DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 76 <-- 76 --> PDF |
tima. Povećana je primjena žičara, a sma njena upotreba traktora za izvlačenje dr va. Machaniček, J.: Vrednovanje uroda šumskog sjemena u sezoni 1980/1981. (str. 355—359) Bogati urod sjemena 1980/81. dobro je iskorišten dobrom organizacijom i suradnjom sjemenskog poduzeća sa šumarskim pogonima tako, da se kod smreke od ukupo dobivene količine sjemena od cea 60.000 kg mogla stvoriti zaliha za 13 godina; nedovoljna količina dobivena je od brdske smreke zbog slabog uroda. Urod ariša i cea 4.500 kg dobivenog sjemena omogućilo je prema različitom godišnjem utrošku u pojedinim područjima stvoriti zalihu za 2 do maksimalno 6 godina. Zalihu borovog sjemena nije bilo moguće stvoriti zbog slabog uroda. Kvaliteta sjemena uroda 1980/81. usprkos razvoja češera, koji je protekao u nepovoljnim klimatskim uslovima, bila je dobra, mnogo bolja nego u sezoni 1971/72. Pretežni dio sabranog sjemena smreke i bora ima klijavost oko 95°/o a ariša 40—50%. Skoupy, J.: Obnova šuma u SSSR (str. 360—366) U članku se obrađuje prirodna i umjetna obnova šuma te pošumljavanje nešumskih tala u SSSR. U uvodu se opisuje funkcionalna kategorizacija šuma, navedena je proizvodnja drvnih masa, koja je viša od 400 milijuna ma godišnje. U obnovi šuma se često koristi prirodna obnova. Brzo raste udio umjetne obnove i pošumljavanje nešumskih tala, nastavlja se stvaranje šumskih zaštitnih pojaseva, osnivaju se sastojine na melioriranim (odvodnjenim) tlima i provodi se rekonstrukcija sastojina neoblikovanih i neekonomičnih. Velika se pažnja posvećuje ozelenjavanju naselja i osnivanju park šuma. U daljnjem dijelu članka se obrađuje obnavljanje vrsta drveća i osobito mehanizacija umjetne obnove i pošum- Ijavanja. Kolär, Z.: Rekultivacija površina nakon eksploatacije pijeska (str. 367 — 372) U rajonu Hodonin šumske uprave Stražnice nalazi se područje pošumljenih živih pijeskova, čija debljina dostiže i 35 m. U posljednje vrijeme se vrši industrijska eksploatacija pijeska u tom području, zbog čega se krče postojeće borove kulture. Poslije eksploatacije pijeska nužno je ponovno pošumiti nastale čiste gole površine. U suradnji sa znanstvenim institucijama pristupilo se tom važnom poslu i izrađena je komparativna metodologija. Autor iznosi njezine rezultate u ovim po klimatskim uslovima ekstremnim prilikama. Pelfšek, J.: Odumiranje šumskih sastojina uzduž soljenih cesta (str. 373 — 375) Posljednjih godina odumiru šume uzduž cesta posipavanih solima u zimskom razdoblju zbog omogućavanja cestovnog prometa. Štete uzrokuju arbitražne rasprave, u koju svrhu su potrebni konkretni dokazi radi podloge za donošenje odluke o obeštećenju za odumrle šume. Utvrđivan je bio uglavnom kemijski sastav tala zasoljenih i zdravih, kemijski sastav igličja iz sastojine odumrlih i zdravih. Uporedni rezultati su pokazali, da je u posljednjih 5 godina došlo u površinskim slojevima već prije zasoljavanih do ukupnog povećanja sadržaja klora između 140 — 300"/n. U odumrlom igličju je nađeno takvo povećanje klora između 100 — 190%, a Na»0 za 75 do 100»/». Dobiveni rezultati pokazuju da je došlo zbog soljenja cesta do važnih poremećaja u ishrani šumskih sastojina, što je konačno uzrokovalo njihovo odumiranje. Br. 9. Šindelar, J.: K sjemenarskoj problematici bukve i hrasta (str. 393—398). |