DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 13     <-- 13 -->        PDF

UDC: 630*232:582.471:630*422/3:551.58.001 Šum. list CVII (1983), 331


RITAM PRIRAŠĆIVANJA U VISINU DUGLAZIJE (Pseudotsuga
taxifolia Britt.) U TOKU GODINE U OVISNOSTI OD
PRONIJENCIJE I VREMENSKIH PRILIKA


Konrad PINTARIĆ
Šumarski fakultet Sarajevo


UVOD


Proučavanje fenoloških pojava te ritma i dinamike prirašćivanja u visinu
i debljinu u ovisnosti od vrste drveća, provenijencije i staništa, značajno
je, jer su dosadašnja istraživanja pokazala, da između provenijencija
pojedinih vrsta drveća postoje značajne razlike u količini proizvedene drvne
mase, da postoje razlike u početku i završetku prirašćivanja u visinu,
ali da i između provenijencija postoje značajne razlike u prirašćivanju u visinu
(PINTARIĆ 1971). Poznavanje ovih pojava je važno da se pri unošenju
alohtonih vrsta drveća odabere i najprikladnija provenijencija, kako bi se
štete od abiotskih faktora, posebno kasnih proljetnih i ranih jesenjih mrazeva
svele na najmanju moguću mjeru.


Zadatak ovih istraživanja je da odgovori na pitanje kako uvjeti topline
utiču na početak i završetak prirašćivanja u visinu duglazije raznih provenijencija
i na ritam prirašćivanja u visinu.


METODA RADA


Na oglednoj plohi »Batalovo Brdo« sa duglazijoin različitih provenijencija
u toku 1976. godine, u 15. godini starosti praćeno je prirašćivanje u
visinu. Dužina ljetorasta je registrirana svakih 7 dana sa točnošću od 1
mm. Kod svake provenijencije mjeren je visinski prirast na po 30 biljaka
koje pripadaju gornjoj etaži (po 10 biljaka u tri ponavljanja) i za pet provenijencija.
Za iste periode osmatranja obračunate su i sume temperature.


KARAKTERISTIKE OGLEDNE PLOHE


Ogledna ploha se nalazi na oko 20 km zapadno od Sarajeva na nadmorskoj
visini od 620 m, na sjeverozapadnoj ekspoziciji i nagibu 15° do 20°.


Klimatski uvjeti


Za karakteriziranje uvjeta klime uzeta je meteorološka stanica Sarajevo
(43« 52´ D, 18° 26´ E, 630 m), a razmatran je period od 1959. do 1978.
godine.


331




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Pintarić , K. (1967): Das Höhenwachstum verschiedener Herkünfte der Douglasie
(Pseudotsuga taxifolia Britt) in den ersten Lebensjahren. Allgemenine
Forst und Jagdzeitung 138. Jahrgang, Frankfurt a/M.,


Pintarić , K. (1971 a): Uslovljenost ritma prirašćivanja u visini od sume temperature.
Narodni šumar, sv. 5—6, Sarajevo,


Pintarić , K. (1971 b): Prirašćivanje u visinu sijanaca duglazije (Pseudotsuga
taxlifolia Britt.) raznih provenijencija u drugoj godini života i njegova ovisnost
od uslova topline. Šumarstvo, sv. 5—6, Beograd,


Sa rvaš , R. (1967): The anual period of development of forest trees. Proceedings
of the Finish Academy of Science et Letters, Helsinki,


Schober , R. (1967): Phänologie und Höhenwachstum der Lärche in ihrer Abhänginkeit
von Provenienz und Witterung. Allgemeine Forst und Jagdezitung,


138. Jahrgang, Heft 4 + 5, Frankfrt a/M.,
Schober, R., F roe hl ich, H. (1967): Der Gahrenberger Lärchenprovenienzversuch.
Schriftenreihe der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen und
Mitteilungen der Niedersächsischen Forstlichen Versuchsanstalt, Band 37/38,
Frankfurt a/M.,


Schober , R. (1977): Vom II-Internationalen Lärchenprovenienzversuch. Schriftenreihe
der Forstlichen Fakultät der Universität Göttingen und Mitteilungen
der Niedersächsischen Forstlichen Versuchsanstalt, Band 49, Frankfut a/M.,


S c h m i d t - -V o g t, H. (1977): Die Fichte, Hamburg und Berlin


Der Hoehenwachstumsrhytmus der Douglasie (Pseudotsuga taxifolia Britt.)
in Abhaengigkeit von Herkunft und Temperatursumme


Zussammenfassung


Auf der Versuchsfläche »Batalovo Brdo« mit der Douglasie verschiedener
Herkunft, im Jahre 1976. beim Alter von 15 Jahre, wurde der Höhenwaschstumsrhytmus
untersucht. Die Untersuchung umfasste drei Herkünfte aus Staat Washington,
USA (Prov. 65—1.0, 25—1.5 und 11—0.5), eine aus OREGON USA (83—3.0)
und eine unsicherer Herkunst (12—2.0).


