DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 24 <-- 24 --> PDF |
U tab. 2. prikazan je broj dana koji je potreban da se proizvede po jedna četvrtina dužine Ijetorasta. Prema tome, za proizvodnju određene relativne dužine Ijetorasta, najmanje vremena je potrebno za 25% do 75% dužine Ijetorasta, a najviše za prvu i četvrtu četvrtinu. Za prvu četvrtinu Ijetorasta bilo je potrebno najmanje 3 (prov. 12—2.0) i najviše 4,5 (prov. 65—1.0) sedmica, a za posljednju četvrtinu 3,5 do 5 sedmica, dok je za drugu i treću četvrtinu Ijetorasta bilo potrebno manje od 2 * sedmice. Za formiranje prvih četvrtina Ijetorasta, bila je potrebna veća suma temperature. Za realizaciju 25°/o do 75°/o Ijetorasta bila je potrebna relativno niska suma temperature, a za formiranje posljednjih 25% Ijetorasta bila je potrebna visoka suma temperature. Iz tab. 2 vidi ise da je prirašćivanje u visinu trajalo 75—85 dana, ali je potrebno konstatirati da iako ne postoje signifikantne razlike između provenijencija u pogledu dužine Ijetorasta, razlike u brzini prirašćivanja u visinu postoje. U mjesecu maju su pojedine provenijencije postigle 10% do 27°/o dužine Ijetorasta. U ovom mjesecu najmanje je prirasla prov. 25—1.5, slijede prov. 65—1.0, 11—0.5 i 83—3.0 sa oko 20% dužine Ijetorasta, a najveću relativnu dužinu Ijetorasta je imala prov. 12—2.0, koja najverojatnije potiče iz hladnijih područja. U mjesecu junu, postoje velike razlike između provenijencija. To je mjesec najintenzivnijeg prirašćivanja u visinu, jer je priraslo 55"/o do 62% od ukupne dužine Ijetorasta. U mjesecu julu, razlike u dužini Ijetorasta između provenijencija su znatne (Graf. 5). Objašnjenje za različito ponašanje provenijencija u pogledu ritma prirašćivanja u visinu, SCHMIDT-VOGT (1977) objašnjava na slijedeći način: rano tjerajuće provenijencije spadaju u brzo tjerajuće, ali prema KRUT- SCHE-u (SCHMIDT-VOGT 1977) i ekstremno sporo tjerajuće provenijence razvijaju pupove i ljetoraste vrlo brzo. Ova konstatacija se poklapa sa rezultatima, da provenijencija iz hladnijih područja po pravilu prirašćuje brže u visinu nego provenijencija iz nižih — toplijih zona istog geografskog područja. U našem slučaju, najsporije prirašćuje u visinu prov. 25—1.5, koja potiče sa nadmorske visine od 450 m i sa 47° 10´ sjeverne geografske širine. Za prov. 12—2.0 nema podataka o porijeklu, ali prema brzini prirašćivanja u visinu može se zaključiti da potiče iz hladnijih područja, na što je ukazao PINTARIĆ (1966.) još prilikom ispitivanja klijavosti sjemena duglazije. Ova konstatacija je u skladu sa rezultatima istraživanja mnogih autora (LEIBNDGUT 1959, SCHMIDT-VOGT 1977, SCHOBER 1967, 1977, STAMENKOVIĆ 1974, KRAMER i KOZLOWSKY 1960. i drugi. Sva ranija istraživanja, a i rezultati naših istraživanja pokazali su da se izboru provenijencije neke alohtone vrste drveća mora posvetiti daleko veća pažnja nego što se to danas čini, jer se štetne posljedice mogu odraziti kasnije, čak i u kasnijim generacijama. DISKUSIJA Proučavanje prirašćivanja duglazije različitim provenijencijama ima za cilj da se na određenim staništima odaberu najprikladnije provenijencije u 342 |