DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 63 <-- 63 --> PDF |
fičnu težinu i oblik krošnje. Osim toga oplemenjivanje smreke treba usmjeriti i na olpornost prema Fomes annosus. Kasna fruktifikacija je problem kod oplemenjivanja smreke, te je i jedan od razloga za izbor različitih strategija oplemenjivanja. U područjima gdje cvatnja počinje oko 20. godine povratna selekcija bazirana na sjemenskim plantažama iz sjemena čini se za prvu generaciju plantaža atraktivnija nego povratna selekcija roditelja bazirana na testovima potomstva. Posljednja metoda je prihvatljivija za sjevernije geografske širine gdje je veća vjerojatnost da će do uroda sjemena doći prije u klonskim sjemenskim plantažama. Klonsko šumarstvo zahtijeva mladi testirani materijal. Osnivanje testova potomstva sa što manjom eksperimentalnom greškom je od odlučujuće važnosti. Rani testovi, osnovani bilo u kontroliranim bilo u poljskim uvjetima su dovoljni za procjenu mnogih svojstava. Upotrebu juvenilnih klonova treba planirati za testiranje materijala za slijedeće generacije sjemenskih plantaža. Strategija oplemenjivanja obične smreke treba biti i fleksibilna u odnosu na dobivanje informacija o zoniranju. Radi velike plastičnosti ove vrste testovi bi se trebali provoditi bez obzira na državne granice. Međunarodna kooperacja u ranoj stimulaciji cvatnje je vrlo važan zadatak. Zahtijeva upotrebu staklenika, hormona i promet materijala od sjevera na jug i od visokih do nižih položaja. VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE I OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA Mnogi su aspekti vegetativnog razmnožavanja prezentirani u tri pozivna referata, ali je rasprava bila ograničena na nekoliko glavnih problema. S obzirom na rapidni porast vegetativnog razmnožavanja za klonsko šumarstvo, pretežni se dio diskusije odnosio na pitanja kako prevladati neke biološke probleme optimizirajući upotrebu vegetativnih propagula i vodeći brigu o efektima postojećih propisa. Nekoliko bioloških pretpostavki o vegetativnom razmnožavanju je spomenuto kao važne i o njima se uglavnom vodila rasprava. Za mnoge šumske vrste starenje (maturacija) predstavlja glavni problem u daljnjem razvoju klonskog šumarstva. Metode koje se preporučju bilo za stimuliranje rejuvenilizacije ili zadržavanja danog stadija starosti (obično juvenilni) kao što su: prevršavanje, stalno razmnožavanje, upotreba korjenovih žila i možda čak i in-vitro kulture, treba upotrebiti za rješavanje ovog problema. Sugerirana su i fundamentalna istraživanja kao što su razvoj meristema i biologije DNA. Različita svojstva se mogu procijeniti u različito vrijeme. Svojstvo, kao na pr. juvenilna osjetljivost na mraz se može vrlo rano otkriti, dok visina 40. godišnjeg stabla može biti procjenjena tek nakon 40 godina. Mjeriti jedno svojstvo da bi se procijenilo drugo nije ispravno ako se želi prekinuti korelacija. Jedno od najvažnijih pitanja u raspravi je bilo: da li saditi smjesu klonova ili mozaik jednakog broja klonova? Smatra se da ima mjesta za oba načina sadnje, ali dok se ne dobiju potpunija saznanja preporuča se smjesu klonova više nego mozaik monoklonova. Broj klonova koji bi se trebao primijeniti |