DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Testovi su pokazali da su brzina vjetra i evaporacija na zaštićenim parcelama smanjeni za 30—40%>, a vlažnost je porasla za 20%>. Svibnja mjeseca 1981. god. u Unutarnjoj Mongoliji olujni vjetrovi koji su trajali tri dana, nisu načinili veće štete na jednoj površini od 4.300 ha zaštićenoj šumskim pojasevima, dok su sa susjednih, nezaštićenih parcela odnijeli površinski sloj tla do 20 cm debljine. Za podizanje poljozaštitnih šumskih pojaseva i nasada između poljoprivrednih parcela najviše se koriste vrste brzog rasta kao što su euroameričke topole, metasekvoje, paulovnija, zatim brijest, dud, datula, diospiros i dr. Kineske vlasti nastoje na razne načine potaknuti i sve radne organizacije pa i pojedince da što više sudjeluju u sadnji drveća. Drveće koje posade radne zadruge, brigade, manje grupe ili pojedinci, ostaje nakon toga u njihovu trajnom vlasništvu. Takvi vlasnici mogu biti i razne ustanove, poduzeća, tvornice, škole i vojne jedinice. Od uprava rudnika i tvornica papira, koje troše mnogo drva, traži se da osiguraju vlastitu sirovinsku bazu podizanjem plantaža, bilo same bilo u suradnji s državnim ili zadružnim šumarijama. Garnizoni u pojedinim mjestima obvezali su se da ozelene prostor oko svojih kasarni u okrugu od 10 km. Peking je u svoj program ozelenjavanja uključio najširi gradski prostor, gdje se nalazi Trinaest grobnica dinastije Ming, dio Kineskog zida i druge prirodne i povijesne znamentosti. U ožujku 1982. god. na ozelenjavanju glavnog grada sudjelovali su, zajedno s jedinicama Armije, i najviši funkcionari Partije i vlade Hu Yaobang, Deng Xiaoping, Zhao Ziang, zatim rukovodioci provincija, autonomnih pokrajina i nižih administrativnih jedinica. Od sredine travnja pripadnici raznih ustanova koje potpadaju direktno pod Centralni komitet Partije, dolazili su u grupama na Mingove grobnice i pošumljivali okolne brežuljke. U Pekingu je 1980. god. podignuto 10 parkova, 1981. god 19, a za 1982. god. planirano je novih 14. Zelene površine zauzimaju 34.600 ha, što iznosi 1/5 ukupne gradske površine. Troškovi ozelenjavanja iznosili su 1981. god. 3,4 milijuna juana (blizu 2 mil. US dolara), iako je mnogo toga učinjeno dobrovoljnim radnim akcijama. Imali smo prilike vidjeti mnogo lijepih drvoreda, kao što su to npr. oni u Harbinu duž obale rijeke Sungari, pritoke Amura, (si. 5) uz već spomenute platane u šangaju. Na pekinškim ulicama i alejama može se vidjeti prilično drvoreda so- i´ore (Sophora japonica L.), autohtone vrste, koju Kinezi nazivaju »kineskim bagremom«. Ona se Evropljana ne doima nimalo egzotično, jer je već odavno izašla iz okvira prirodnog areala i postala sastavnim dijelom zelenila evropskih sela i gradova. Osim dekorativne vrijednosti i medonosnih cvjetova (cvate u srpnju i kolovozu, kada inače u prirodi ima malo cvijeća), dobro podnosi onečišćeni zrak, pa je njeno značenje u današnje vrijeme sve veće. Dosta je česta i žalosna vrba (Salix babilonica L.), također domaća vrsta, tipična za kineski krajolik, ali već isto tako obična, iako rado viđena i u našim naseljima. Pa ipak, unatoč tome što su i to vrste brzog rasta, u posljednje vrijeme sve se više sade euroameričke topole, koje doduše rastu još brže, ali zajedno sa suvremenom arhitekturom novijih gradskih četvrti daju gradu sve više kozmopolitsko obilježje. |