DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Prvi zastanak bio je u odjelu 11, gdje se sada vrši sječa prorednog materijala. Izbor odnosno doznaku stabala za sječu obavlja inženjer, sva stabla se premjeravaju (klupiraju) a drvnu masu računaju po tarifama po kojima je izračunata i drvna masa u gospodarskoj osnovi. Eksploatacija je organizirana tako, da su formirane ekipe od 8—12 radnika, kojima je dodijeljena potrebna mehanizacija, obično dva mala traktora i 7 motornih pila. Ekipa mora izvršiti sječu stabala, izradu sortimenata i prijevoz sortimenata do utovarnoga puta. Privlače se cijela stabla ili samo deblovina do pomoćnog stovarišta gdje se onda izrađuju sortimenti. Radnici, koji rade pilom izmjenjuju se i vrše sve ostale pomoćne poslove. Posao se smatra gotovim za tu ekipu, kada je roba izvezena na izvozni put. U slučaju da je teren raskvašen, radnici se prebacuju na druge poslove pa se zato izvoz forsira za vrijeme suhih perioda. Ovakva organizacija rada u iskorišćivanju efikasna je jer jedna ekipa mora dovršiti cjelokupni radni proces od obaranja stabala do izrade određenog sortimenta i njegove predaje na šumskoj cesti. Prosječni učinak po jednom radniku takve ekipe iznosi 6 m3 na dan čime je osigurana i neprekidna otprema 50—60 m3 dnevno. Ovdje smo se upoznali i s radom i nastojanjima Šumarije na uzgajanju šuma, na proizvodnji drvne mase. Kako je već naprijed rečeno proizvodni period za hrast lužnjak produžuje se do 150 ili 160 godina jer se na taj način iskorišćuju optimalni ekološki uvjeti za njegov uzgoj, visok kvalitativni i kvantitativni prirast drvne mase u starijoj dobi, posebno što se tiče boje i osržavanja, stvaranje boje i teksture. I na kraju ne smije se mimoići, da je dio ove gospodarske jedinice u površini od 180 ha bio pašnjak koji je priveden šumskoj proizvodnji sadnjom hrasta i drugih listača. U tom radu bilo je i smetnji okolnog stanovništva koje je koristilo svojedobno taj pašnjak, ali koji je u današnje vrijeme intenzivnijeg stočarenja izgubio prvotno značenje. Osnovni aksiom u obnovi šuma je prirodno pomlađivanje. Pomladni period traje više godina, tlo se predhodno priređuje mehanički, roto-grebačima, da može lakše proklijati sjeme. Prilična je borba kasnije s predrastom i korovom, koji se bujno razvijaju. Poplave i poplavne vode dosta ugrožavaju najniže dijelova uz glavne vodotoke. Prirodno pomlađivanje nadopunjuju se prema potrebi sadnjom biljaka hrasta. Sastojine u pomlađivanju ograđene su žicom. Njega sastojina provodi se vrlo intenzivno kao i čišćenje guštika. Rezultat takve intenzivne njege je, da je kvalitet svih mladih sastojina, od doba mladika do letvenjaka, u jednom optimalnom sastojinskom odnosu, da je visoki kvalitet mladika, normalna gustoća, kvalitetna stabla i sastojinske grupe tako, da se mogu smatrati idealnim i primjernim na cijelom području niziinskih posavskih šuma. Takvu sliku daje guštik u odjelu 2 gospodarske jedinice Varoški lug kojeg smo vidjeli, a takove i sve mlade sastojine na području te Šumarije. Privlačenje drvnih sortimenata do pomoćnih stovarišta i odvoz iz šume u cijelosti se obavlja mehanizacijom (traktorima, kamionima) u vlasništvu Šumarije. Za privlačenje koriste se mali traktori koji praktički ne oštećuju ni tlo ni stabla. Zglobni traktori su izbačeni, jer je za njih trebalo prosjecati posebne pruge a i štete su bile velike. 312 |