DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 25 <-- 25 --> PDF |
pogledu količine i kvalitete prinosa, pri čemu značajnu ulogu igraju neke fenotipske karakteristike kao početak listanja i prirašćivanja u visinu, ritam prirašćivanja u visinu i završetak prirašćivanja u visinu u zavisnosti od vremenskih prilika itd. Ogledna ploha »Batalovo Brdo« nalazi se u stanišnim uvjetima u kojima se očekuju zadovoljavajući prinosi i kvalitetna drvna masa duglazije (pojas submontane bukove šume), a cilj istraživanja je bio da se prouči početak i završetak prirašćivanja uvisinu u ovisnosti od provenijencijetoplinskih uvjeta. Ova istraživanja su značajna upravo kod duglazije, kojoj kasni i rani mrazevi mogu pričiniti znatne štete. Istraživanja su pokazala da kod početka prirašćivanja u visinu postoje značajne razlike između provenijencija. Razlike između najranije i najkasnije tjerajuće provenijencije iznose 12 dana. Pokazalo se da među ranotjerajuće provenijencije spadaju one koje potiču iz hladnijh područja (veće sjeverne geografske širine i veće nadmorske visine), a da su kasno tjerajuće one provenijencije koje potiču iz toplijih područja (manja sjeverna geografska širina i manja nadmorska visina). Pošto su u Bosni u pojasu montanih bukovih šuma kasni proljetni mrazevi prisutni do polovine maja, prednost se mora dati onim provenijencijama koje počinju sa prirašćivanjem kasnije, jer se u tom slučaju umanjuje opasnost od kasnog mraza. U našem slučaju to su provenijencije 25—1.5 i 11—0.5 koje su istovremeno na osnovu istraživanja KHAN-a (1982) pokazale i najbolje prirašćivanje u visinu. Osim toga i proučavanje osmotiskog pritiska ćelijskog soka iglica je pokazalo da su ove provenijencije najotpornije na štete od kasnih mrazeva. Kod završetka prirašćivanja u visinu između provenijencija nisu konstatirane veće razlike (svega tri dana), tako da razlike u trajanju prirašćivanja u visinu ovise prije svega od početka prirašćivanja u visinu. I pored toga može se konstatirati da provenijencije duglazije iz hladnijih područja završavaju ranije prirašćivanje u visinu, te prema tome i odrvenjavanje kod ovih provenijencija nastupa ranije te su i manje ugrožene od ranih mrazeva. Na pojavu pri sličnim istraživanjima ukazuju LEIBUNDGUT 1959, SCHOBER 1967, SCHOBER-FROEHLICH 1967. S obzirom na početak prirašćivanja u visinu, može se očekavati da nijedna od proučavanih provenijencija duglazije neće biti ugrožena od ranog jesenskog mraza, jer će sve blagovremeno odrvenjeti. Sam ritam prirašćivanja u visinu nije podjednak kod svih provenijencija. Kasno tjerajuće provenijencije 25—1.5 i 11—0.5 imaju i sporiji ritam prirašćivanja, jer 25% od 50% dužine ljetorasta postižu mnogo kasnije nego ranije tjerajuće provenijencije 12—2.0 i 83—3.0. Na ove pojave ukazuju i SCHOBER (1967), LEIBUNDGUT (1959), SCHMIDT-VOGT (1977) i drugi. Ubrzano prirašćivanje u visinu ima za posljedicu i brže odrvenjavanje, što znači da se biljka bolje pripremi za hladniji period, tj. ranije odrveni. ZAKLJUČAK Cilj istraživanja je bio da se utvrdi da li postoje i kolike su razlike u početku i završetku prirašćivanja u visinu u ovisnosti od provenijencije |