DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Buje, OK SSOH Buje, OK SSOH Zadar, šumsko-hortikulturno gospodarstvo »ISTRA« BUZET OOUR Šumarija »Buje« i Šumsko gospodarstvo »ZADAR«. Tijekom izvođenja radova na terenu u pomoć su nam priskočili pripadnici naše Armije, omladinci Umaga i Zadra, kao i izviđači zagrebački h općin a »Peščenca« i »Trnje«, koji su u to vrijeme logorovali na području Savudrije. Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su na bilo koji način pomogli ovu akciju ljetnog pošumljavanja krša. Osobito zahvalju jemo svim omladincima koji su od prvog do posljednjeg dana izdržali u ovom teškom i napornom radu, a to su: Predrag Bojčić, Ivanka Grgić, Nenad Hinkelman, Bruno Jalušić, Čedomir Križmanić, Albin Lape, Dražen Lučić, Marijan Mihoković, Vedrana Miljak, Božidar Nađ, Stanko Radonić, Perica Stanić, Nevenko Štimac, Maksimilijan Udovč, Irena Žalar i Goran Živković. Dužnu zahvalnost iskazujemo prof. dr. Branimiru P r- p i ć u i prof, dr Simeunu T o m a n i ć u, koji su na terenu posjetili ovu akciju i tako postali neposredni učesnici ljetnog pošumljavanja krša. Kolegama šumarima Istre posebno zahvaljujemo na njihovoj pomoći, osobito ing. Đuri Markoji i šum. tehn. Ivici V u j e v i ć u. Također zahvaljujemo kolegama šumarima iz Šumskog gospodarstva »Zadar« tadašnjem direktoru ing. Danoiniru B a š i ć u i šum. tehn. Duji Tudoru . 1. EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE 1.1. Geološku podlogu za oba lokaliteta čine kređni vapnenci. Na područji Istre vapnenci tek mjestimično izbijaju na površinu, dok je na području Dalmacije izbijanje vapnenaca na površinu izrazito. 1.2. Tlo na području Istre predstavljaju crvenica s dosta ilovastih čestica od 46—80% i nešto skeleta. Dubina mekote kreće se preko 30 cm. Tu su nekada bili pašnjaci te tla svrstavamo prema splitskim normativima u I kategoriju tala na kršu. Ova su tla u suhom stanju raspucana, zbijena i vrlo teška za obradu. Za vrijeme kiša se raskrave, postaju ljepljiva i teška za obradu. Matično stijenje ima pukotine ispunjene zemljom i to su mjesta gdje se zakorjenjuju biljke. Teren je ravničast i pad se kreće između 2—3%. Ekspozicija je zapadna. Na pokusnoj plohi u Dalmaciji tlo pripada V kategoriji tala na kršu. Na lokalitetu Ražanac tla gotovo i nema. Teren je prekriven po cijeloj površini gromadastim vapnencima i pokrovnost kamenom iznosi gotovo 100´Vo. Ovaj teren žitelji ovog kraja nazivaju: »Mjesečeva površina«. Između gromadastih vapnenaca nalazimo vrlo malo tla, nedovoljno da se zasadi biljka. Nagib terena kreće se između 5—8%. Ekspozicija je sjeverna. Udaljenost od mora svega 300—500 m. U zimskim mjesecima teren je izložen jakoj buri i posolici. 1.3. Klima na oba istraživana lokaliteta je mediteranska. Prikaz podneblja donosimo u klimadijagramima za najbliže meteorološke postaje za godinu 1980., kada je i obavljeno pošumljavanje. Za pokusnu plohu »Frančeskija « najbliža meteorološka stanica je Poreč, udaljenosti oko 20 km, dok je za pokusnu plohu Ražanac najbliža meteorološka stanica Zadar-aerodrom, 348 |