DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— Organizacijski problemi nacionalnih parkova u NR Hrvatskoj (s D. Alfierijem, u br. 21—25/1962). Posthumno, u 4. knjizi »Posebna izdanja « koja sadrži materijal savjetovanja LESNICKÄ PRACE 61 (1982) Br. 7. Lokvenc , T.: Diferecirani izbor sadnog materijala za pošumljavanje (str. 300 — 304.) U 1981. godini je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodne privrede ĆSR izdalo publikaciju ing. K. PLIVE »D i f erencirani načini gospodarenja u šumama ČSR«. Autor je iskoristio i najnovije rezultate istraživanja na sektoru uzgoja, obnove, šumarskih melioracija i si. te govori i o izboru sadnog materijala za pojedine gospodarske jedinice. U publikaciji se tabelarno navedene količine sadnica po ha glavnih vrsta drva željene strukture, kao i udio osnovnih vrsta sadnog materijala u omotima te dimenzije sadnica slobodnog korijenja. Guste sadnje primjenjuju se sve više, a prevladaju četinjače sa 73%>. Sadnice u omotima učestvuju s 24°/o. B e n e š, J. i Elmer, V: Rješenja nekih građevnih objekata drvnih skladišta u Južnomoravskirn šumama (str. 304—312) Gradnja manipulacionih i otpremnih skladišta u šumarstvu ČSR je uvijek aktualna. Južnomoravske državne šume imaju u uspješnoj izgradnji takvih postrojenja, dugogodišnja iskustva. Svrha ovog članka je saopćenje nekih iskustava stečena građenjem i stalnog usavršavanja različitih objekata na drvnim skladištima. Opisuje se razvoj gradnje skladišnih komunikacija i učvršćenih ploha, kolosjeka za dizalice, temelja skladišnih strojeva i elektrifikacije. zaštita prirode i prostorno uređenje, objavljen je rad R. Kev e »Zaštita prirodnih područja i njihovo uključivanje u prostorno uređenje«. O. Piškor:ć H 1 ä v k a , F.: Prva iskustva s korištenjem vitla za izvlačenje (str. 312 — 315) Na školskom šumskom pogonu Kostelec nad Černimi lesy je u 1981. godini provedeno polupogonsko ispitivanje austrijskog vitla ACKJA tip KMP-421. Vitlo je opremljeno motorom Stihl 070 s 4,8 kW učinka. Ispitivana su tri radna hoda. Rađeno je u crnogoričnim sastojinamas prosječnom masom debla od 0,14-0,21 m". Drvo je izvlačeno i stavljeno uz linije za privlačenje. Drvo je time pripremljeno za odvoz specijalnim traktorom točkašem na skladište za odvoz. Ispitivanja su tekla u dvočlanim i tročlanim radnim grupama. Postignut je prosječni učinak 4,08 — 7,68 m3 po čovjeku u toku radnog vremena. Br. 8. P e š 1, V.: Gospodarenje s više ciljeva šumama važnim za vodno gospodarstvo (str. 347—355) U vodnogospodarski važnim šumama neophodno je aktivno djelovati na podržavanju njihovih vodozaštitnih funkcija cjelokupnim gospodarskim djelatnostima šumske uprave. Sistem takvog vođenja gospodarenja uređeno je u suradnji znanstvenih i proizvodnih radnika na području šumske Uprave Ostravice u Beskidima, iz kojeg područja se obskrbljuje pitkom vodom industrijsko područje Ostrava. Projektom gospodarenja se respektiraju odnosi proizvodnih i neproizvodnih funkcija šuma i kompleksno su rješeni proizvodni faktori, hidrološki, faktori zaštite tla i higijenski kao i učinci šumskih sastojina i šumarske proizvodnje u zadanim prirodnim i gospodarskim uvje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 76 <-- 76 --> PDF |
