DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 42     <-- 42 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA


— KOMISIJA ZA AGRIKULTURU EVROPSKOG PARLAMENTA predložila je
Savjetu ministara opširan izvještaj o šumarstvu Evropske zajednice i niz mjera
koje bi na tom području trebalo poduzeti. Konstatirano je da EZ potrebe u drvu
podmiruje iz vlastitih šuma samo sa 40°/o dok se 60V» uvozi i vrijednost uvezenog
drva veća je od vrijednosti uvezene nafte! Porast potrošnje drva prijeti opasnošću
da se oko 2 000-te godine smanji šumski fond i poveća potražnja iz zemalja
u razvoju. Zahvati u uzgoju šuma nužni su i zbog njezine ugroženosti od
suvremene civilizacije (šumski požari, atmosferska zagađenja i dr.). Istodobno
postoje prostrane maloproduktivne ipoljoprivredne površine i te bi trebalo pošumiti
i tako na njima povećati vrijednosti proizvodnje.
Od predloženih mjera navodimo nužnost povećanja investiranja u šumarstvo,
stimulativno financiranje, povoljniju poreznu politiku, zajmove za pošumljavanje
i melioraciju degradiranih šuma i dr. Također je nužno posvetiti veću
brigu malom šumskom posjedu. Treba voditi računa i o zaštitnoj ulozi šume
(hidrološke funkcije, zaštite od erozije, utjecaju na klimu). O svemu tome moraju
se proširiti znanstvena istraživanja, pa i o onim od bolesti ugroženim
vrstama (čempres, brijest, kesten, topole). Treba posvetiti više brige i o
iskorišćivanju cjelokupne biomase, onoga što sada ostaje neiskorišteno. Nužno
je na nacionalnom planu spriječiti upropaštavanje šuma i imisijama, pojačati
borbu protiv šumskih požara i smanjivanje proizvodnih sposobnosti prostranih
šumskih površina. Komisija naglašava da je svjesna pravnih i financijskih (budžetskih)
teškoća za provođenje nužne šumarske politike u Zajednici ali je i uvjerena,
da one nisu nepremostive.


— Smolarenje je kod nas napušteno već skoro dvije decenije. Međutim, u
svijetu nije tako. Tako npr., Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universitet
Dresden u Separatu Nr 5/1981, kojeg je ŠL primio krajem 1982. god.,
donosi članak G. Stephan-a i Y. Betancourt-a o visini prinosa smole karibskog
bora (P. Caribaea var. caribaea Morelet) i mogućnostima smolarenja u sastojinama
ove vrste. Također donosi prikaz Drugog znanstvenog skupa o smolarenju
koji je održan od 23. do 26. rujna 1980. g. u Dresdenu. Uz ostalo razmotreno je
korišćenje stimulatora za povećanje količine smole u stablu te naglašena potreba
da se u Šumarskom odsjeku Tehničkog Univerziteta u Dresdenu studenti zemalja
u razvoju posebno obrazuju za smolarenje borova. U SSSR-u, prema časopisu
»Lesnoje hozjaistvo« (br. 7/83), proučavaju se mogućnosti »povišenja biološke
smolovitosti običnog bora na selekcionoj osnovi«.
— U šumarskom tisku Italije dosta često razmatra se problem paše u šumama.
Tako, 1959, A. Hofman pita, da li je konačni cilj šume nespojiv s pašarenjem,


G. Calabri, 1981, piše od odnosu paše i šumskih požara a L. Šusmel i F. Viola,
iste godine, o »paši u šumama«. M. Lopinto i F. Macchia, iz Instituta za botaniku
Fakulteta prirodnih znanosti u Bariju, konstatiraju, osvrćući se posebno na stanje
u provinciji Puglia, da je »pašarenje u šumama ioš i danas vrlo aktualno...
i kompleksni problem« (u »L´Italia forestale o montana« br. 6/1982). Usprkos Zakonu
o planinama, Cassa per il Mezzogiorno*, industrijalizaciji i drugim mjerama gospodarstvo
Južne Italije još uvijek počiva na dva tradicionalna temelja — rastarstu
i šumskoj paši. Kako paša utječe na prirast u hrastovim šumama eto podataka
G. Gambi-a: u šumama u kojima pasu ovce prirast se smanjuje za 12 do 18%,
a ako pasu eoveda između 9 i 12">/O. P.
*) Cassa per il Mezzogiorno u stvari je fond za financiranje integralne melioracije planinskih
područja tj. za pošumljavanje, melioraciju pašnjaka, uređenje bujica ali i za osiguranje opskrbe
vodom stanovništva na tom području i dr. Sve poslove vode šumari.


360