DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 44 <-- 44 --> PDF |
grad-prijatelj grada Zagreba, samo u 1978. godini posjetilo je 140 sveučilišnih nastavnika skoro iz čitavog svijeta. Danas samo u SR Njemačkoj studira oko 1.500 kineskih studenata. Spominjemo i boravak u našoj zemlji profesora Zhu-Sho u Qianas a Šumarskog odsjeka Visoke poljoprivredne škole u Kwen Janu od 1979. do 1981. godine. Inozemni je turizam također u naglom usponu. U 1980. godini Kinu je posjetilo oko 530.000 turista dz 164 strane zemlje, što je vidan napredak u odnosu na prijašnje godine. Posljednjih godina o Kini se u nas, kao i drugdje u svijetu, mnogo piše. Nedavno smo i u našim stručnim šumarskim glasilima imali prilike saznati dosta toga o kineskim šumama i šumarstvu (GRAČAN, 1980. i ŽITA, 1982.). Zato smo u ovom članku nastojali obraditi istu temu na nešto drugačiji način, izbjegavajući pri tome ponavljanje onoga što je već objavljeno, osim u iznimnim slučajevima kada to tekst zahtijeva. Članak je napisan na temelju bilježaka sa studijskog boravka u Kini od 01. do 14. 07. 1982. god., ostvarenog na osnovi programa znanstveno-tehničke suradnje između SFR Jugoslavije i NR Kine. NR Kina zaprema površinu od 9,6 milijuna km2 — gotovo 38 puta veću od Jugoslavije. Nalazi se između 75l0 i 135° istočne geografske dužine te 4° i 53° sjeverne geografske širine. No, treba napomenuti da se samo mali, i to otočni dio zemlje, nalazi ispod 20. paralele. To je otok Hainan, nedaleko od kontinentalnog dijela i mnogo malih otoka raspršenih u Južnom kineskom moru između Vijetnama i Indonezijskog arhipelaga. U topografskom pogledu Kina je nalik na tri ogromne stepenice, od kojih prvu čini Tibetska visoravan, »krov svijeta«, s prosječnom nadmorskom visinoui od 4.000 m, drugu središnji dio s 1.000 — 2.000 m nadmorske visine i treću, koja se proteže na istok sve do mora i ne prelazi 500 m nadmorske visine. Istočni dio treće stepenice sastoji se pretežno od ravnica, koje čine debele naplavine mulja i pijeska u donjim riječnim tokovima. Goleme količine tog materijala talože se i u koritima rijeka, kojih se dno stalno povisuje pa tako nastaju česte i velike poplave, osobito u područjima velikih rijeka Hwang i Yangtze. Zbog ogromne površine i topografskih značajki, klima Kine je veoma raznolika. Čitava bi se zemlja u klimatskom pogledu mogla podijeliti od sjevera prema jugu u hladni, umjereni, topli umjereni, subtropski i tropski pojas. Slično kao i u većem dijelu istočne i juglo-istočne Azije, karakteristično obilježje klimi daju monsunski vjetrovi, zbog kojih su ljeta vruća i vlažna, a zime hladne i suhe. Temperaturne razlike između pojedinih krajeva mogu biti veoma velike. Tako npr. prosječna razlika siječanjske temperature između Harbina na sjeveroistoku i Guangzhou-na jugu iznosi 35° C (ali prosječne srpanjske samo 5° C). U sjevero-zapadnim krajevima postoje i velika dnevna temperaturna kolebanja. Ondje je poznata urečica: »Ujutro obuci bundu, a u podne košulju«. Naprotiv, grad Kunming na jugu Kine ima vrlo blage zime i svježa ljeta pa je prozvan »gradom vječnog proljeća«, količina oborina postupno raste od sjevero-zapada prema istoku. Unutrašnja Mongolija ima svega 150—200 mm oborina godišnje, dolina Žute rijeke (Hwang) 600 — 800 mm, jugo-istočna obala preko 2.000 mm, u Huoschaoliao u provinciji Tajvan čak 6.600 mm — najviše u Kini. |