DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 73 <-- 73 --> PDF |
SIZ za šumarstvo SR Slovenije između ostalog, posebnu pažnju posvećuje proširenoj šumsko-biološkoj reprodukciji u koju se ubraja podizanje plantažnih nasada topole i vrba, konverzije šuma na direktan ili indirektan način, uvođenje novih površina u šumsku proizvodnju, građenje šumskih cesta i dr. Za tu namjenu SIZ za šumarstvo osigurava sredstva iz ovih izvora: 20°/o od šumske rente šuma društvenog sektora, 5% od cjelokupnog doprinosa za biološka ulaganja od šuma u privatnom vlasništvu i l´/o od nabavne vrijednosti šumskih sortimenata, što uplaćuju OOUR-i s područja primarne mehaničke i kemijske prerade drva. Osim toga SIZ za ceste SR Slovenije vraća SIZ-u za šumarstvo SR Slovenije doprinos od goriva, koji uplaćuju šumsko-gospodarske radne organizacije, za financiranje javnih cesta (redovan doprinos uplaćen u cijeni goriva), a koje gorivo je bilo utrošeno putem vlastite mehanizacije na vlastitim cestama radne organizacije šumarstva. Po organizacionoj shemi i brojnosti specijaliziranih radova ovo je Šumsko gospodarstvo organizacijski najsloženije u SR Sloveniji. Šumsko gospodarstvo leži na 9 političkih općina sa 103.000 stanovnika i 684 naselja. Površina društvenih šuma iznosi 15.434 ha, a privatnih 48.789 ha. Društvene šume sastoje se iz više kompleksa, koji su dosta razbacani. Najveći kompleks je 2.400 ha. Privatne šume sastoje se od brojnih samostalnih parcela, jedino su u Žumberku veći šumski kompleksi. Malih šumoposjednika ima 25.536, neki s dvije i više parcela, te im zaposlenost u grani šumarstva prosječno godišnje iznosi 0,11 nadnice po šumovlasniku. S 958 ha šuma gospodare druge radne organizacije kao poljoprivredno dobro, željeznica, Kazneno^popravni dom i drugi. Od 48.789 ha šuma privatnog vlasništva na oko 17.000 ha nije iskorišćena optimalna produkciona sposobnost staništa, pa bi fond bio daleko veći. Na 17.000 ha treba izvršiti temeljitu obnovu u obliku konverzije. Šume privatnog vlasništva imaju 128 m3/ha prosječne drvne zalihe ali samo 4°/o mase preko 50 cm prsnog promjera. Fond društvenih šuma gospodarstava iznosi 890.285 m´ četinjača i 2.009.251 m» listača, a fond privatnih šuma 838.771 m» četinjača i 5.429.493 m3 listača. U društvenim šumama četinjače su zastupane sa 30%, ostalo je bukva, hrast, javor, brijest, grab, topole, dok je u privatnim šumama samo 13% četinjače. Prosječna drvna masa društvenih šuma iznosi 188 m3/ha. Odnos debljinskih razreda je nepovoljan, 52% sastojina je do debljine 30 cm, 40°/o od 31 — 50 cm a samo 8% preko 50 cm. Ovo je područje dosta otvoreno sa cestama. To je bio i uzrok forsiranih sječa šume, radi obnove zemlje, pa su velike površine starih sastojina pretvorene u mlade šumske kulture, na koje je trebalo ulagati mnogo rada i sredstava, da se razviju kvalitetne mlade sastojine i osigura optimalna proizvodnja drvne mase. Glavna im je preokupacija bila njega i čišćenje, te pošumljivanje. Većinu sredstava za uzgojne radove dalo je Šumsko gospodarstvo. Prije dvije godine bilo je dosta štete od ledoloma i nužno je, da se spasi i izradi cea 100.000 ms drvne mase; za izvoz tog materijala moralo se i izraditi cea 160 km šumskih vlaka i putova te je 1 m* fco cesta bio skuplji za 360 din od cijene u normalnim uvjetima sječe. To je poremetilo financijsku bilancu gospodarstva što se još i sada osjeća. 315 |