Gegenstand dieser Untersuchung war die Registrierung von Entwicklung des
jährlichen Höhentriebes in Abhängigkeit von Herkunft und Witterung.


Auf Grund der durchgeführten Untersuchungen konnte folgendes festgestellt
werden:


Die Versuchsfläche befindet sich im submontanen Buchenwald (Fagetum submontanum
illyricum) auf einer Höhe von 620 m.ü.M. auf sauerer Braunerde welche
sich auf Kreideflisch entwickelt hat.


Das Höhenwachstum beginnt früher bei den Herkünften aus kälteren Lagen
und endet zeitlich enwas früher als bei Herkünften aus wärmeren Lagen, was
eine Folge ihrer Gewöhnung an heimatliche Vegetationsperioden ist. Bei dem
Höhenwachstumsbeginn sind die Unterschiede zwischen den Herkünften grösser (12
Tage), als am Ende des Höhenwachstums (3 Tage).


Bei den früh treibenden Herkünften läuft der Hauptteil des jährlichen Höhenwachstums
schneller und bei den spättreibenden etwas langsamer, ab.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 26     <-- 26 -->        PDF

i uvjeta topline. Na osnovu provedenih istraživanja može se zaključiti slijedeće:


1. Kod početka prirašćivanja u visinu postoje značajne razlike između
provenijencija duglazije. Ranije počinju sa prirašćivanjem u visinu provenijencije
iz hladnijih područja (npr. 12—2.0 i 83—3.0) te su isložeriije štetama
od kasnih proljetnih mrazeva. Kasnije počinju sa prirašćivanjem u
visinu provenijencije iz toplijih područja (25—1.5 i 11—0.5) te su zbog toga
manje izložene štetama od kasnih mrazeva. Prema tome, ranotjerajuće provenijencije
počinju sa prirašćivanjem u visinu pri nižem toplinskom pragu.
2. Ritam prirašćivanja u visinu u toku godine ovisan je od toplinskih
uvjeta. Sa povećanjem sume temperatura, povećava se i visinski prirast i
obratno.
3. Rano tjerajuće provenijencije imaju intenzivan ritam prirašćivanja
u visinu, brže završavaju sa prirašćivanjem u visinu, ljetorasti odrvene ranije,
te su manje izložene štetama od ranih mrazeva.
4. Kasno tjerajuće provenijencije prirašćuju sporije u visinu, sa prirašćivanjem
u visinu završavaju nešto kasnije tako da i odrvene nešto kasnije.
5. Završetak prirašćivanja u visinu kod svih provenijencija javio se
krajem jula sa razlikom od tri dana, tako da za sve provenijencije ostaje
dosta vremena da blagovremeno odrvene.
6. Na osnovu rezultata istraživanja može se zaključiti da su u pojasu
submontane bukove šume najprikladnije provenijencije 25—1.5 i 11—0.5 koje
potiču iz države Washington (SAD) sa nadmorske visine od 450 odnosno
150 m i sjeverne geografske širine od 47° 10´ i 48° 10´. Osim toga ove provenijencije
do starosti od 19 godina najbolje prirašćuju u visinu i debljinu.
7. Neophodno je potrebno da se slična istraživanja prošire na šire područje
naše zemlje jer će na taj način biti otklonjene mnoge sumnje.
LITERATURA


Assman , E. (1961): Die Waldertragskunde, München.
Khan, A., SH. (1982): Zavisnost taksacionih elemenata i nekih fiozoloških karakteristika
duglazije od provenijencije i uslova staništa (doktorska diser


tacija), Sarajevo.
Kl ep a c, D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Zagreb.
Kramer , P. i Kozlowsky , T., (1959): Untersuchungen über europäishe Lär


chen verschiedener Herkunft. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen No
5, Bern.
Leibundgut , H. (1978): Die Waldpflege, Bern.
Matić, V. (1980): Prirast i prinos šuma, Sarajevo
Mi tscherlich , G. (1970): Wald, Wachstum und Umwelt, I Band, Frankfurt a´M.,


Pintarić , K. (1966): Rezultati prvih istraživanja duglazije (Pseudotsuga taxi-
folia Britt.) raznih provenijencija. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za
šumarstvo u Sarajevu, god. XI (1966), knjiga 11, sv. 2, Sarajevo


344




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 25     <-- 25 -->        PDF

pogledu količine i kvalitete prinosa, pri čemu značajnu ulogu igraju neke
fenotipske karakteristike kao početak listanja i prirašćivanja u visinu, ritam
prirašćivanja u visinu i završetak prirašćivanja u visinu u zavisnosti od
vremenskih prilika itd.


