DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 5     <-- 5 -->        PDF

UDC: 630*232:582.475:631.811.2.001/2 Šum. list CVII (1983), 323


UTJECAJ RAZLIČITIH OBLIKA FOSFORA
NA ISHRANU BILJAKA OBIČNOG BORA
(Pinus silvestris L.)


Prof. dr Jelka ANIĆ
Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb


Dr Nikola KOMLENOVIĆ
Šumarski institut, Jastrebarsko


SAŽETAK. Tijekom tri godine istraživan je utjecaj različitih
oblika fosfora na ishranu i rast biljaka običnog bora. U pješčanoj
kulturi kao izvor fosfora primijenjeni su slijedeći fosfati:
mono, di i tri Ca-fosfat te Fe i Al-fosfat. Biljke običnog bora


tori ustanovili pozitivno djelovanje fosfornih gnojiva šumskog dr


u značajnojfosfora.
su mjeri usvajale fosfor iz svih ispitivanih oblika
UVO D
Drvenaste kulture trebaju relativno malo fosfora, ipak su mnogi au


na rastveća (LEYTON 1954, HAUSSER 1956, ZEHETMAYR 1956, THEMLITZ i
BERNS 1957, BONEAU 1963, CHARLON 1964, BAULE i FRICKER 1967, FIEDLER
et al. 1973, KOMLENOVIĆ 1978. i dr.). To je i razumljivo, jer se
nedostatak biljci pristupačnih oblika forsfora u šumskim tlima pojavljuje
vrlo često.


Ekonomski važne četinjače rastu najčešće na vrlo kiselim tlima, gdje
uglavnom nema biljci pristupačnog fosfora. Kod takvih se uvjeta fosfor nalazi
pretežno, ili isključivo u teško topivim AI-, Fe- odnosno okludiranim fosfatima.
Unatoč tome mnoge četinjače i na takvim tlima dobro uspijevaju, i
ne pokazuju znakove nedovoljne ishrane fosforom. 0 sposobnosti šumskog
drveća, posebno četinjača da usvajaju fosfor iz teško topivih spojeva izvještavaju
mnogi autori (THEMLIZT 1953, VAN COOR 1956, 1957, DUCHAUFOUR
i BONNEAU 1960. i dr.). Smatra se naime da zbog duge ophodnje i
pospješivanja P-apsorpcije putem mikorize igraju gotovo svi oblici fosfora
u tlu izvjesnu ulogu u ishrani šumskog drveća (FIEDLER et al. 1973).


Našim istraživanjima željeli smo ispitati u kojoj mjeri mogu biljke
običnog bora usvajati fosfor iz raznih anorganskih fosfata za koje se može
predpostaviti da se nalaze u tlu pod prirodnim uvjetima ili se stvore
transformacijom fertilizacijom dodanih P-gnojiva.*)


*) Ova istraživanja realizirana su uz financijsku pomoć SIZ za znanost (SIZ-
IV) i Općeg udruženja šumarstva, prerade drva i prometa, Zagreb.


323