tima. Povećana je primjena žičara, a sma njena upotreba traktora za izvlačenje dr va. Machaniček, J.: Vrednovanje uroda šumskog sjemena u sezoni 1980/1981. (str. 355—359) Bogati urod sjemena 1980/81. dobro je iskorišten dobrom organizacijom i suradnjom sjemenskog poduzeća sa šumarskim pogonima tako, da se kod smreke od ukupo dobivene količine sjemena od cea 60.000 kg mogla stvoriti zaliha za 13 godina; nedovoljna količina dobivena je od brdske smreke zbog slabog uroda. Urod ariša i cea 4.500 kg dobivenog sjemena omogućilo je prema različitom godišnjem utrošku u pojedinim područjima stvoriti zalihu za 2 do maksimalno 6 godina. Zalihu borovog sjemena nije bilo moguće stvoriti zbog slabog uroda. Kvaliteta sjemena uroda 1980/81. usprkos razvoja češera, koji je protekao u nepovoljnim klimatskim uslovima, bila je dobra, mnogo bolja nego u sezoni 1971/72. Pretežni dio sabranog sjemena smreke i bora ima klijavost oko 95°/o a ariša 40—50%. Skoupy, J.: Obnova šuma u SSSR (str. 360—366) U članku se obrađuje prirodna i umjetna obnova šuma te pošumljavanje nešumskih tala u SSSR. U uvodu se opisuje funkcionalna kategorizacija šuma, navedena je proizvodnja drvnih masa, koja je viša od 400 milijuna ma godišnje. U obnovi šuma se često koristi prirodna obnova. Brzo raste udio umjetne obnove i pošumljavanje nešumskih tala, nastavlja se stvaranje šumskih zaštitnih pojaseva, osnivaju se sastojine na melioriranim (odvodnjenim) tlima i provodi se rekonstrukcija sastojina neoblikovanih i neekonomičnih. Velika se pažnja posvećuje ozelenjavanju naselja i osnivanju park šuma. U daljnjem dijelu članka se obrađuje obnavljanje vrsta drveća i osobito mehanizacija umjetne obnove i pošum- Ijavanja. Kolär, Z.: Rekultivacija površina nakon eksploatacije pijeska (str. 367 — 372) U rajonu Hodonin šumske uprave Stražnice nalazi se područje pošumljenih živih pijeskova, čija debljina dostiže i 35 m. U posljednje vrijeme se vrši industrijska eksploatacija pijeska u tom području, zbog čega se krče postojeće borove kulture. Poslije eksploatacije pijeska nužno je ponovno pošumiti nastale čiste gole površine. U suradnji sa znanstvenim institucijama pristupilo se tom važnom poslu i izrađena je komparativna metodologija. Autor iznosi njezine rezultate u ovim po klimatskim uslovima ekstremnim prilikama. Pelfšek, J.: Odumiranje šumskih sastojina uzduž soljenih cesta (str. 373 — 375) Posljednjih godina odumiru šume uzduž cesta posipavanih solima u zimskom razdoblju zbog omogućavanja cestovnog prometa. Štete uzrokuju arbitražne rasprave, u koju svrhu su potrebni konkretni dokazi radi podloge za donošenje odluke o obeštećenju za odumrle šume. Utvrđivan je bio uglavnom kemijski sastav tala zasoljenih i zdravih, kemijski sastav igličja iz sastojine odumrlih i zdravih. Uporedni rezultati su pokazali, da je u posljednjih 5 godina došlo u površinskim slojevima već prije zasoljavanih do ukupnog povećanja sadržaja klora između 140 — 300"/n. U odumrlom igličju je nađeno takvo povećanje klora između 100 — 190%, a Na»0 za 75 do 100»/». Dobiveni rezultati pokazuju da je došlo zbog soljenja cesta do važnih poremećaja u ishrani šumskih sastojina, što je konačno uzrokovalo njihovo odumiranje. Br. 9. Šindelar, J.: K sjemenarskoj problematici bukve i hrasta (str. 393—398). