DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 29 <-- 29 --> PDF |
UL REZULTATI LJETNE POKUSNE SADNJE BILJAKA NA NAŠEM SUBMEDITERANSKOM PODRUĆJU Dr Ante TOMAŠEVIĆ, dipl. inž. šum. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu SAŽETAK. U okviru omladinske istraživačke akciju u SR Hrvatskoj (»Tokovi SKOJ-a 80«) u kolovozu 1980. posađene su biljkeuzgojene u kontejnerima više vrsta četinjača u cilju utvrđivanjamogućnosti ljetne sadnje. Jedna pokusna ploha nalazi se u Istri u predjelu »Frančeskija« OOUR-a šumarija Buje, a druga u Dalmaciji na lokalitetu »Ražanac« Šum. gospodarstva Zadar. Uspjehsadnje odnosno broj preživjelih biljaka na kraju prve vegetacioneperiode prikazan je na tabl. 4. i 5. UVOD Biološke melioracije krša predstavljaju složen problem, jer je vegetacija krša devastirana a tlo degradirano. Jedan od oblika meliorativnih zahvata na kršu jeste pošumljivanje sadnjom sadnica. Poznato je da se primjenom suvremene tehnologije kod proizvodnje sadnog materijala može postići uspjeh kod pošumljavanja krša čak 90—100%. Ono što se do danas zna je možemo li uspješno pošumljavati krš i tijekom ljetnih mjeseci, kada na kršu vladaju visoke temperature i kada su oborine vrlo rijetke, ili ih ima u malim količinama. Zbog toga smo unutar ove teme i započeli istraživanja ljetnog pošumljavanja krša u Istri i Dalmaciji. Naš cilj je utvrditi mogućnost pošumljavanja krša u ljetnim mjesecima. Ove početne pokuse obavili smo na području Šumsko-hortikulturnog gospodarstva »ISTRA« Buzet, OOUR Šumarije »BUJE«, šumski predjel »Frančeskija « i na području Šumskog gospodarstva »ZADAR«, šumski odjel »Ražanac «. Priprema zemljišta i sadnja sadnica obavljena je u Istri u vremenu od 01. — 09. kolovoza, a u Dalmaciji od 11—20. kolovoza 1980. god. Rad na terenu obavili su omladinci iz SR Hrvatske, SR Slovenije i SR Srbije, svrstani u omladinsku radnu brigadu, a pod stručnim vodstvom mr Ante Tomaševića . Omladinci su sudjelovali u ovom radu u okviru omladinske istraživačke akcije u SR Hrvatskoj, kao sastavnog dijela omlandinske istraživačke akcije »Tokovi SKOJ-a 80«. Financijski su ovu akciju potpomogli: SIZ za znanstveni rad, SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja u šumarstvu i drvnoj industriji SR Hrvatske, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Skupština općine 347 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Buje, OK SSOH Buje, OK SSOH Zadar, šumsko-hortikulturno gospodarstvo »ISTRA« BUZET OOUR Šumarija »Buje« i Šumsko gospodarstvo »ZADAR«. Tijekom izvođenja radova na terenu u pomoć su nam priskočili pripadnici naše Armije, omladinci Umaga i Zadra, kao i izviđači zagrebački h općin a »Peščenca« i »Trnje«, koji su u to vrijeme logorovali na području Savudrije. Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su na bilo koji način pomogli ovu akciju ljetnog pošumljavanja krša. Osobito zahvalju jemo svim omladincima koji su od prvog do posljednjeg dana izdržali u ovom teškom i napornom radu, a to su: Predrag Bojčić, Ivanka Grgić, Nenad Hinkelman, Bruno Jalušić, Čedomir Križmanić, Albin Lape, Dražen Lučić, Marijan Mihoković, Vedrana Miljak, Božidar Nađ, Stanko Radonić, Perica Stanić, Nevenko Štimac, Maksimilijan Udovč, Irena Žalar i Goran Živković. Dužnu zahvalnost iskazujemo prof. dr. Branimiru P r- p i ć u i prof, dr Simeunu T o m a n i ć u, koji su na terenu posjetili ovu akciju i tako postali neposredni učesnici ljetnog pošumljavanja krša. Kolegama šumarima Istre posebno zahvaljujemo na njihovoj pomoći, osobito ing. Đuri Markoji i šum. tehn. Ivici V u j e v i ć u. Također zahvaljujemo kolegama šumarima iz Šumskog gospodarstva »Zadar« tadašnjem direktoru ing. Danoiniru B a š i ć u i šum. tehn. Duji Tudoru . 1. EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE 1.1. Geološku podlogu za oba lokaliteta čine kređni vapnenci. Na područji Istre vapnenci tek mjestimično izbijaju na površinu, dok je na području Dalmacije izbijanje vapnenaca na površinu izrazito. 1.2. Tlo na području Istre predstavljaju crvenica s dosta ilovastih čestica od 46—80% i nešto skeleta. Dubina mekote kreće se preko 30 cm. Tu su nekada bili pašnjaci te tla svrstavamo prema splitskim normativima u I kategoriju tala na kršu. Ova su tla u suhom stanju raspucana, zbijena i vrlo teška za obradu. Za vrijeme kiša se raskrave, postaju ljepljiva i teška za obradu. Matično stijenje ima pukotine ispunjene zemljom i to su mjesta gdje se zakorjenjuju biljke. Teren je ravničast i pad se kreće između 2—3%. Ekspozicija je zapadna. Na pokusnoj plohi u Dalmaciji tlo pripada V kategoriji tala na kršu. Na lokalitetu Ražanac tla gotovo i nema. Teren je prekriven po cijeloj površini gromadastim vapnencima i pokrovnost kamenom iznosi gotovo 100´Vo. Ovaj teren žitelji ovog kraja nazivaju: »Mjesečeva površina«. Između gromadastih vapnenaca nalazimo vrlo malo tla, nedovoljno da se zasadi biljka. Nagib terena kreće se između 5—8%. Ekspozicija je sjeverna. Udaljenost od mora svega 300—500 m. U zimskim mjesecima teren je izložen jakoj buri i posolici. 1.3. Klima na oba istraživana lokaliteta je mediteranska. Prikaz podneblja donosimo u klimadijagramima za najbliže meteorološke postaje za godinu 1980., kada je i obavljeno pošumljavanje. Za pokusnu plohu »Frančeskija « najbliža meteorološka stanica je Poreč, udaljenosti oko 20 km, dok je za pokusnu plohu Ražanac najbliža meteorološka stanica Zadar-aerodrom, 348 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 31 <-- 31 --> PDF |
udaljenosti oko 15 km. Iz klimadij agrarna uočavamo da oba lokaliteta imaju ljetni sušni period, a prema klimatskom kvocjentu Giacobb, 0 O = ljetne oborine u VI, VII i VIII mjesecu f = t° = maksimalna temperatura najtoplijeg mjeseca. KUMADUAGRAM U SMISLU RWALTERA KLIMADUAGRAM U SMISLU H WALTERA 35´9 32´4 183 -54 -87 SLIKA . 2 SLIKA 1. Oba lokalitet pripadaju istom mediteranskom klfcnatu, jer je f = 3.34 za Poreč, a za Zadar-aerodrom f = 2.81, što je u oba slučaja daleko manje od 7. Poznato je da su ukupne količine oborina na kršu relativno i apsolutno dovoljne za uspijevanje vegetacije, pa i za uspjeh pošumljavanja. Teškoće s vodom javljaju se u rasporedu oborina, pa smo odlučili dati pregled broja dana s različitim količinama oborina u vegetacijskom razdoblju. Količina oborina u vegetacijskom periodu za 1980. godinu da oborine nisu obilne, ali da ipak javljaju. Te oborine i nisu tako Meteorološka stanica IV V VI VII VIII IX mjese c Suma Zadar-aerodrom 89,4 Poreč 59,5 111,3 25,7 60,3 5,477,0 21,7 35,0 18,2 10,7 38,7 319,6 233,3 Iz podataka za količinu oborina u vegetacijskom razdoblju, vidimo se male. Tako npr. u Poreču u vegetacijskom razdoblju padne ukupne 233,3 mm, dok u Zadru-aerodrom padne 319,6 mm. Da li je ta količina oborina dovoljna za dobar uspjeh pošumljavanja krša? Možemo odgovoriti da se za |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 32 <-- 32 --> PDF |