Ogledna ploha »Batalovo Brdo« nalazi se u stanišnim uvjetima u kojima
se očekuju zadovoljavajući prinosi i kvalitetna drvna masa duglazije
(pojas submontane bukove šume), a cilj istraživanja je bio da se prouči
početak i završetak prirašćivanja uvisinu u ovisnosti od provenijencijetoplinskih uvjeta. Ova istraživanja su značajna upravo kod duglazije, kojoj
kasni i rani mrazevi mogu pričiniti znatne štete.


Istraživanja su pokazala da kod početka prirašćivanja u visinu postoje
značajne razlike između provenijencija. Razlike između najranije i najkasnije
tjerajuće provenijencije iznose 12 dana. Pokazalo se da među ranotjerajuće
provenijencije spadaju one koje potiču iz hladnijh područja (veće
sjeverne geografske širine i veće nadmorske visine), a da su kasno tjerajuće
one provenijencije koje potiču iz toplijih područja (manja sjeverna
geografska širina i manja nadmorska visina).


Pošto su u Bosni u pojasu montanih bukovih šuma kasni proljetni
mrazevi prisutni do polovine maja, prednost se mora dati onim provenijencijama
koje počinju sa prirašćivanjem kasnije, jer se u tom slučaju
umanjuje opasnost od kasnog mraza. U našem slučaju to su provenijencije
25—1.5 i 11—0.5 koje su istovremeno na osnovu istraživanja KHAN-a (1982)
pokazale i najbolje prirašćivanje u visinu. Osim toga i proučavanje osmotiskog
pritiska ćelijskog soka iglica je pokazalo da su ove provenijencije najotpornije
na štete od kasnih mrazeva.


Kod završetka prirašćivanja u visinu između provenijencija nisu konstatirane
veće razlike (svega tri dana), tako da razlike u trajanju prirašćivanja
u visinu ovise prije svega od početka prirašćivanja u visinu. I pored
toga može se konstatirati da provenijencije duglazije iz hladnijih područja
završavaju ranije prirašćivanje u visinu, te prema tome i odrvenjavanje
kod ovih provenijencija nastupa ranije te su i manje ugrožene od ranih
mrazeva. Na pojavu pri sličnim istraživanjima ukazuju LEIBUNDGUT 1959,
SCHOBER 1967, SCHOBER-FROEHLICH 1967.


S obzirom na početak prirašćivanja u visinu, može se očekavati da nijedna
od proučavanih provenijencija duglazije neće biti ugrožena od ranog jesenskog
mraza, jer će sve blagovremeno odrvenjeti.


Sam ritam prirašćivanja u visinu nije podjednak kod svih provenijencija.
Kasno tjerajuće provenijencije 25—1.5 i 11—0.5 imaju i sporiji ritam
prirašćivanja, jer 25% od 50% dužine ljetorasta postižu mnogo kasnije nego
ranije tjerajuće provenijencije 12—2.0 i 83—3.0. Na ove pojave ukazuju
i SCHOBER (1967), LEIBUNDGUT (1959), SCHMIDT-VOGT (1977) i drugi.
Ubrzano prirašćivanje u visinu ima za posljedicu i brže odrvenjavanje, što
znači da se biljka bolje pripremi za hladniji period, tj. ranije odrveni.


ZAKLJUČAK


Cilj istraživanja je bio da se utvrdi da li postoje i kolike su razlike
u početku i završetku prirašćivanja u visinu u ovisnosti od provenijencije




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 24     <-- 24 -->        PDF

U tab. 2. prikazan je broj dana koji je potreban da se proizvede po
jedna četvrtina dužine Ijetorasta. Prema tome, za proizvodnju određene
relativne dužine Ijetorasta, najmanje vremena je potrebno za 25% do 75%
dužine Ijetorasta, a najviše za prvu i četvrtu četvrtinu.


Za prvu četvrtinu Ijetorasta bilo je potrebno najmanje 3 (prov. 12—2.0)
i najviše 4,5 (prov. 65—1.0) sedmica, a za posljednju četvrtinu 3,5 do 5 sedmica,
dok je za drugu i treću četvrtinu Ijetorasta bilo potrebno manje od 2


* sedmice. Za formiranje prvih četvrtina Ijetorasta, bila je potrebna veća suma
temperature. Za realizaciju 25°/o do 75°/o Ijetorasta bila je potrebna
relativno niska suma temperature, a za formiranje posljednjih 25% Ijetorasta
bila je potrebna visoka suma temperature.


Iz tab. 2 vidi ise da je prirašćivanje u visinu trajalo 75—85 dana, ali
je potrebno konstatirati da iako ne postoje signifikantne razlike između
provenijencija u pogledu dužine Ijetorasta, razlike u brzini prirašćivanja
u visinu postoje.


