DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 70 <-- 70 --> PDF |
O klijavosti brijestovog sjemena pisao sam u sarajevskom »Narodnom šumaru «*. U tom članku, uz ostalo, napisano je, da je za fruktifikaciju brijesta značajna i pojava izostank a oplodnj e cvijeta, dakle razvijanje šture sjemenke. Šturost može biti tolika da se sjeme uopće ne može upotrijebiti. Tako sam 1948. godine na stablima poljskog brijesta u Kaštel Starom utvrdio slijedeći postotak punih sjemenki: na jednom 5°/o, na jednom 20%>, a na jednom oko 50%, a 1959. godine na stablima sibirskog brijesta u Splitu punih sjemenki također je bilo ispod 5%. Na stablima u Kaštel Starom postotak šturosti na raznim stablima bio je različit, dok je 1959. goddne šturost bila karakteristika ´uroda´ sjemena na svim stablima sibirskog brijesta u Splitu. Prema tome, nužno je već tokom sazrijevanja sjemenki utvrditi da li su pune ili šture, a u svakom slučaju to treba provjeriti prije samog branja, kako posao (i trošak) ne bi bio uzaludan.« Ovome dodajem i svoja opažanja o urodu sjemena na stablu veza kod Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu od 1976. do ove, 1982, godine. Ovo stablo svake godine obilno cvate i na prvi pogled obilno rodi. Međutim to je »urod« sjemenskog ovoja i krilašca a ne i sjemena (oraščića). Sjemenki odnosno oraščića vrlo je malo, a nekih godina nisam mogao utvrditi niti jednoga iz mase »sjemenki« koja mi je bila na dohvatu (ne samo na stablu tj. iz donjih grana, nego i onog koje se nalazilo na zemlji). U dva maha posijao sam po nekoliko sjemenki i u oba slučaja niklo ih je 80"/o. Dodajem da za svaku posijanu sjemenku i prije sjetve nisam bio siguran da će niknuti, jer po izgledu (opipu) nije bila »prava«. Prema tome ako se saberu i posiju sjemenke a ne prazni plodovi, ni broj ponika ne će biti mnogo manji od broja sjemenki. Zaključno ponavljam, da treba brati (ili, sa zemlje, sakupljati) samo one plodove u kojima se opipom utvrdi da sadrže i sjemenku — oraščić. 2. Nizak postotak klijavosti sjemena čempresa posljedica je nepažnje kod branje češera. Naime, sjeme čempresa dozrijeva druge godine krajem ljeta. Tada su već potpuno razvijeni i istogodišnji češeri te su izgubili prvotnu zelenu boju i dobili smeđastu. Zato kod branja treba paziti, da se beru samo prošlogodišnji češeri, na kojima se opažaju i pukotine između pojedinih ljuski. Branje češera bit će sporije, ali će se dobiti dozrelo i dobro klijavo sjeme, a osim toga trušenje je brže. O. Piškorić »O dozrijevanju i šturosti sjemena nekih brijestova«, N. S., 1965., br. 7—8, str. 390—391. |