritam, koji gazeći sve prepreke ciklički rađa ili ne rađa, dok je prava gljiva podzemno ili potkorno stablo-micelij, koji može živjeti dugi niz godina, a da nas svojim produktima ne obraduje, gdje se pcriodicitet pojave kreće od svake godine do čak svake 128. godine (porodica Cortinaurius), tako da ni dan-danas ne znamo odgovor na pitanje da li je to u prirodi određene vrste da tako rijetko spoljnim znacima plodnosti prikazuje svoje postojanje, ili ona pak postavlja takvo mnoštvo raznih i složenih uvjeta, da ih rijetko koja kalendarska godina može ispuniti. Isto tako je pažnje vrijedna teorija velikog francuskog mikologa HENRY ROMAGNES-a po kojem je pojava gljiva uvjetotana klimatskim ili mehaničkim šokom. ZAKLJUČAK Na temelju utvrđenog i analiziranog stanja na terenu te naprijed citiranih saznanja o ćudljivosti pojave plodova gljivičnih micelija (a među inim je i periodiciteti pojave — svake ili svake druge — treće godine), može se pretpostaviti, da u istim ekološko-edafskim i ostalim biotskjm činiocima bitnim za pojavu plodova gljivičnoga micelija rujnice na jugoistočnim padinama Risnjačkog masiva na području Nacionalnog parka »Risnjak« nalazište rujnice ovisi o tlu i biljnoj zajednici, a tek potom o ostalim analiziranim činiocima. LITERATURA Focht, I. (1980.): Gljive Jugoslavije, Beograd Horvat , I. (1962.): Karte biljnih zajednica zapadne Hrvatske, Acta biologica II, Zagreb Poštenjak , K. (1979.): Studija o gospodarenju šumama N. p. Risnjak (taksacijski podaci), Crni Lug Habitations of the Fungus Lactarius semisanguifluus Heim et Leclair on the South-East Slopes of the »Risnjak« National Park Summary During the time spent in collecting data for the study of the management of forests in the »Risnjak« National Park, the author paid attention to the fungus Lactaris semisanguifluus Heim et Leclair. Assessment of the situation for the situation for the fungus on the 17th September 1979 is shown in the Table 1. Column 1 of the Table presents phytocoenosis included in this investigation, Column 2 shows altitude, column 3 gives aspect of the terrain, in Column 4 inclinationa can be found, Column 6 shows the surface stoniness in percentages, and Column 15 gives the total number of fungi per 1 ha. According to the author´s findings the number of fungi in the investigated area primarily depends on the soil and phytocoenosis, and less on the other factors. |