DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 15 <-- 15 --> PDF |
mm% od godišnje količinezima 255 25 proljeće 195 19 ljeto jesen 301 255 31 25 Ljeto je bilo najvlažnije, a proljeće nAko usporedimo godišnji prosjekajsuše godišnje doba. temperatura i oborina s istim pa rametrima u 1976. godini kada su vršena istraživanja, možemo konstatirati da je u 1976. godini prosječna godišnja temperatura bila za 0,8° C niža, da je prosječna temperatura u periodu V—IX za 1,5° niža, da je u devet mjeseci prosječna temperatura bila niža, a svega u tri mjeseca viša od dugogodišnjeg prosjeka. Iz Graf. 2 posebno je uočljiv hladniji period od februara do septembra, koji se morao i odraziti na zakašnjenje početka vegetacije (otvaranje terminalnog pupa), pod pretpostavkom da početak jedne vrste ili provenijencije otpočinje pri istoj sumi temperature (SARVAS 1967, SCHMIDTVOGT 1977). I kod oborina postoje prilično velike razlike u količini i rasporedu. Po ukupnoj količini oborina, 1976. godina je nešto vlažnija od dugogodišnjeg prosjeka. Međutim, kako se iz Graf. 2 vidi, u svakom mjesecu postoje znatna odstupanja od dugogodišnjeg prosjeka. Prosječne mjesečne temperature i oborine za period od 1959. do 1978. i za 1976. godinu prikazane sU u Graf. 1. Matični supstrat i zemljište Prema AHMED KHAN-u (1982), na oglednoj plohi dominira kredin fliš sa pješčarima i brečastim krečnjacima i konglomeratima, a dijelom ima i trijaskog krečnjaka. S obzirom na raznolikost petrografskog i mineraloškog sastava, a i na djelovanje erozionih procesa, površinu kulture karakterizira dominacija distričnog kambisola (kiselo-Jsmeđeg zemljišta), a samo u udubijenjiima (sa povećanom akumulacijom organskog materijala formira se zemljište tipa eutričnog kambisola. Zemljište je srednje duboko do duboko, a ispod 80 cm se nalazi rastrošni pješčar. Po mehaničkom sastavu, to lu lakša zemljišta, ilovače. Vegetacija Panjača bukve zajednice submontane bukove šume (Fagetum submontnum illyricum). Zemljište je lakšeg sastava s usporenim zakiseljavanjem, što se odražava i u sastavu vegetacije. U sloju drveća dominira bukva (Fagusmoesiaca) sa neznatnom primjenom gorskog javora (Acer pseudoplatanus), mlječa (Acer platanoides), običnog graba (Carpinus betulus), jasike (Populustremula) i breze (Betula verucosa). U sloju grmlja su zastupljene: likovac (Daphne mezereum), crveno pasje grožđe (Lonicera xylosteum), lijeska (Corylus avellana), jarebika (Sorbus aucuparia), bradavičasta kurika (Evonymus verucosa) i druge. |