DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— razlike područja u razvoju cijena drva, te — razlike u razvoju cijena pojedinih vrsta i drvnih sortimenata. Juräsek, Mar eš, V acek: Utjecaj onečišćenja zraka na plodnost smrekovih sastojina (str. 498—505). Na 78 odraslih smrekovih sastojina u 5. — 8. dobnom razredu na modelnom području Or ličke hory, studiran je u sjemenskoj godini 1980/81. odnos zdravstvenog stanja imisijama oštećenih sastojina prema njihovoj plodnosti. Nakon predhodnog dobivanja podataka o zdravstvenom stanju sastojina utvrđeni su pojedini kvantitativni i kvalitativni znakovi sjemena i češera. Na osnovi matematičkog vrednovanja 24 karakteristike frektifikacije, zdravlja i stanja uzoraka iz svih sastojina određena su tri stupnja fruktifikacije, koje karakteriziraju kompleksno aktualno i razvojno stanje plodnosti sastojina. Iz rada proizlazi negativni utjecaj povišenog ekološkog opterećenja, osobito imisija, na stanje i plodnost smrekovih sastojina u višim položajima i mogućnost prirodne obnove u pojedinim dobnim razredima. Skoupy, J,: Proizvodnja i sadnja sadnica u omotu u Sovjetskom savezu (str. 503—507). U SSSR-u pretežno se upotrebljavaju sadnice sa slobodnim korjenom a manje one uzgojene u kontejneru. Međutim udio sadnica iz kontejnera stalno se povećava, jer je njima omogućena i ljetna sadnja što je značajno i za ravnomjernije korišćenje radne snage u šumarstvu, za kojom se inače osjeća manjak. Najproširenija je proizvodnja sadnica metodom BRIKA. Ta je razrađena u Institutu za šumarska istraživanja litvanske SSR, a proizvodnja sadnica je potpuno mehanizirana. Ovom metodom godišnje se proizve de oko pet milijuna sadnica. Druga je metoda BRIKET koja je razrađena u Institutu za istraživanja u poljoprivredi u Lenjingradu, a treća, koja se manje koristi, je metoda NISULA. Osnovni materijal za sjetvu je treset. Br. 12. Krečmer — S´kypala: Neproizvodne funkcije i tehnika šumskog gospodarenja (str. 535—542). U radu su iznijeta iskustva u SSSR-u o utjecaju korišćenja suvremene mehanizacije u šumskim radovima. Mehanizacija u šumi veoma je važan faktor u šumskom okolišu i njezin utjecaj posebno je vidljiv na području neproizvodnih funkcija šume. Najteže su posljedice korišćenjem pokretnih strojeva za privlačenje i izvlačenje deblovine. Profesor P o b e d i n s k i, koordinator istraživačkih aktivnosti u SSSR-u, konstatira, da je do sada sakupljeno dovoljno spoznaje za donošenje konačne ocjene o utjecaju mehanizacije na šumski ekosistem. Analogno iskustvo tj. da šumska mehanizacija nepovoljno djeluje na prirodni okoliš, utvrđeno je i u ČSSR-u. Nužno je stoga, da se kod upotrebe mehanizacije i o tome vodi računa, jer se time osiguravaju dugoročni ciljevi šumskog gospodarstva tj. poboljšanje uvjeta za osiguranje neproizvodnih funkcija šume i za proširenu reprodukciju. I n g r, J.: Rješavanje problema promjena između šumskog i poljoprivrednog zemljišnog fonda (str. 547—553). U radu su prikazane poljedice inventure poljoprivrednih površina te dovršenog podruštvljavanja i konsolidacije šumskog dijela na području sjeverne Moravske regije. Autor obrađuje i princip optimalne tehnologije za rješavanje promjena u zemljišnom fondu uz primjenu fotogrametrijskih metoda mapiranja. |