uspjeh pošumljavanja smatra dovoljna granica godišnjih oborina 200 mm na više. (Cipar). Prema tome na našem kršu samo u vegetacijskom periodu padne više od 200 mm oborina, pa se može pretpostaviti da će uspjeh biti zadovoljavajući i u ljetnim mjesecima, ako je izvršena dobra priprema tla i ako su sadnice zdrave i vitalne, proizvedene u kontejnerima. Volumen kontejnera, prema iskustvima autora, treba biti najmanje 0,4 do 0,5 litara zapremane. To bi bili kontejneri promjera 6 cm i visine 15—18 om. Rosa kao meteorološka pojava nije istraživana na kršu, posebno njen utjecaj na razvoj mladih tek posađenih biljaka. Za predpostaviti je da za vrijeme sušnog razdoblja na kršu i rosa ima stanoviti utjecaj na mlade tek posađene sadnice, pa se i logično zaključuje da utječe na preživljavanje biljaka kod pošumljivanja. Pregled broja dana s rosom dat je u tabeli 4. Broj dana s pojavom rose u vegetacijskom periodu 1980. god. Tab. 2 Meterološka u mjesec u stanica IV V VI VII VII IX Suma Poreč 8 8 7 1 — 12 36 Zadar — aerodrom 5 3 2 5 13 28 U tabeli 3. navedeni su podaci o broju dana s različitim količinama oborina za vegetacijsko razdoblje, jer smatramo interesantnim pratiti te količine oborina, koji sigurno imaju pozitivan utjecaj na rast i razvoj, a najviše na preživljenje sadnica u sušnom razdoblju. Ovim istraživanjima trebalo bi obratiti veću pozornost, jer je pitanje vlage limitirajući čimbenik kod uspjeha pošumljivanja, osobito kod ljetne sadnje. Broj dana s različitim količinama oborina u vegetacijskom periodu 1980. godine Tab. 3 Količina oborina u mjesec u u mm. IV V VI VII VIII IX Suma Pore č 0.1 7 11 13 6 3 6 46 1.0 6 8 9 4 2 3 32 5.0 3 2 4 2 1 2 14 10.0 1 —. 2 1 — 1 5 20.0 1 — 1 — — 1 3 30.0 1 — 1 — — — 2 Zada r - aerodro m 0.1 9 16 9 3 7 2 46 1.0 7 13 7 2 5 1 41 5.0 7 7 5 — 3 1 23 10.0 4 2 2 — 2 1 11 20.0 — 1 —. — — — 1 30.0 — 1 — — — — 1 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1.4 S fitocenološkog stajališta oba lokaliteta pripadaju području biljne zajednice hrasta medunca i bijelog graba. Carpinetum orientalis ađriaticum H-ić, toplijoj varijanti. Kod pošumljivanja u području rasprostranjenosti ove zajednice moramo favorizirati termofilnije elemente, jer visoke temperature i toplina u ljetnim mjesecima uvjetuju kserofilski karakter ovih predjela. Unutar areala šume medunca i bijelog graba razvijeno je prema S. H or vati c u (1963) nekoliko subasocijacija, veći broj facijesa i degradacijskih stadija šume. 2. RAD NA TERENU 2.1. Rad na području Istre odvijao se na površinama OOUR Šumarije Buje, Šumski predjel Savudrija, pokusna ploha »Frančeskija«. Prilike za rad na ovoj lokaciji bile su izrazito povoljne. Prema splitskim normativima (3) tlo smo svrstali u I kategoriju zemljišta na kršu. SI. 3. Površina pokusne sadnje u predjelu »Frančeskija« na području Šumarije Buje, Istra. Nakon obilaska terena i izborne lokacije za pokusnu plohu, pristupili smo mjernom iskolčenju prema planu pokusa br. 1. Pokusna ploha postavljenja je u obliku latinskog kvadrata površine 1 ha (100 x 100 m) i omogućavalo praćenje i statističku obradu podataka. Iz plana pokusa br. 1. vidi se raspored sadnje po vrstama te ukupan broj ponavljanja svake vrste u pokusu. Pokusnu površinu razdijelili smo u 36 jednakih manjih površina na kojima smo kopali rupe 40 x 40 x 40 cm. Prema planu pokusa sadili smo ove vrste: Pinus halepensis, Pinus nigra An., Pinus pinea., Pinus radiata D. Don., Cupres «HBB3BaKSBISS?KZ*, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 34 <-- 34 --> PDF |