U mjesecu maju su pojedine provenijencije postigle 10% do 27°/o dužine
Ijetorasta. U ovom mjesecu najmanje je prirasla prov. 25—1.5, slijede
prov. 65—1.0, 11—0.5 i 83—3.0 sa oko 20% dužine Ijetorasta, a najveću relativnu
dužinu Ijetorasta je imala prov. 12—2.0, koja najverojatnije potiče
iz hladnijih područja.


U mjesecu junu, postoje velike razlike između provenijencija. To je
mjesec najintenzivnijeg prirašćivanja u visinu, jer je priraslo 55"/o do 62%
od ukupne dužine Ijetorasta.


U mjesecu julu, razlike u dužini Ijetorasta između provenijencija su
znatne (Graf. 5).


Objašnjenje za različito ponašanje provenijencija u pogledu ritma prirašćivanja
u visinu, SCHMIDT-VOGT (1977) objašnjava na slijedeći način:
rano tjerajuće provenijencije spadaju u brzo tjerajuće, ali prema KRUT-
SCHE-u (SCHMIDT-VOGT 1977) i ekstremno sporo tjerajuće provenijence
razvijaju pupove i ljetoraste vrlo brzo. Ova konstatacija se poklapa sa rezultatima,
da provenijencija iz hladnijih područja po pravilu prirašćuje
brže u visinu nego provenijencija iz nižih — toplijih zona istog geografskog
područja. U našem slučaju, najsporije prirašćuje u visinu prov. 25—1.5,
koja potiče sa nadmorske visine od 450 m i sa 47° 10´ sjeverne geografske širine.
Za prov. 12—2.0 nema podataka o porijeklu, ali prema brzini prirašćivanja
u visinu može se zaključiti da potiče iz hladnijih područja, na što
je ukazao PINTARIĆ (1966.) još prilikom ispitivanja klijavosti sjemena duglazije.
Ova konstatacija je u skladu sa rezultatima istraživanja mnogih autora
(LEIBNDGUT 1959, SCHMIDT-VOGT 1977, SCHOBER 1967, 1977, STAMENKOVIĆ
1974, KRAMER i KOZLOWSKY 1960. i drugi.


Sva ranija istraživanja, a i rezultati naših istraživanja pokazali su da se
izboru provenijencije neke alohtone vrste drveća mora posvetiti daleko veća
pažnja nego što se to danas čini, jer se štetne posljedice mogu odraziti kasnije,
čak i u kasnijim generacijama.


DISKUSIJA


Proučavanje prirašćivanja duglazije različitim provenijencijama ima za
cilj da se na određenim staništima odaberu najprikladnije provenijencije u


342




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 23     <-- 23 -->        PDF

en


ča


ti 5
S-H-H u a t*- ro * r- «*


p. jfl N
3NO in so in oo
i -i :« u


.->


r--r--~ t - t--*

5j +»0


3 :0
"3


*J CD
C <->


* :«
«´S


C/3 Crt


.9. P-13 Ä ^ ""> ^
O O Os ON O


S-H CD


et tu


&— M


a


O CD
>T3


3


5 c.2c
Bt O
-M -HH


8
cO ^ NO ro IO


c/> (-H


Wci LU t-NO in to rn rn
m m <*~i m m


. ´:0


u


rt


CD E i K


; CD


1


"O C/I


CO


p
p
|.s


oo f- *t


v ^ *r 5


of-1


(fl C/i


.2.-0 w


p


a o « © o
Ti ^ c>
p
1-Ö
o
ff« rt c 3 IH » p>
c/i a1 1 | i 1


S 3 1 1


fi O >K 1 1


> Q in in


Se« ~ 2S in
p in


o


-J > HH p od p o


©


c^i
r-l


đM&
N


^"


o d
č § O O O ir> io


o


^ a


´5 <-< fi H H Ö


NX


´S 5


u 0 m m rs io C35


o> c-CD
NO CO *—i (N)


PH
O


P.
5-HC
.-U
C4-H .Ci


HH c/D
JI 3


a.fe


3


o




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 22     <-- 22 -->        PDF

VISINSKI PRIRAST DUGIAZIJE U 1976. OODINI
Hähenzuwachs der Douglasie i´m 1976. J.
50 65-10 83-30 12-20 25-1.5 11-0.5 PROV.
:«>
30
20 LJETORAST U 1976 SOD
Höhentrieb fm 1976. J.
10
0
os POČETNA VISINA
U PROLJEĆE 1976. &
Anfangshöhe Frühjahr 1976.
Z5
3.0.
M GRAF*.
PERIODIČKI RAZVOJ LJETORASTA
U SUMI POSTOTAKA PO PROVENIJENCIJAMA
Periodische Entwicklung des Höhentriebes
in Summcnprozenten
JU L I
V.
V.
100 100
90 -90
75
50 ,
65-10
50
83-30
12-20
25-15
2511-
05
10