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Značenje listača, osobito bukve (Fagus silvatica), hrasta lužnjaka (Quercus robur) i kitnjaka (Quercus petraea), u ovo vrijeme u ČSR vrlo je očito. To drveće predstavlja važnu stabilizacionu jedinicu u šumskim sastojinama i ima u usporedbi s četinjačama izglede s više nade da opstane u okolini s onečišćenjima zraka. Autor analizira sadašnje stanje osiguranja bukvice i hrastovog žira, zauzima stav o pitanju sjemenskih plantaža za ovih vrsta i o problemu autovegetativnog razmnažanja. Na kraju formulira nekoliko preporuka, koje trebaju doprinijeti osiguranja dovoljne količine kvalitetnog sjemena. Bart oš, Z.: Izgradnja stanova kod državnih šuma ČSR u 6. petoljetki (str. 399 — 403) Izgradnji stanova u ČSSR je općenito posvećena velika pažnja i na to je usmjeren značajni dio narodnog dohotka. I u državnim šumama ČSSR će biti zamašna sredstva namjenjena gradnji stanova za sve kategorije namještenika. U tabelarnim pregledima je naveden razvoj stambene izgradnje kod državnih šuma ČSSR od 1951 — 1980. godine. Maksimum stambene izgradnje je postignut u godinama 1976 — 1980. U usporedbi s prošlim razdobljem nastale su izraženije promjene karaktera stambenih zgrada — od gradnje lugarnica s jednim i dva stana, revirnih kućica i kućica za radnike — prešlo se gradnji uglavnom zgrada s četiri i više stanova. Ovaj prelaz znači zamašne uštede u troškovima investicija po jednom stanu, pri čemu su stanovi moderni, s kompletnim pripadnostima, pretežno od tri sobe, korisne površine u prosjeku 76 m2 i s centralnim loženjem. St ei nhueb el, G.: Pomagalo za ocjenjivanja manjka vode u smrekovim sadnicama (str. 414—417) Kod opadanja sadržaja vode u smrekovim sadnicama opada i unutarnja nape tost (turgor) i obujam slaboupravljivih stanica srčike. Zbog toga nastaju u proširenom završetku cilindra srčike ispod zimskog pupa »desikacioni mjehurići«, koji su dobro vidljivi na vertikalnom presjeku pupa, već kod slabog povećanja. Mali mjehurići su česta pojava u određenim vremenskim razmacima i kod gotovo zdravih organizama, prirodni i reverzibilni, ali veće pojave signaliziraju opasnost od isušenja. Odnos između pojave mjehurića, odnosno prisutnosti pratećih nekroza i sadržaja vode, moguće je iskoristiti kao pomagalo kod određivanja sposobnosti šumskog sadnog materijala i za prognozu uspjeha sadnje. Br. 10. Tollinge r, V. i Husäk, P.: Vrednovanje eksperimenta s multispektralnim avionskim snimanjem (str. 441—445) U okviru međunarodnje suradnje na programu »INTERKOSMOS« izveden je u 1978. godini eksperiment s multispektralnim avionskim snimanjem na pokusnoj plohi »Roštejn« kod Javorice. Tu su tekle snimke s istovremenim osmatranjem snimanih objekata na zemlji i uvjeti za uzlijetanje. Slijedila je prva obrada snimaka uključivo sintezu boje. Potrebno je bilo na taj način dobivene informacije o istraženim objektima naknadno uporediti sa stanjem na lokalitetu. Za ocjenjivanje općenite primjene metode prošireno je istraživanje na okolinu »Roštejna«, gdje se radilo gotovo o sličnim, ali ne unaprijed odabranim objektima. Tu je bila svrha provjera mogućnosti ustanovljavanja npr. zdravstvenog stanja šumskih sastojina, određivanje vrsti drveća itd. Dalje je bila u centru interesa provjera specifične metode obrada prve multispektralne avionske snimke za dobivanje podloga koje su namijenjene tematskoj interpretaciji, kao što su npr. izbor svojstvenih kanala za sintezu boje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Košulić, M.: Njegovanje kultura protiv korova prostiranjem folija (str. 452—456) Veoma tanke polietilenske folije Mikroten (20 mikrona) veličine 60 X 60 cm (ali i više) položene oko sadnica opterećene mjesnim materijalom, stvaraju trajnu, mehanički i biološki uvjetovanu zaštitu kultura protiv divljeg korova. S gledišta vremena, koje je potrebno za osiguranje kultura, donosi ono cea 30°/o radne uštede i upravo toliko velike uštede svih troškova. Najbolje je prostiranje folija istovremeno kod pošumljavanja, kad je pri ruci bez napora materijal za opterećivanje. Ovaj rad je moguće provesti pomoću sezonskih radnika, npr. studenata. Prostiranje folija može biti također dobar dopunski način njege kulture protiv divljeg korova na lokalitetima s jakim korovima, gdje se ne mogu iz različitih razloga koristiti herbicidi. Latner, J.: Sposobnost lišća šumskog drveća za zadržavanje prašine imisije (str. 457—460) Stalno dolazi do proširenja područja s jakim onečišćenjem atmosfere. Među njih spada i područje Beskida, donedavno područje s relativno najčišćom atmosferom, gdje je površina šumskih sastojina s različitim stupnjevima oštećenja početkom 1980. godine već dostigla količinu od 32.583 ha. Nužno je dakle riješiti pitanje mogućnosti izmjene različitih vrsta drveća za obnovu šume u ovom oštećenom području. U opisanom pokusu je ustanovljeno, da je na lokaciji mjesta Ostravice od izabranih uzoraka 10 vrsta najviše sastojaka prašine na uporedivoj jedinici cm2 zadržala jasika, zatim javor i hrast. Pokus svojim orijentacionim značenjem predstavlja prilog rješenju zadane problematike. Bespalec, J.: Djelovanje sredstava mehanizacije na životnu sredinu (str. 441— —447) Autor ukazuje na nužnost upotrebe sredstava mehanizacije u šumarstvu i zatim navodi djelovanje tih sredstava u sektoru eksploatacije, uzgoja i zaštite šuma na životnu sredinu. U zaključku naglašuje, da je mehanizacija i kemizacija radova u šumarstvu neizbježiva. Negativne strane je moguće značajno ograničiti, pridržavanjem propisa i čistoće, ali je uvijek prije svega najvažnije odvagnuti prednosti i mane i uvrstiti najpogodnije sredstvo. Potrebno je principjelno iznalaziti sredstva za rad u zadanim uslovima, a ne tražiti poslove za skupe strojeve, za koje su i one najpovoljnije sastojine u zadanom području nepogodne. S razmišljanjem korištena mehanizacija donosi kako povećanje produktivnosti rada tako i minimalne štete na životnoj sredini, a one se dadu veoma lako opravdati time, da su one štete znatno niže od šteta, koje bi nastale ograničavanjem nekojih djelatnosti naročito u uzgoju zbog nedostatka radne snage. Br. 11. Poleno, Z.: Cijene drvu na svjetskim tržištima (str. 483—492) Cijene drva na svjetskim tržištima su pokazatelj prosječnih proizvodno-tehničkih i ekonomskih uvjeta u svjetskom mjerilu. Usprkos ´trajnom porastu produktivnosti rada u šumarstvu i mogućnosti da se drvo u širokoj mjeri nadomjesti drugim materijalima i sirovinama, moguće je zapaziti stalno povećanje cijena drva. Ovo povećanje cijena je izazvano prije svega porastom upotrebe drva i to ne samo ukupno nego i, u prosjeku, po čovjeku. Razvoj cijena drva je posebno reguliran mogućnostima rasta, transportom i ekonomskim mogućnostima država i područja. Ali tok nije pravilan pa su u studiji obrađena slijedeća pitanja: — dugoročni (stoljetni) trendovi razvoja, — konjukturni i sezonski otkloni, — ekonomski izazvani lomovi u tekućem razvoju, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 79 <-- 79 --> PDF |
— razlike područja u razvoju cijena drva, te — razlike u razvoju cijena pojedinih vrsta i drvnih sortimenata. Juräsek, Mar eš, V acek: Utjecaj onečišćenja zraka na plodnost smrekovih sastojina (str. 498—505). Na 78 odraslih smrekovih sastojina u 5. — 8. dobnom razredu na modelnom području Or ličke hory, studiran je u sjemenskoj godini 1980/81. odnos zdravstvenog stanja imisijama oštećenih sastojina prema njihovoj plodnosti. Nakon predhodnog dobivanja podataka o zdravstvenom stanju sastojina utvrđeni su pojedini kvantitativni i kvalitativni znakovi sjemena i češera. Na osnovi matematičkog vrednovanja 24 karakteristike frektifikacije, zdravlja i stanja uzoraka iz svih sastojina određena su tri stupnja fruktifikacije, koje karakteriziraju kompleksno aktualno i razvojno stanje plodnosti sastojina. Iz rada proizlazi negativni utjecaj povišenog ekološkog opterećenja, osobito imisija, na stanje i plodnost smrekovih sastojina u višim položajima i mogućnost prirodne obnove u pojedinim dobnim razredima. Skoupy, J,: Proizvodnja i sadnja sadnica u omotu u Sovjetskom savezu (str. 503—507). U SSSR-u pretežno se upotrebljavaju sadnice sa slobodnim korjenom a manje one uzgojene u kontejneru. Međutim udio sadnica iz kontejnera stalno se povećava, jer je njima omogućena i ljetna sadnja što je značajno i za ravnomjernije korišćenje radne snage u šumarstvu, za kojom se inače osjeća manjak. Najproširenija je proizvodnja sadnica metodom BRIKA. Ta je razrađena u Institutu za šumarska istraživanja litvanske SSR, a proizvodnja sadnica je potpuno mehanizirana. Ovom metodom godišnje se proizve de oko pet milijuna sadnica. Druga je metoda BRIKET koja je razrađena u Institutu za istraživanja u poljoprivredi u Lenjingradu, a treća, koja se manje koristi, je metoda NISULA. Osnovni materijal za sjetvu je treset. Br. 12. Krečmer — S´kypala: Neproizvodne funkcije i tehnika šumskog gospodarenja (str. 535—542). U radu su iznijeta iskustva u SSSR-u o utjecaju korišćenja suvremene mehanizacije u šumskim radovima. Mehanizacija u šumi veoma je važan faktor u šumskom okolišu i njezin utjecaj posebno je vidljiv na području neproizvodnih funkcija šume. Najteže su posljedice korišćenjem pokretnih strojeva za privlačenje i izvlačenje deblovine. Profesor P o b e d i n s k i, koordinator istraživačkih aktivnosti u SSSR-u, konstatira, da je do sada sakupljeno dovoljno spoznaje za donošenje konačne ocjene o utjecaju mehanizacije na šumski ekosistem. Analogno iskustvo tj. da šumska mehanizacija nepovoljno djeluje na prirodni okoliš, utvrđeno je i u ČSSR-u. Nužno je stoga, da se kod upotrebe mehanizacije i o tome vodi računa, jer se time osiguravaju dugoročni ciljevi šumskog gospodarstva tj. poboljšanje uvjeta za osiguranje neproizvodnih funkcija šume i za proširenu reprodukciju. I n g r, J.: Rješavanje problema promjena između šumskog i poljoprivrednog zemljišnog fonda (str. 547—553). U radu su prikazane poljedice inventure poljoprivrednih površina te dovršenog podruštvljavanja i konsolidacije šumskog dijela na području sjeverne Moravske regije. Autor obrađuje i princip optimalne tehnologije za rješavanje promjena u zemljišnom fondu uz primjenu fotogrametrijskih metoda mapiranja. |