sus lambertiana Cr. i Cupressus sempervirens. Sadni materijal za ovaj pokus proizveden je u šumskom rasadniku »Fran češki ja«, OOUR Šumarije Buje u kontejnerima 5 x 7,5 cm po metodi »PAPEROT«. Starost sadnice bila je godina dana, izuzev za Cupressus lambretiana Cr. čija je starost bila dvije godine. Od svake vrste zasadili smo po 252 biljke u šest ponavljanja, odnosno na cijeloj površini od 1 ha zasađeno je 1512 sadnica. Priprema tla na pošumljivanje obavljala se ručno uz pomoć priručnog alata za te poslove, kramp i kopača. Kako je priprema tla provedena u prvoj dekadi kolovoza kada vladaju velike vrućine i suše, to smo nakon iskopane svake jame odmah u iste vraćali tlo, kako bi se što više sačuvala vlaga u zemlji. Prilikom kopanja jama vagali smo iskopani materijal, uzorak od 100 jama, i utvrdili da je srednja poprečna težina iskopanog materijala po jednoj jami 49 kg. Ovdje kamenog materijala nije bilo. Šumsko hortikulturno gospodarstvo »ISTRA« — Buzet OOUR Šumarija »Buje« — Buje šumski predjel »FRANCESKIJA« Veličina POKUSNE PLOHE: 1,00 ha Ukupan broj biljaka: 1512 LEGENDA A — PINUS HALEPENSIS Mili. D — PINUS RADIATA D. Don. B — PINUS NIGRA Arn. E — CUPRESSUS LAMBRETINA Carr. C — PINUS PINEA Endl. F — CUPRESSUS SEMPERVIRENS L. KOLONE I II III IV V VI A B C D E F C D E F A B E F A B C D B C D E F A D E F A B C F A B C D E Latinski kvadrat — plan pokusa br. 1. — |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 35 <-- 35 --> PDF |
2.2. Na području Šumskog gospodarstva Zadar, šumski predjel »Ražanac « trebalo je postaviti istu pokusnu plohu kao 1 u Istri. Prema planu pokusa br. 2 vidi se da smo od zamišljenog plana odustali. Ovdje je pokus smanjen na 0,5 ha (100 x 50 m) jer su prilike terena na pokusnoj plohi »Ražanac« bile veoma nepovoljne i u predviđenom vremenu ne bi mogli obaviti rad. Naime, na ovoj lokaciji kategorija tla je V (3) i pokrovnost kamenom iznosila je od 90 — 100%. Nije beznačajno napomenuti da domaći ljudi ovakve površine nazivaju »Mjesečeve površine«, sigurno zato da bi dočarali težak teren za rad i uspijevanje biljnog pokrova. SI. 4. Površina pokusne sadnje u predjelu »Ražanac« na području Šumskog gospodarstva Zadar. Zbog svega ovoga u pokusu smo smanjili osim površine i broj rupa, sadnih mjesta, te smo ukupno iskopali 540 jama, približnih dimenzija 40 x 40 x 40 cm. U svakom ponavljanju sadili smo po 15 sadnica svake vrste u šest ponavljanja, tj. od svake vrste zasađeno je 90 biljaka, što je dovoljno veliki uzorak za kontrolu pokusa. Sadni materijal dopremljen je iz rasadnika »Frančeskija«, dakle, koristili smo isti sadni materijal kao i u Istri, osim što smo vrstu Cupressus lambertiana zamijenili vrstom Pinus maritima, koja je proizvedena u šumskom rasadniku »VOŠTARNICA«, Šumskog gospodarstva Zadar, u polietilenskim cijevima dimenzije 28 x 6,3 cm. Na ovu izmjenu bili smo primorani zato što je Cupressus lambertiana uzgajana u rasadniku »Frančeskija« imao dvije godine i sadnice su bile lošeg kvaliteta. Naime, već kod postavljanja pokusa u Istri uočili smo slab kva |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 36 <-- 36 --> PDF |
