DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 46 <-- 46 --> PDF |
ŠUMARSTVO Ako netko putuje u Peking sa zapada, onda mora proputovati Skoro čitavu Kinu, jer je glavni kineski grad smješten relativno blizu istočne granice zemlje, tj. Žutog mora. Putovanje avionom ima tu prednost, što putnik u srazmjerno kratkom vremenu može pogledom obuhvatiti goleme prostore i tako steći prilično vjernu, iako samo općenitu, sliku o geografskim karakteristikama nekog velikog područja. To vrijedi osobito za slučaj da želi procijeniti stupanje šumovitosti tako velikih prostranstava kao što je Kina, bez bojazni da (doslovno) »od silnog drveća ne vidi šumu« — što se može dogoditi ako dugo putuje kopnom. Avion kineske kompanije CAAC, kojim smo putovali od Beograda s kraćim zadržavanjem u Karačiju, ušao je u kineski zračni prostor iz Indije u sjevero-istočnom pravcu, preletjevši najprije zapadne obronke planinskog masiva Himalaja, Karakorum gorje i pustinju Takla-Makan, a zatim je negdje iznad Nebeskih planina u oblasti Urumqija, glavnog grada Ujrgurske autonomne regije (Si´nkiang) skrenuo prema istoku, nastavljajući let iznad pustinje Gobi (Samo) u graničnom području prema Mongoliji, i ubrzo nakon prelijetanja Kineskog zida aterirao na pekinškom aerodromu, (si. 1.) Za vrijeme putovanja nebo je bilo vedro i sunčano pa smo mogli vrlo dobro promatrati krajolik ispod nas, sve dok se nije spustila noć, isat-đva prije slijetanja aviona. Osobito su se lijepo i izbliza vidjeli snijegom pokriveni i suncem obasjani vrhunci Himalaja i Karakoruma s kojih se spuštaju ledenjaci. No, nakon prelijetanja tih planinskih masiva, šuma skoro uopće nismo vidjeli. Štoviše, uzalud smo se satima trudili da zapazimo makar i jedno drvo. Posvuda samo sivosmeđi kamen i pijesak, koji vjetar raznosi na sve strane, stvarajući dine raznih oblika, i ogoljela brda s jasno vidljivim tragovima eolske i fluvijalne erozije. Letjeli smo dakle većini dijelom iznad samih pustinja. Prva je bila Takla-Makan, što na ujgurskom jeziku znači po prilici: »Kad jednom uđeš, više ne možeš izaći«. Za nju je prije sedam stoljeća Marko Polo, svjetski putnik, koji je u Kini proživio 17 godina, govorio je da je nastanjena duhovima. Dugačka je 900 milja i zauzima veliki dio Ujgurske autonomne oblasti, koja obuhvaća šestinu sveukupnog kineskog teritorija. Prema istoku nastavlja se u niz manjih i međusobno povezanih pustinja i polupustinja Mongolske visoravni (Autonomna pokrajina Unutarnja Mongolija), od kojih svaka ima kineski naziv, a sve zajedno tvore jednu veliku pustinju, koja se na mongolskom jeziku zove Gobi. Za Unutarnju Mongoliju se ranije govorilo da ako se netko hoće objesiti, mora pješački stotine milja kako bi pronašao neko drvo. Poslije revolucije 1949. god. situacija se postupno popravlja, jer masovno pošumljivanje zahvaća i te krajeve. Ovdje je, u pustinji Tengger, postignut i jedan od najvećih uspjeha u smirivanju živih pijeskova u svijetu. Radi gradnje sjeverne željezničke pruge tisuće Kineza su u roku od dvije godine, radeći u teškim vremenskim prilikama, osobito na jakim zimskim vjetrovima koji su ovdje česti, doslovno rukama uklonile brda pijeska u dužini od 20 milja. Zatim je pijesak duž trase buduće pruge smiren uobičajenom metodom polaganja mreže suhe trave u obliku šahovskih polja, a zatim sadnjom biljaka, koje´ podnose vjetar, sušu i pjeskovita tla. Takva je npr. vrsta Tamarix ramosis 364 |