:0 20 29 4 10 17 24 I 8 15 22 29
GRAF 5.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 21     <-- 21 -->        PDF

UKUPNA DUZINA LJETORASTA
Durchschnittliche Jahrestrieb Enfcwklung


PROSJEČNI DNEVNI PRIRAST U VISINU
Höhenzuwachs pro Tag
PROSJEČNA DNEVNA SUMATemperatursumme pro
TEMPERATURA
Tag
y
PROSJEČNE DNEVNE OBORI NE Cm m )
Niederschlag pro Tag
I10SZ .
L3
m
I
F3 , V\ \


GRAF 3




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 20     <-- 20 -->        PDF

osnovu nižeg toplinskog praga, odnosno niže sume temperature koja je bila
potrebna da otpočne prirašćivanje u visinu, može se zaključiti da prov.
83—3.0, 65—1.0 i 12—2.0 potiču iz hladnijih područja, što prema nadmorskim
visinama i geografskom položaju i odgovara. Najkasnije počinje sa
prirašćivanjem u visinu prov. 25 — 1.5, koja potxc iz manjih nadmorskih
visina i južnijih geografskih širina.


Iz iste tabele se vidi da je za početak prirašćivanja u visinu provenijenciji
83—3.0 bila potrebna dnevna suma temperature od 344fl C, dok je
provenijenciji 25—1.5 bilo potrebno 524° C, odnosno 52%> više.


S obzirom da u našim ekološkim uvjetima i do polovine maja pojava
kasnih mrazeva nije rijetkost, zbog izbjegavanja šteta od kasnih mrazeva,
najpogodnije bi bile one provenijencije duglazije koje kasnije počinju s
otvaranjem terminalnog pupa, a to su u našem slučaju prov. 25—1.5 i 11—0.5.


Iz tab. 2 se dalje vidi da kod završetka priraščivanja u visinu, nema
većih razlika između provenijencija, jer se prirašćivanje u visinu, odnosno
formiranje novog terminalnog pupa javilo između 27. 07 i 30. 07., odnosno
u razmaku od tri dana. Prema tome, razlike u trajanju priraščivanja u visinu
uvjetovane su prije svega razlikama u početku priraščivanja u visinu
pojedinih provenijencija.


Ritam priraščivanja u visinu


Da bi se utvrdio ritam prirašćivanja u visinu pojedinih provenijencija,
dužina ljetorasta je mjerena svakih 7 dana.


Iz graf. 3 se jasno vidi ovisnost periodičnog priraščivanja u visinu
od sume temperature. Visoke sume temperature imaju za posljedicu visoka,
a niske sume temperature nizak periodički prirast u visinu. Vidljivo
je, da iako postoje u toku prirašćivanja razlike u veličini tečajnog visinskog
prirasta pojedinih provenijencija, zahvaljujući različitom ritmu prirašćivanja,
na kraju perioda prirašćivanja dužina ljetorasta kod provenijencija je
prilično ujednačena. Ovo je najvidljivije na graf. 4.


Ritam prirašćivanja u visinu je još očigledniji iz graf. 5 na kojem su nanesene
relativne dužine ljetorasta po provenijencijama. Vidi se da kod svih
provenijencija linija prirašćivanja u visinu ima oblik izduženog slova »S«.
Može se dalje zaključiti, da od ukupnog trajanja prirašćivanja u visinu, na
period najintenzivnijeg prirašćivanja u visinu otpada samo oko 20 dana (od


10. juna do 30. juna), kada se formira 45% od 50% dužine ljetorasta.
Prema LEIBUNDGUT-u (1959) glavni period prirašćivanja u visinu se
nalazi između 10°/o i 90% relativne dužine ljetorasta. Ovaj period kod naših
provenijencija traje kako se vidi iz tab. 3 (str. 341).


Kod svih provenijencija nije potrebno isto vrijeme da se ostvari 80%
dužine ljetorasta. U najkraćem periodu ovaj postotak ostvaruje provenijencija
12—2.0, koja je postigla i najranije 10% dužine ljetorasta i prov.
25—1.5, koja je postigla najkasnije 10% dužine ljetorasta. Najviše vremena
je bilo potrebno prov. 11—0.5.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 19     <-- 19 -->        PDF