RAZNI ALATI ZA POŠUMUIVANJE NA KRŠU "L_r KRAMP, PIJUK (2,875 kg) ID ŽELJEZNA POLUGA, CUSKIJA(12kg) HM JES5 O. MASUR, SKIP SADILJ„POTTIPUTKI"(2,5-3kg) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 37 <-- 37 --> PDF |
litet sadnica Cupressus lambertiana Carr., ali smo ipak izvršili sadnju ove vrste, jer nismo u tom času imali na raspolaganju drugu šestu vrstu, što se kod prve kolaudacije preživjelih biljaka pokazalo kao slab izbor, kako se vidi i iz podataka u tabeli 4. Na pokusnoj plohi »Ražanac« jame su kopane ručno uz pomoć krampa, kopače i ćuskije, poluge. Bez poluge, ćuskije, u uvjetima pokusne plohe »Ražanac« ne bismo mogli ni zamisliti pripremu zemljišta za pošumljavanje. Prilikom kopanja jama vagali smo zemlju i kamen izvađen iz jame (uzorak 100 jama) i dobili smo prosječnu težinu izvađenog materijala koja je SAOILJ „POTTIPUTKI" SI. 5. Sadnja sa sadiljem »POTTIPUTKI«. iznosila: zemlje 18 kg, kamena različite veličine 90 kg. Dakle, ukupno je iz jedne jame izvađeno oko 108 kg različitog materijala. Usporedom prosječnih težina iskopanog materijala u Istri i Dalmaciji, vidi se da smo u Dalmaciji vadili u prosjeku 59 kg materijala više nego u Istri. 2.3. Sadnja na obe pokusne plohe obavljene su sa sadiljem »POTTIPUTKI « (slika 5) izuzev vrste Pinus maritima Mill, na pokusnoj plohi »Ražanac «, koja je sađena bez sadilja, zbog dimenzija kontejnera. Prema iskustvima OOUR Šumarije Buje ovim načinom sadnje jedan dobro izvježbani radnik može za osam sati rada zasaditi čak 1.000 sadnica. Sadnja na pokusnoj plohi »Franeeskija« obavljena je u jednom danu, 09. kolovoza 1980. godine, a na pokusnoj plohi »Ražanac« 20. kolovoza 1980. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Šumsko gospodarstvo »ZADAR« Zadar Šumski predjel »RAŽ AN AC« Veličina pokusne plohe: 0,50 ha Ukupan broj biljaka: 540 LEGENDA A — PINUS HALEPENSIS Mili. D — PINUS RADI ATA D. Don B — PINUS NIGRA Am. E — PINUS MARITIMA Mill. C — PINUS PINEA Endl. F — CUPRESSUS SEMPERVIRENS L KOLONE Red I II III IV V VI 1 A B C D E F 2 C D E F A B 3 E F A B C D 4 B C D E F A 5 D E F A B C 6 F A B C D E Latinski kvadrat plan pokusa br. 2 Šumsko horitikultunno gospodarstvo »ISTRA« Buzet OOUR Šumarija »Buje« — Buje Šumski predjel »Eraneeskija« — Savurdija LJETNA SADNJA — POKUSNA PLOHA »FRANČESKIJA« Tabela preživjelih sadnica na koncu prve vegetacijske periode Tab. 4. Broj biljaka Broj Uspije VRSTA DRVEĆA ponavU jednom Preživvanja ponavUkupno jelih ljanja Vo ljanju % Pinus halepensis Mili. 6 42 252 201 79,76 Pinus nigra Arn. 6 42 252 233 92,46 Pines pinea Endi. 6 42 252 213 84,52 Pinus radiata D. Don 6 42 252 151 59,92 Cupressus lambertiana Carr. 6 42 252 2 0,79 Cupressus sempervires L. 6 42 252 187 74,21 Ukupno 36 252 1512 987 65,28 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Šumsko gospodarstvo »Zadar« Zadar Šumski predjel »Ražanac« LJETNA SADNJA — POKUSNA PLOHA »RAŽANAC« Tabela preživjelih sadnica na koncu prve vegetacijske periode Tab. 5. VRSTA DRVEĆA ™ jpiS" U iednom ´ ra-v- Ukupno PreživV Uspije" ´ J lian.ru % Pinus halepensis Mili. Pinus nigra Arn. Pinus pinea Endi. Pinus radiata D. Don 6 6 6 6 15 15 15 15 90 90 90 90 78 76 87 79 86,6 84,4 96,6 87,7 Pinus maritima Mill. 6 15 90 80 88,8 Cupressus sempervirens L. 6 15 90 90 100,0 Ukupno 36 90 540 490 90,7 3. ANALIZA USPJEHA POŠUMLJAVANJA 3.1. Utvrđivanje uspjeha preživljavanja na pokusnim plohama, obavili smo u Istri 17. prosinca 1980. g., a na pokusnoj plohi u Dalmaciji 15. prosinca 1980. godine. U tabeli (4) donosimo rezultate preživljavanja posađenih biljaka na pokusnoj plohi »Frančeskija«, na koncu prvog vegetacijskog perioda. Iz podataka u tablici (4) vidi se da je najslabiji uspjeh bio kod vrste CupressusLambertiana Carr. i preživjele su svega dvije sadnice od njih 252 posađene ili 0,79% Razlog ovako slabog uspjeha ove vrste je u tome, što smo Cupressus lambertianu sadili praktično »mrtvu«. Kako srno već naveli ova vrsta provela je u rasadniku dvije godine i kontejner paperport se za to vrijeme gotovo potpuno rastvorio i žilni sistem sadnica nije bio dovoljno zaštićen supstratima. Posljedica tako neadekvatnog i nekvalitetnog sadmog materijala uvjetovao je ovako loš uspjeh. Ne opravdava nas činjenica da smo prilikom sadnje sve ovo predvidjeli i posadili ovako loše sadnice Cupressus lambertiana u nedostatku drugih vrsta. Ipak, kao pouka može se reći da je za ovu vrstu kontejnere 5 X 7,5 cm, zavisno od papira i njegove impregnacije, godina dana boravka u rasadniku dovoljna, te ne bi smjele sadnice provesti više vremena u rasadniku. Najbolji uspjeh preživljavanja pokazao je Pinus nigra Arn. sa 92,46%, Pinus pinea Endi. 84,52%, Pinus radiata D. Don 59,92% i Cupressus sempervirens L. 74,21%. Uspjeh na cijeloj pokusnoj plohi kod svih vrsta iznosio je 65,28%. Kada izostavimo vrstu Cupressus lambertiana Carr. iz obračuna, tada je poprečni uspjeh cijele plohe 78,17%. 3.2. U tablici 5. prezentirani su podaci o uspjehu pošumljivanja na pokusnoj plohi »Ražanac«, šumsko gospodarstvo Zadar, gdje je uspjeh kako 357 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 40 <-- 40 --> PDF |
kod pojedinih vrsta tako i na cijeloj plohi bio bolji od uspjeha na pokusnoj plohi »Franeeskija«. Tako smo imali ove postotke preživljavanja: Pinus halepensis Mili. 86,6% Pinus nigra Arn. 84,4%, Pinus pinea Endll. 86,6%, Pinus radiata D. Don. 87,7%, Pinus maritima Mill. 88,8% i Cupressus sempervirens 100%. Ukupni uspjeh cijele pokusne plohe iznosio je za sve posađene vrste 90,7%. Ovdje moramo istaknuti teškoće koje smo imali prilikom sadnje, jer nismo u jamama imali dovoljno tla. Zbog toga smo potrebne količine zemlje dopremili sa strane. Traktorom smo dovozili zemlju u najbliži položaj plohe i odatle smo je prenosili »mašurima, škipovima« od ruke do ruke do jame u koju smo sipali tlo. Vaganjem smo utvrdili težinu tla u svakom .mašuru, škipu i ona je u prosjeku iznosila 20 kg. U svaku od iskopanih jama prosječno smo stavili 2 mušara, škipa ili 40 kg zemlje. Kako smo iskopali 540 rupa i u svaku dali 40 kg tla, to smo za naš rad bili prisiljeni dopremiti 21.600 kg zemlje i istu sa srednje udaljenosti od öko 160 m prebaciti od ruke do ruke do sadnih mjesta. 4. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI 4.1. Na području SRH-e ova pošumljavanja u ljetnom periodu izvedena su prvi put i nije moguće donijeti egzaktne zaključke o uspjehu, odnosno neuspjehu ovih pokusa. Vrijedno je istaknuti da ovi pokušaji zavređuju pozornost i da bi trebalo nastaviti ova istraživanja na našem kršu, kako na području eumediterana tako i u submediteranu. Temeljem dobivenih prvih rezultata preživljavanja posađenih biljaka na obe pokusne površine, možemo kazati da je kolovoz mjesec u 1980. g. ipak bio dobar za pošumljavanje, osobito njegova druga polovica. Ne treba posebno isticati da je u ljetnim mjesecima jedino moguća kontejnerska sadnja, a dozvolite da kažemo da je kontejnerska sadnja jedina alternativa pošumljavanja na kršu i izvan krša, ako želimo suvremeno raditi i postići dobre rezultate. Ova istraživanja treba provesti u svim ljetnim mjesecima, posebno u lipnju i srpnju. Rad s omladinom na pošumljavanju krša mogao bi se odvijati u dvije varijante i to: a) da za vrijeme ljetnih mjeseci omladina priprema zemljišta, a da se sadnja obavi u najoptimalnijc vrijeme bilo s omladinom bilo sa stručnom radnom snagom, što je svakako bolje, jer je sadnja veoma osjetljiva faza pošumljavanja; b) da omladina priprema zemljišta i obavlja sadnju u toku smjene, tj. da zaokruže posao u cjelinu. U tom slučaju osobito treba voditi računa o sadnom materijalu, njegovoj vitalnosti, a posebno o veličini kontejnera. Kako je već naprijed autor ovog rada naveo, kontejneri ne bi smjeli imati manji volumen od 0,4 do 0,5 litara dimenzija 15—25 em visine i promjera 6 cm. Za predpostaviiti je da je i ljetna sadnja moguća u našem kršu ako radove izvodimo pravilno, tj. ako je izvršena dobra priprema tla i ako koristimo odgovarajući vitalan i zdrav sadni materijal, odgovarajuće provenijencije, proizveden u odgovarajućim kontejnerima. 358 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 41 <-- 41 --> PDF |
LITERATURA 1. Horvatić , S. (1963): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja, Prirodoslovna istraživanja JAZU, 33 Zagreb. 2. Kraljić , B. (1976): Tehničko normiranje šumsko-kulturnih radova Zagreb. 3. Piškorić , O. (1961): Splitski normativi za radove na pošumljavanju krša kopanjem rupa 40 x 40 x 40, Šum. list, br. 1—2. 4. Rauš , Đ. (1977): Fitocenologija, skripta Zagreb. 5. T o m a n i ć, S. (1974): Racionalizacija rada, Zagreb. 6. Tomašević , A. (1981): Rezultati pokusne sadnje biljaka alepskog i primorskog bora (Pinus Halepensis Mili. i Pinus maritima Dur.) golog korijenja i u polietilenskim tuljcima, Šum. list. 10—12. 7. Tomašević , A. (1981): Uvođenje strojeva Prve generacije na poslovima njege šuma i pošumljivanja krša, Šum. mehanizacija br. 4 i 5, Zagreb. 8. Tomašević , A. (1983): Mogućnost primjene strojne obrade pri pošumljavanju krša. Zbornik radova, Savjetovanja mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi. Opatija. 1983. Results of Summer Experimental Planting in the Yugoslav Submediterranean Region Summary Experimental planting of plants raised in containers was carried out in the submediterranean region at »Fanceski« (Fig. 3) near Buje in Istria and nat »Ražanac « (Fig. 4) near Zadar in Dalmatia during the month of August 1980. The number (percentage) of plants (seedlings which remained alive is presented in Tables 4 and 5. A very low percentage of Cupressus Lambertina Carr. plants was the results of bad seedlings. |