DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 42 <-- 42 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA — KOMISIJA ZA AGRIKULTURU EVROPSKOG PARLAMENTA predložila je Savjetu ministara opširan izvještaj o šumarstvu Evropske zajednice i niz mjera koje bi na tom području trebalo poduzeti. Konstatirano je da EZ potrebe u drvu podmiruje iz vlastitih šuma samo sa 40°/o dok se 60V» uvozi i vrijednost uvezenog drva veća je od vrijednosti uvezene nafte! Porast potrošnje drva prijeti opasnošću da se oko 2 000-te godine smanji šumski fond i poveća potražnja iz zemalja u razvoju. Zahvati u uzgoju šuma nužni su i zbog njezine ugroženosti od suvremene civilizacije (šumski požari, atmosferska zagađenja i dr.). Istodobno postoje prostrane maloproduktivne ipoljoprivredne površine i te bi trebalo pošumiti i tako na njima povećati vrijednosti proizvodnje. Od predloženih mjera navodimo nužnost povećanja investiranja u šumarstvo, stimulativno financiranje, povoljniju poreznu politiku, zajmove za pošumljavanje i melioraciju degradiranih šuma i dr. Također je nužno posvetiti veću brigu malom šumskom posjedu. Treba voditi računa i o zaštitnoj ulozi šume (hidrološke funkcije, zaštite od erozije, utjecaju na klimu). O svemu tome moraju se proširiti znanstvena istraživanja, pa i o onim od bolesti ugroženim vrstama (čempres, brijest, kesten, topole). Treba posvetiti više brige i o iskorišćivanju cjelokupne biomase, onoga što sada ostaje neiskorišteno. Nužno je na nacionalnom planu spriječiti upropaštavanje šuma i imisijama, pojačati borbu protiv šumskih požara i smanjivanje proizvodnih sposobnosti prostranih šumskih površina. Komisija naglašava da je svjesna pravnih i financijskih (budžetskih) teškoća za provođenje nužne šumarske politike u Zajednici ali je i uvjerena, da one nisu nepremostive. — Smolarenje je kod nas napušteno već skoro dvije decenije. Međutim, u svijetu nije tako. Tako npr., Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universitet Dresden u Separatu Nr 5/1981, kojeg je ŠL primio krajem 1982. god., donosi članak G. Stephan-a i Y. Betancourt-a o visini prinosa smole karibskog bora (P. Caribaea var. caribaea Morelet) i mogućnostima smolarenja u sastojinama ove vrste. Također donosi prikaz Drugog znanstvenog skupa o smolarenju koji je održan od 23. do 26. rujna 1980. g. u Dresdenu. Uz ostalo razmotreno je korišćenje stimulatora za povećanje količine smole u stablu te naglašena potreba da se u Šumarskom odsjeku Tehničkog Univerziteta u Dresdenu studenti zemalja u razvoju posebno obrazuju za smolarenje borova. U SSSR-u, prema časopisu »Lesnoje hozjaistvo« (br. 7/83), proučavaju se mogućnosti »povišenja biološke smolovitosti običnog bora na selekcionoj osnovi«. — U šumarskom tisku Italije dosta često razmatra se problem paše u šumama. Tako, 1959, A. Hofman pita, da li je konačni cilj šume nespojiv s pašarenjem, G. Calabri, 1981, piše od odnosu paše i šumskih požara a L. Šusmel i F. Viola, iste godine, o »paši u šumama«. M. Lopinto i F. Macchia, iz Instituta za botaniku Fakulteta prirodnih znanosti u Bariju, konstatiraju, osvrćući se posebno na stanje u provinciji Puglia, da je »pašarenje u šumama ioš i danas vrlo aktualno... i kompleksni problem« (u »L´Italia forestale o montana« br. 6/1982). Usprkos Zakonu o planinama, Cassa per il Mezzogiorno*, industrijalizaciji i drugim mjerama gospodarstvo Južne Italije još uvijek počiva na dva tradicionalna temelja — rastarstu i šumskoj paši. Kako paša utječe na prirast u hrastovim šumama eto podataka G. Gambi-a: u šumama u kojima pasu ovce prirast se smanjuje za 12 do 18%, a ako pasu eoveda između 9 i 12">/ *) Cassa per il Mezzogiorno u stvari je fond za financiranje integralne melioracije planinskih područja tj. za pošumljavanje, melioraciju pašnjaka, uređenje bujica ali i za osiguranje opskrbe vodom stanovništva na tom području i dr. Sve poslove vode šumari. 360 |