« Š 2 ^ .*


t> r- r- r^ Cr
o o O o o


o\ «j N o o


(N fs| (N rn fO


^ co" co" od" **
tN ,-( .-. ,_, i-i
i

N
xa
"I
fl .as >K
il l
IfS +-»
ĆI
H B
^OrIf
) U-)
in
0 \ r-H
\0
o i o
rf
^ t-H
Ln
SJi o * to o*>
fS r o co (S fS
<-> S
° it*.
f^l " 1
TJ"
r-~~
t «
r*r
o \
t*^
III QJ p 3 *-*
MM «
m oo r-~
^
.-.
N
ro
«S
2 f> O —<_ vo fN i o OO
IO ^ CO r»~ 1 IJ2
If ,
r-1
a
1?N
V
´S
c
o
: 0
EC
« a) u
I S3
in R S | si-
IN o\ ^
»«»o
mf
N
^
M m ^ rf ^
U fi
fc-a u L
L*H
oornr l
TJ-" fT
,—i VH
VH OO
rn ^ H *—<
c ^
id
ci
fl
r.U
li
H u
fl
X:C
K
il l ts|o
«Sie flfil«OmN(
N »(N .—i CTN ir) O
N m m «» T f
H -a «-< ON *Nr´l M ^
t*^ 3 L
M ^
3 Ä Eat ! E3| < — "3" QxO -^ —´O ^ t rt
«Ki t
" *


«^ &
U rt gO L ?L
o 2 888.S 8
8S§2 ü
O o o IO "1
.-.´ rn i a 1:1 a. 3
6 N
ft. a
\ D CO
fOooI, I I IN IO rt
«-H rs "-1




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 18     <-- 18 -->        PDF

oda, tako da u vegetacionorn periodu sa povoljnim vremenskim prilikama,
visinski prirast može biti i dvostruko veći u odnosu na prirast u nepovoljnim
vremenskim prilikama. Ova kolebanja su naročito velika poslije kulminacije
tečajnog visinskog prirasta. Osim toga, veličina visinskog prirasta
jedne godine može u velikoj mjeri ovisiti i od vremenskih prilika prethodne
godine. Prema KRAMER-KOZLOWSKY-m (1960), rašćenje se povećava sa
povećanjem temperature, a poslije kulminacije naglo opada. Opadanje prirašćivanja
u visinu može rezultirati i povećanom respiracijom, koja smanjuje
sadržaj ugljikohidrata. Isti autor naglašava da biokemijski procesi u biljci
teže da se udvostruče ili čak utrostruče sa povećanjem temperature za
10° C. Najbolji rast se postiže pri većim razlikama između dnevne i noćne
temperature, a slabiji je rast kada su dnevne i noćne temperature približno
iste. Snižavanje temperature smanjuje fiziološku aktivnost, a naglo opadanje
temperature može često izazvati ozbiljna oštećenja.


Prema LEIBUNDGUT-u (1978), provenijencije iz većih nadmorskih visina
i daljeg sjevera završavaju često sa prirašćivanjem već nakon nekoliko
sedmica, dok kod provenijencija koje potiču iz južnih krajeva i manjih nadmorskih
visina, prirašćivanje traje duže do u jesen, kao npr. kod ariša
sa manjih nadmorskih visina.


Prema LEIBUNDGUT-u (1978), za veličinu prirašćivanja u visinu, kod
svih vrsta drveća sa naglim prirašćivanjem u visinu su od odlučujućeg
značaja rezervne materije formirane tokom prethodne godine. Prema SCH-
MIDT-VOGT-u (1977), kod smrče je početak prirašćivanja u visinu prilagođen
klimatskim uvjetima svoga staništa, tako da s jedne strane najbolje iskoriste
vegetacioni period i ne trpe štete od kasnih proljetnih mrazeva, te
pri normalnom proljeću počinju sa vegetacijom u najpogodnije vrijeme.
Kako na visokim planinama i na dalekom sjeveru proljeće nastupa kasnije,
populacije iz tih područja počinju tjerati ranije, pri nižim sumama temperature.
Endogeni toplinski prag kod ovih populacija je nizak. Ako se ove
populacije prenesu u drugo klimatsko područje, u kojem tu nisku sumu temperature
ostvaruju veoma rano, tjeraju rano i obratno, populacije iz toplijih
područja dostižu ovaj toplinski prag pri relativno visokoj sumi temperature.
Ako se ove populacije — provenijencije prenesu u hladnija područja,
počinju sa vegetacijom kasnije. Općenito se .može reći da rano tjerajuće
provenijencije dolaze iz područja sa kraćim vegetacionim periodom.


Što se tiče završavanja prirašćivanja u visinu SCHMIDT-VOGT (1977)
navodi, da se sa povećanjem nadmorske visine, formiranjem terminalnog
pupa prirašćivanje u visinu završava ranije. Isto tako nastupa racije i proces
odrvenjavanja. Razlike između visinskih i nizinskih populaciju su daleko
manje nego kod početka prirašćivanja u visinu.


Ove konstatacije bi se mogle prihvatiti i za druge vrste drveća (KLEPAC
1963, ASSMANN 1961, MATIĆ 1980. i drugi).


