DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 69     <-- 69 -->        PDF

OSVRTI I SUPROTSTAVLJANJA


OSVRT NA PRIKAZ MOJE KNJIGE »ŠUMARSKA
DENDROLOGIJA«


U Šumarskom listu br. 11—12 iz 1976. god. objavljen je prikaz »Šumarske dendrologije
« s nekoliko netočnosti.
Jedna je demantirana na str. 111. Šumarskog lista br. i—2 iz 1977. god., a ovdje
ćemo se osvrnuti na ostale.


1. Nije točno da iz predgovora doznajemo da je Šum. gosp. »Hrast« u Vinkovcima
pomoglo štampanje knjige. Ja sam u predgovoru zahvalio Vladi Račanu
što je poduzeću Stanbiro predložio i preporučio štampanje knjige, što je ono prijedlog
prihvatilo, tako da najveća zasluga za štampanje djela pripada Vladi Račanu.
Šum. gosp. »Hrast« u Vinkovcima nije štampanje nikako pomoglo jer to
nije bilo ni potrebno.
2. Nije točno da je od djela navedenih u popisu upotrebljene literature samo
jedna knjiga izdana 1960. god., jer je iste godine uz Kriismannovo djelo izdan
i Rehder-ov »Manual of Cultivated Tree and Shrubs«.
3. Nije točno da je klijavost sjemena običnog brijesta 100% jer ona iznosi
uvijek samo 20 — 40 %>.
4. Nije točno da sam rod Forsythia nazvao forsajtijom prema prijedlogu Đ.
Kneževića iz 1958. god., jer mi njegov prijedlog nije bio ni poznat.
5. Nije točno da je djelo nepotpuno jer ne donosi podatke o klijavosti sjemena
svih vrsta nego samo nekih. Na to primjećujem da podatke o klijavostii sjemena
djelo sadrži za 33 vrste što je potpuno dovoljno jer dendrologije takve podatke
uopće ne donose pa se ipak imaju smatrati potpunima.
Josip Herman


O KLIJAVOSTI BRIJESTOVOG I CEMPRESOVOG SJEMENA


U Prikazu knjige »Šumarska dendrologija« J. Herr n an a {Š. 1. br. 10—12
/1976) napisao sam da »bi trebalo neke uvriježene podatke, podatke koji potječu
od prije pedeset pa i više godina, provjeriti s novim saznanjima. Tako, npr., ne
stoji podatak koji se nalazi i u ovoj Dendrologiji, o općem niskom postotku klijavosti
brijestovog ili čempresovog sjemena (obično se navodi s 30 — 40%>). Brijestovo
sjeme, ili točnije sjemenke, praktički su klijave sa 100%>, a nizak postotak
klijavosti posljedica je što se sakuplja ne samo puna sjemenka nego i štura tj.
samo krilašca i sjemenski ovoj«.


U svom »Osvrtu na prikaz Šumarske dendrologije« (objavljenom u ovom broju
Š. 1.) J. Herman odgovora da »nije točno da je klijavost sjemena običnog brijesta
100a/o, jer ona iznosi uvijek samo 20 — 40°/o«, ali ga ničim ne dokumentira.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 70     <-- 70 -->        PDF

O klijavosti brijestovog sjemena pisao sam u sarajevskom »Narodnom šumaru
«*. U tom članku, uz ostalo, napisano je, da je za fruktifikaciju brijesta
značajna i pojava izostank a oplodnj e cvijeta, dakle razvijanje šture sjemenke.
Šturost može biti tolika da se sjeme uopće ne može upotrijebiti. Tako sam
1948. godine na stablima poljskog brijesta u Kaštel Starom utvrdio slijedeći postotak
punih sjemenki: na jednom 5°/o, na jednom 20%>, a na jednom oko 50%, a 1959.
godine na stablima sibirskog brijesta u Splitu punih sjemenki također je bilo
ispod 5%. Na stablima u Kaštel Starom postotak šturosti na raznim stablima
bio je različit, dok je 1959. goddne šturost bila karakteristika ´uroda´ sjemena na
svim stablima sibirskog brijesta u Splitu. Prema tome, nužno je već tokom sazrijevanja
sjemenki utvrditi da li su pune ili šture, a u svakom slučaju to treba
provjeriti prije samog branja, kako posao (i trošak) ne bi bio uzaludan.«


Ovome dodajem i svoja opažanja o urodu sjemena na stablu veza kod Nacionalne
i sveučilišne biblioteke u Zagrebu od 1976. do ove, 1982, godine. Ovo stablo
svake godine obilno cvate i na prvi pogled obilno rodi. Međutim to je »urod«
sjemenskog ovoja i krilašca a ne i sjemena (oraščića). Sjemenki odnosno oraščića
vrlo je malo, a nekih godina nisam mogao utvrditi niti jednoga iz mase »sjemenki«
koja mi je bila na dohvatu (ne samo na stablu tj. iz donjih grana, nego i onog
koje se nalazilo na zemlji). U dva maha posijao sam po nekoliko sjemenki i u oba
slučaja niklo ih je 80"/o. Dodajem da za svaku posijanu sjemenku i prije sjetve
nisam bio siguran da će niknuti, jer po izgledu (opipu) nije bila »prava«. Prema
tome ako se saberu i posiju sjemenke a ne prazni plodovi, ni broj ponika ne će
biti mnogo manji od broja sjemenki.


Zaključno ponavljam, da treba brati (ili, sa zemlje, sakupljati) samo one plodove
u kojima se opipom utvrdi da sadrže i sjemenku — oraščić.


2. Nizak postotak klijavosti sjemena čempresa posljedica je nepažnje kod
branje češera. Naime, sjeme čempresa dozrijeva druge godine krajem ljeta. Tada
su već potpuno razvijeni i istogodišnji češeri te su izgubili prvotnu zelenu boju
i dobili smeđastu. Zato kod branja treba paziti, da se beru samo prošlogodišnji
češeri, na kojima se opažaju i pukotine između pojedinih ljuski. Branje češera
bit će sporije, ali će se dobiti dozrelo i dobro klijavo sjeme, a osim toga trušenje
je brže.
O. Piškorić
»O dozrijevanju i šturosti sjemena nekih brijestova«, N. S., 1965., br. 7—8, str. 390—391.