DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Utvrđen je prirast u društvenim šumama za 5,26 m3/ha ili 2,8°/», a u privatnom vlasništvu 3,55 m3/ha ili 2,8%. Etat društvenih šuma iznosi 55.000 ms godišnje, a privatnih 89.100 ms godišnje. Sve šume grupirane su u gosp. jedinice. Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuju se gospodarska osnova. Za šumsko gospodarsko područje izrađuje se gospodarska osnova područja. Doznaka stabala za sječu se vrši u svim šumama privatnog i društvenog sektora vlasništva, u šumama priv. vlasništva doznaci prisustvuje vlasnik šume. Drvna masa obračunava se po tarifama određenim gospodarskom osnovom. Vlasnik šume sam izrađuje drvnu masu, a troškovi su kalkuliram u cijenu drvnih sortimenata. Ako to radi drugi privatnik ili OOUR-a šumarstva odbijaju se troškovi od cijene gotove robe. Drvo se plaća prema preuzimanju po sortimentima na osnovu cijenika. Privatni posjednik plaća 10% doprinosa za biološku reprodukciju šume od prodajne cijene. Za vlasite potrebe ostavlja se domaćinstvu 7 m3 ogrijevnog drveta i do 2 m´ građevinskog drveta godišnje, u slučaju potrebe za gradnju i više, prema građevinskom elaboratu. Naglašuje se, da je u 10 zadnjih godina posječno i realizirano samo 57% od planiranog etata u privatnim šumama i to radi nepovoljnih uvjeta sječe i izrade, nedostupnosti pojedinih parcela kao i nezainteresiranosti privatnih vlasnika šuma za sječu. Vlasnici šuma čuvaju šumu i ne sijeku po planu iz gospodarske osnove, nego sijeku prema vlastitim potrebama svoga domaćinstva. Od uzgojnih radova planiran je godišnji opseg njege sastojina s 1270 ha i 179 ha/godišnje obnova šuma sadnjom biljaka. Materijal iz vlastitog rasadnika. Za njegu troši se prosječno 5,50 nadnica/ha a za sadnju 20 nadnica/ha. Za biološku reprodukciju i obnovu šuma kupci drveta plaćaju 6,5"/» prodajne cijene. Tu je uključen sav drvni materijal koji se prodaje unutar ili izvan šumskogospodarskog područja raznim korisnicima. Osnovni zadatak gospodarenja je opskrba drvno-prerađivačke industrije unutar šumsko-privrednog područja sirovinama iz proizvodnje društvenih i privatnih šuma. Proizvodnja drva zadovoljava samo 10% potreba drvne industrije područja. Prostorno drvo koriste tvornice celuloze i iverice u Republici, ali se prodaje i izvan Republike. Drvnu masu izvoze, i to lošije ogrijevno drvo i dulje dimenzije od 1 m, najviše u Italiju (kao tanje rudno drvo). Šumsko gospodarstvo uz proizvodnju sadnicama bavi se i hortiikulturnim radovima na području cijele SFRJ. U tome ima dosta uspjeha. Ukupni prihod Šumskog gospodarstva iznosi 820.000.000 din od čega je dohodak 315.000.000 din. Dohodak se realizira od društvenih šuma sa 45%, od šuma privatnog sektora 24% a od pomoćnih djelatnosti 31% (pilana, transport, trgovina i hortikultura). Prodajne cijene, za ilustraciju, iznose prosječno za bukovu oblovinu 2.380 din/m3, za četinjače 3.470 din/m3 te hrast 6.630 din/m3. Piljenice četinjača fco pilana bez poreza 9560 din/m3, a bukova piljeniea ´tombante 6600 din/mS. Upravitelji OOUR-a šumarstvo su diplomirani inženjeri šumarstva. OOUR je podiljena na dva revira od 1000 — 1500 ha s revirnikom koji vodi sve poslove uzgoja i eksploatacije te transporta do ceste. Šumarija ima vlastita osnovna sred 316 |