Pri našim istraživanjima, pod početkom prirašćivanja u visinu podrazumijevali
smo početak otvaranja terminalnog pupa, tj. kada su postale
vidljive iglice u tek otvorenom terminalnom pupu.


Iz tab. 2 se vidi da početak prirašćivanja u visinu ne nastupa kod svih
provenijencija istovremeno. Najranije je počela sa prirašćivanjem u visinu
prov. 83—3.0, a najkasnije prov. 25—1.5, a razlika iznosi 12 dana. Na




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 17     <-- 17 -->        PDF

PROSJEČNE MJESEČNE TEMPERATURE I OBORINE
ZA METEOROLOŠKU STANICU SARAJEVO(637m)


Mittlere Monatstemperatur und Monatliche Niederschläge
tur Sarajevo (Langjahr Mittel und Jahr 1976)


TEMPERATURE I OBORINE STANICE SARAJEVO U 1976 SOD.
ODSTUPANJA OD DUGOGODIŠNJEG PROSJEKA (1959 1978).
Temperatur und Niederschlag im JahrAbweichungen von langjährigem Mittel
1976
mittlere Morutstemperatur mm40
monatl . Niederschlag a
0°C
2
4 1
dugogod. prosjek


J FMAMJ JASOND V-IX J FMAMJJ ASOND V-IX


GRAF. 2.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 16     <-- 16 -->        PDF

PROVENIJENCIJE ĐUGLAZIJE


Tab. 1. Osnovni podaci o provenijencijama đuglazije
(Allgemeine Angeben über die Duglasienherkünfte)


Provenijencij a (Provenienz )
65—1.0 83—3.0 25—1.5 11—0.5 12—2.0
Nadmorska visina (m)
Meereshöhe (M. ü. M.) 300 900 450 150
Geografska širina
Geographische Breite 48o 10´ N 450 50´ N 47o 10´ N 48o 10´ N
§e%g ra1tocSŽ Šnge 121° 35´ W 122° 25´ W 123° 50 ´ W 123° 40 ´ W
Najbliži grad
Die nächste Stadt
Darrington
Palmer Wiskah Joyce
Predio
Gebiet Snohomish Multonah Grays
Harbor Cal lam


Washingashing-
WashkiE


Država Oregon


ton ton ton


Staat USA


USA USA USA


Primjedba: Za provenijenciju 12—2.0 ne postoje pouzdani podaci
Bemerkung: Für die Provenienz 12—2.0 bestehen keine zuverlässige Herukunftsangeben


Kako se vidi, provenijencije đuglazije potiču iz raznih nadmorskih visina
i geografskih područja.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Početak i završetak prirašćivanja u visinu


Kako je poznato, prirašćivanje u visinu počinje rano u proljeće, a početak
ovisi od vrste drveća i staništa. Za početak prirašćivanja u visinu
značajnu ulogu ima suma temperature, koja je za svaku vrstu drveća ili
provenijenciju prilično konstantna (SARVAS 1967, SCHMIDT — VOGT
1977). Prema LEIBUNDGUT-u (1978), ranije počinju sa prirašćivanjem u
visinu brzorastuće i na mraz otporne vrste drveća (bijeli bor, breza, jasika,
joha), a kasnije spororastuee i na mraz osjetljive vrste drveća (jela, bukva),
a trajanje prirašćivanja u visinu je prilično neovisno od staništa i konstantno
je. Prema MITSCHERLICH-u (1970), prirašćivanje u visinu otpočinje
sa otvaranjem terminalnog pupa, ono je u početku lagano — usporedno,
da bi poslije određenog vremena nastupila kulminacija poslije koje opada,
da u potpunosti prestao formiranjem novog terminalnog pupa. Krivulja
dnevnog ritma prirašćivanja u visinu uvjetovana je endogenim faktorima,
na koje se može utjecati djelovanjem vanjskih faktora. Prema STAMENKOVIĆ-
u (1974), na tok i veličinu visinskog prirasta utiču vrsta drveća,
njena endogena svojstva i vremenske prilike u toku vegetacionog peri




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 15     <-- 15 -->        PDF

mm% od godišnje količinezima
255
25
proljeće
195
19
ljeto jesen
301 255
31 25
Ljeto je bilo najvlažnije, a proljeće nAko usporedimo godišnji prosjekajsuše godišnje doba.
temperatura i oborina s istim pa


rametrima u 1976. godini kada su vršena istraživanja, možemo konstatirati
da je u 1976. godini prosječna godišnja temperatura bila za 0,8° C niža,
da je prosječna temperatura u periodu V—IX za 1,5° niža, da je u devet
mjeseci prosječna temperatura bila niža, a svega u tri mjeseca viša od
dugogodišnjeg prosjeka. Iz Graf. 2 posebno je uočljiv hladniji period od
februara do septembra, koji se morao i odraziti na zakašnjenje početka vegetacije
(otvaranje terminalnog pupa), pod pretpostavkom da početak jedne
vrste ili provenijencije otpočinje pri istoj sumi temperature (SARVAS
1967, SCHMIDTVOGT 1977).


