DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 71 <-- 71 --> PDF |
PUBLIKACIJE RADOVI ŠUMARSKOG INSTITUTA JASTREBARSKO br. 50. i 52. Izdalo Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske Zagreb, 1982. Br. 50. sadrži prikaz »Prirodnog šumskog rezervata ´Medveđak´ na osnovu tipološkog istraživanja. U radu prikazana je vegetacija (Z. Pelcer i V. Lindić), pedološki uvjeti (J. Martinović i B. Vrbek) te sastojinski oblici, proizvodnja i kvaliteta (D. Cestar, V. Hren, V. Krejči, K. Bezak, Z. Kovačević i Ankica Krznar). Izvan teksta su karte »osnovnih zemljopisnih pokazatelja«, šumskih zajednica, šumskih tala i sastojinskih oblika. Rezervat »Medveđak« nalazi se u sklopu Nacionalnog parka »Plitvička jezera«, pa je uz Samoupravnu interesnu zajednicu za znanost (SIZ-IV) u Zagrebu radove sufinancirao i N. P. »Plitvička jezera «. Na radovima sudjelovao je i Duško Krga, dipl. inž. šum., kojd je u Upravi N. P. »Plitvička jezera«. Terenski radovi obavljeni su 1978. i 1979. godine, a »cilj istraživanja je bio ... snimiti zatečeno (nulto) stanje, kako bi se mogao pratiti razvoj tih šuma u prirodnim uvjetima«, (str. 6). Površina rezervata iznosi 156,3 ha ali se na toj površini nalazi čak sedam tipova tala, pet biljnih zajednica i deset sastojinskih oblika. Od tala preteže smeđi tlo na vapnencu, fitocenološki najveći dio je brdska bukova šuma (Fagetum illyricum montanum) s četiri facijesa i dvije ekološke grupe, a od sastojinskih oblika preteže »jednolična čista sjemenjača u stadiju srednje debelih stabala sa zaostalim prezrelim stablima (113/5)«. Ovo je drugi elaborat o jednom rezervatu šumske vegetacije tj. područja stavljenog pod posebnu zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti prirode. Prvi je studija »Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar« (vidi Š. 1. br. 5—6/80, str. 257) autora S. Matica, B. Prpića, Đ. Rauša i A. Vrankovića. Dva elaborata (studije) o istonamjenskim šumskih površinama, a različito obrađenim. Studija o šumskim rezervatima Prašniik i Muški bunar obrađena je prema svrsti tih šumskih kompleksa tj. osiguranju nesmetanog (ili što manje) razvoja ekosistema, elaborat o rezervatu »Medveđak« ne razlikuje se od elaborata koje Šumarski institut izrađuje za proizvodne tj. ekonomske šume. Tako obrađuje »odnos proizvodnje sastojinskih oblika« te »kvalitetu sastojinskih oblika« (učešće sortimenata o pojedinim sastojinskim oblicima) kao svaki uređajno-eksploatacioni elaborat, a bez biološko-ekološke analize i ocjene o daljnjem prirodnom razvoju ne samo šumskih zajednica (subasocijacija, facijesa), nego i nešumskih. Talko je »u rezervatu ´Medveđak´ (istraživan kvalitet) sastojinskih oblika, s ciljem da se u uvjetima minimalnog utjecaja čovjeka na proces proizvodnje drva na panju, utvrdi značaj neusmjeravanih prirodnih sila na kvalitetu sastojine« (str. 26). Područje rezervata detaljno je istraženo pedološki i fitocenološki i stoga je šteta, što u ovom elaboratu nije prikazana veza između pedoloških osobina pojedinih dijelova (a na toj, relativno maloj površini nalazi se čak sedam tipova tala) i današnje vegetacije (fitocenoza). U elaboratu nema ni pokušaja da se prikažu uzroci različitih sastojinskih oblika, jer, npr., ekološka grupa (brdske bukove šume) Rhamus alpinus ssp, fallax, Lonicera alpigena, Moehringia muscosa nalazi |