I kod oborina postoje prilično velike razlike u količini i rasporedu.
Po ukupnoj količini oborina, 1976. godina je nešto vlažnija od dugogodišnjeg
prosjeka. Međutim, kako se iz Graf. 2 vidi, u svakom mjesecu postoje
znatna odstupanja od dugogodišnjeg prosjeka.


Prosječne mjesečne temperature i oborine za period od 1959. do 1978.
i za 1976. godinu prikazane sU u Graf. 1.


Matični supstrat i zemljište


Prema AHMED KHAN-u (1982), na oglednoj plohi dominira kredin
fliš sa pješčarima i brečastim krečnjacima i konglomeratima, a dijelom
ima i trijaskog krečnjaka.


S obzirom na raznolikost petrografskog i mineraloškog sastava, a i na
djelovanje erozionih procesa, površinu kulture karakterizira dominacija distričnog
kambisola (kiselo-Jsmeđeg zemljišta), a samo u udubijenjiima (sa povećanom
akumulacijom organskog materijala formira se zemljište tipa eutričnog
kambisola. Zemljište je srednje duboko do duboko, a ispod 80 cm
se nalazi rastrošni pješčar. Po mehaničkom sastavu, to lu lakša zemljišta,
ilovače.


Vegetacija


Panjača bukve zajednice submontane bukove šume (Fagetum submontnum
illyricum). Zemljište je lakšeg sastava s usporenim zakiseljavanjem,
što se odražava i u sastavu vegetacije. U sloju drveća dominira bukva (Fagusmoesiaca) sa neznatnom primjenom gorskog javora (Acer pseudoplatanus),
mlječa (Acer platanoides), običnog graba (Carpinus betulus), jasike (Populustremula) i breze (Betula verucosa). U sloju grmlja su zastupljene: likovac
(Daphne mezereum), crveno pasje grožđe (Lonicera xylosteum), lijeska (Corylus
avellana), jarebika (Sorbus aucuparia), bradavičasta kurika (Evonymus
verucosa) i druge.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1983 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Prosječna godišnja temperatura iznosi 9,5° C, prosječna temperatura u
periodu V—IX je 16,5° C, a prosječna godišnja amplituda temperature 19,5° C.
Apsolutna maksimalna temperatura je bila 35,6° C, a apsolutna minimalna
—20,2° C, tako da apsolutno godišnje kolebanje temperature iznosi 55,8° C.
Vegetacioni period (srednja dnevna temperatura viša od + KP C) traje 184
dana. Januar je najhladniji, a juli najtopliji mjesec. Prosječne temperature
po godišnjim dobima su slijedeće:


zima proljeće ljeto jesen
t*C 0,3 9,6 17,9 10,3


Jesen je nešto toplije godišnje doba od proljeća, što se može pripisati
utjecaju mora.


Srednja godišnja količina oborina iznosi 968 mm, a u periodu od 1959.
do 1978. godine kretala se između 723 mm i 1169 mm. Prosječna količina
oborina u periodu V—IX iznosi 422 mm, odnosno 44% od godišnje količine.


Količina oborina po godišnjim dobima je slijedeća:


zima proljeće ljeto jesen
mm 239 221 255 253
% od godišnje količine 25 23 26 26


Kako se vidi, oborine su ravnomjerno raspoređene po godišnjim dobima.
Prosječni godišnji De Martonne-ov indeks suše iznosi 50. Najniže vrijednosti
ovog indeksa obračunate su u periodu juli — septembar i iznose
38, 31 i 38, što ukazuje da nijedan mjesec nije bio aridan.


Meteorološki uvjeti u godini istraživanja


U 1976. godini, prosječna godišnja temperatura iznosi 8,7° C, najhladniji
mjesec je februar (0,1» C), a najtopliji juli (18,3° C), tako da prosječno godišnje
kolebanje temperature iznosi 18,2° C. Prosječna temperatura u periodu V—IX
iznosi 15,0° C. Vegetacioni period traje 184 dana i nastupa desetak dana kasnije
nego kod dugogodišnjeg prosjeka.


Prosječna temperatura po godišnjim dobima je slijedeća:


zima proljeće ljeto jesen
t»C 0,8 8.2 16,2 10,2


Vidi se da je jesen znatno toplija od proljeća.
U 1976. godini godišnja količina oborina iznosi 1006 mm, u periodu
V—IX je palo 466 mm, odnosno oko 46% od godišnje količine. Količina oborina
po godišnjim dobima je slijedeća: