DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 65 <-- 65 --> PDF |
TRI STRUČNA IZLETA DRUŠTVA ITŠDI ZAGREB, U JESEN 1982. U jesen 1982. godine Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu organiziralo je tri stručna izleta. Prvi je, 30. rujna, bio na području Šumskog gospodarstva Vrbovsko, drugi, 14. listopada, na području Šumarije Vrbovec a treći, 2. prosinca, na području šumskog gospodarstva u Brezicama, dakle u susjednoj Sloveniji. Na pojedinim izletima sudjelovalo je 14—16 članova, Sudionici izleta bili su uglavnom umirovljenici, koji su se tako upoznali s današnjim stanjem šumarstva, a s druge strane domaćinima saopćavali svoja iskustva. NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA VRBOVSKO Izlet je održan 30. rujna. Prošlo se autobusom do Sevenina na Kupi gdje su izletnike dočekali predstavnici Šumskog gospodarstva, a zatim su zajedno obišli park i dvorac smješten na strmom grebenu iznad Kupe. Kako se spominje u jednom spisu iz 1558. godine najprije je bio kaštel d kao takav u vlasništvu Frankopana. Današnja zgrada i park uređeni su početkom XIX stoljeća, kada je bio u posjedu Vranicanti-Dobrinića kao sjedište Severinskog vlastelinstva. U Drugom svjetskom ratu bio je oštećen te ga je Šumsko gospodarstvo Vrbovsko popravilo i obnovilo 1958/59. godine. Danas ga koristi ugostiteljsko poduzeće »Risnjak«., Park se nalazi na površini od 7 ha, uređen na tri terase s brojnim vrstama drveća od kojih su neka stabla debela i do 140 cm u prsnoj visini. Park je, prema odredbama Zakona o zaštiti prirode, proglašen spomenikom vrtne arhitekture. Oštećen je 1974. godine u akciji »uređenja« tadašnjih korisnika dvorca, pa su uz ostalo posječeni npr. grmovi tise. Park, kao i dvorac, zahtijevaju uređenje i održavanje kako bi nekadanju »službu« stražara na tom kupskom ulazu u Gorski kotar zamijenio službom izletišta i odmarališta. Iz Severina smo nastavili put, pokraj Goranovog Lukovdola, za Vrbovsko, gdje su nas dočekali domaćini na čelu s direktorom Mr Tomislavom H e s k i j e m, koji je opširno prikazao rad ove radne organizacije. Šumsko gospodarstvo osnovano je 1973. godine, kada se tadašnja Šumarija izdvojila iz Šumskog gospodarstva Ogulin. Površina šuma iznosi 9 751 ha a podijeljena je u pet šumsko-gospodarskih jedinica. Drvna masa iznosi 3 030 000 m3 odnosno 318 ms prosječno po ha. Udio četinjača (jela, smreka) je 54% a listača (bukva, javor, grab i dr.) 46"Vo. Prirast je 59 800 m3 godišnje a etat. 60 100 ms, od čega 29 500 m´ četinjača i 30 600 m3 listača. Djelatnost Šumskog gospodarstva vidi se iz njezine unutrašnje organizacije. OOUR je podijeljen na obračunske jedinice: šumarstvo, transport, mehaničku radionicu, građevinarstvo, galanteriju i zajedničke poslove. Šumarstvo obuhvaća uzgoj i iskorišćivanje šuma. Transport, mehanička radionica i građevinarstvo sa 307 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 66 <-- 66 --> PDF |
mostalne su obračunske jedinice, jer one rade ne samo za potrebe Šumskog gospodarstva nego i obavljaju usluge drugim interesentima. Galanterija je zapravo zaštitna radionica tj. u njoj su zaposleni gotovo isključivo invalidi rada, nesposobni za rad u šumi. Dohodak svih jedinica je zajednički, pa je i raspodjela osobnog dohotka na razini OOUR-a kao cjeline. Međutim akontacije se isplaćuju po normativima rada za svaku obračunsku jedinicu. Valja naglasiti, da osobni dohodak radnika u galanteriji ne može biti niži od dohotka koji je odnosni radnik ostvario na prvotnom radnom mjestu. U Šumskom gospodarstvu je uposleno ukupno 181 radnik: — u šumarstvu 99, od čega 1 rukovodilac i 2 pomoćnika, — u transportu 6, od. čega 1 poslovođa, — u mehaničkoj radionci 20, od čega 1 rukovoditelj i 1 poslovođa, — u građevinarstvu 7, od čega 1 poslovođa, — u galanteriji 31, od čega 1 rukovoditelj i 2 poslovođe, — u zajedniačkim poslovima (opći, kadrovski, financijsko-knjigovodstvenim te plansko-analitičkim) 18. U jedinici »šumarstvo« rad je podijeljen na pripremu rada i na izvršenje planova. U pripremi rada su 2 inženjera šumarstva i 2 tehničara koji izrađuju planove svih poslova na uzgoju i iskorišćivanju šuma, doznačuju stabla, normiraju radove te projektiraju šumske ceste i vlake. U operativi radi 8 poslovođa radilišta (šumarski tehničari) i 3 lovnika. Poslovođe kombijima, koji su opremljeni i radio vezom, prevoze radnike na posao i s posla. U jedinici »transtport« Šumsko gospodarstvo ima: pet kamiona s prikolicama i hidrauličkim dizalicama, četiri zglobna i dva obična traktora, jedan greder, jedan buldožer, jednu samohodnu bušilicu, osam kombi vozila, deset putničkih vozila, četiri kontejnera kao skloništa na terenu i četrdeset i pet motornih pila. Ukupna instalirana snaga iznosi 2574 kW. Mehanička radionica raspolaže s 420 m^ korisne površine, dijelom u zatvorenim radionicama, a dijelom na otvorenom. Realizira oko 40 000 norma sati, ali učinak nije optimalan zbog nedostatka prostora. Radni uvjeti će se poboljšati kada se zaštitna radionica preseli u novu halu a ovaj prostor koristit će mehanička radionica. Lovstvo raspolaže sa 6324 ha lovne površine, te se računa s fondom divljači od 18 medveda, 62 jelena, 177 srna i 20 divljih svinja. Godišnji odstrel divljači iznosi 3 medvjeda, 9 jelena, 20 srneće divljači i 10 divljih svinja. Divljač se prehranjuje na remizama, veličine 7,5 ha s 33 500 kg hrane. Opseg rada šumarstva iznosi godišnje na pošumljiivanju 21,10 ha, njege 93 ha, sječe i izvoza 44300 m;i netto mase, preveze se i utovari 49549 m´ drvnog materijala ili 1.374.312 t/km. Cesta se izgradi godišnje 10 km, šumskih vlaka 24 km i održava 162 km cesta. Do sada je izgrađeno ukupno 212 km cesta, pa je otvorenost šuma 19,9 km na 1000 ha. Standardu radnika posvećuje se mnogo pažnje. Šumsko gospodarstvo ima odmaralište, a bolesni radnici upućuju se u toplice na liječenje. Radnicima je osiguran prijevoz, topli obrok, organiziraju se ekskurzije, opskrbljuju se zimnicom i ogrijevom. Riješeni su gotovo svi stambeni problemi. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 67 <-- 67 --> PDF |
U svom radu ovo gospodarstvo primjenjuje najnovija dostignuća nauke i tehnologije i surađuje sa znanstvenim institucijama. Osnovni zadatak je povećanje proizvodnje drvne mase na osnovu osiguranja optimalnog prirasta, osnivanjem novih sastojina, rekonstrukcijom manje vrijednih dijelova šuma i dr. U iskorišćivanju kao neposredni zadaoi su uvođenje mehaničkog guljenja kore s trupaca, najekonomičnija gradnja traktorskih vlaka, obračunavanje drvne mase na osnovu težine, isporuka celuloznog drva u većim dužinama i dr. Preporučit će se proizvođačima odjeće za šumske radnike da je izrađuju prema tipovima u skandinavskim zemljama. U planu razvoja je i poticanje turizma i korišćenja šuma kao rekreacionog objekta. Šumsko gospodarstvo nastavlja tradiciju nekadašnjih zemljišnih zajednica te iz svog dohotka izdvaja znatne svote za opće potrebe komune kao rekonstrukciju cesta, popravljanje mostova te sufinanciranje akcija Mjesnih zajednica. Financiranje obnove dvorca u Severinu već smo naveli, a Šumsko gospodarstvo je sufinanciralo i gradnju tvornice iverica u Srpskim Moravicama (danas poduzeće »HROMODEN«). Za ocjenu produktivnosti Gospodarstva predočujem i komparaciju Š. g. Vrbovsko sa Š. g. Delnice i Š. g. Postojna (Tabl. 1). Tabl. 1 Netto masa po radniku m* 319 243 272 Ostvareni dohodak po uposlenom 563.700 381.300 623.000 Ostvareni mjesečni OD po radniku OD po 1 m3 netto mase 13.900 606 12.100 602 14.500 676 Sredstva za PMO po uposlenom 209.000 81.100 137.300 Po 1 ms netto mase 760 335 425 Nakon izlaganja direktora mr Heskija pregledali smo mehaničku i zaštitnu radionicu, a zatim se odvezli u gospodarsku jedinicu Cetin i gospodarsku jedinicu Litorić. U zaštitnoj radionici izrađuju se čačkalice i štapići za pečenje ražnjića. Izrađuju se iz bukovine, koja mora biti svježe sječena, pa Šumsko gospodarstvo tijekom cijele godine siječe onoliko koliko se može preraditi. Gospodarska jedinica CETIN nalazi se na lijevoj obali Dobre na nadmorskoj visini oko 500 m. Teren je kraški s dosta dubokim tlom. Glavna je vrst bukva uz primjesu jele i smreke. Udio jele i smreke povećava se, prvo iz akcija očetinjavanja oko 1950. godine te danas konverzijom degradiranih dijelova, unošenjem smreke. Uspjeh obiju vrsta je dobar te se sada jelov podmladak postepeno oslobađa jače zasjene starijih bukovih stabala. Po starosti tu su manje- više jednodobne sastojine, jer je pretežni dio ove gospodarske jedinice do 1945. godine bio u privatnom vlasništvu, odnosno poduzeće »CER« d.d., koje je imalo pilanu Gomirju. Uzduž gospodarske jedinice tj. u pravcu Stubica (Vrbovsko) — Ogulinski Hreljin svojedobni šumski put pretvoren je u lokalnu cestu. Sada Šumsko gospodarstvo povećava putnu mrežu povezivanjem pojedinih dijelova s cestom. Radove obavlja u režiji i s vlastitim strojevima te smo na licu mjesta imali prilike vidjeti rad su buldožerom težine 82 t snage 235 kW (320 KS) te mehaničkom bušilicom kojom se priprema miniranje stijenja. Buldožerom se neposredno izrađuje planum puta, jer bez posebne pripreme, osim |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 68 <-- 68 --> PDF |
miniranja, ruši stabla i poravnava teren nagrtanjem kamenja i zemlje. Na planum navozi se sitniji materijal i sipina i put je sposoban za upotrebu. Radna ekipa sastoji se samo od jednog poslovođe i 6 radnika. Gospodarska jedinica LITORIĆ nalazi se povrh Vrbovskog s desne strane ceste Zagreb — Rijeka i pruža se u pravcu Kupe. Na nadmorskoj je visini do 1000 m. To je jelovo-bukova šuma s primjesom javora (do 5°/»), visokog prirasta i gdje je priroda pokazala svoju raskošnu slaku. To je više jednodobna nego preborna šuma što je posljedica prijašnjeg vlasništva. Naime, jedan dio, bliže cestama, bio je u vlasništvu Zemljišnih zajednica Vrbovsko (predio Presika — Lovnik). Srpskih Moravica i Lukovdol, a drugi, od cesta udaljeniji, u privatnom posjedu, kojeg su 1940. godine kupile ZZ Vrbovsko i Srpske Moravice. Kako je gospodarenje u šumama zemljišnih zajednica bilo konzervativno preborno, to su i šume imale izgled više jednodobne nego preborne šume. Šuma u privatnom posjedu (prije prodaje naslj. Sare Neuberger), koja je bila obuhvaćena i agrarnom reformom iz 1930. godine, bila je prije prodaje intenzivno eksploatirana i isječena do progale, pa je, takoreći, sav ponik i podmladak razvijao uz dovoljno svjetlosti. Današnjim sječama usmjeruje se razvoj šume u pravcu skupinskog gospodarenja a mogla bi se provoditi i oplodna sječa s podmladnim razdobljem od cea 20 god. Na posječenom materijalu mogli smo vidjeti, da je jelovina dobre kvalitete, dok je bukovina s relativno velikim učešćem tamne jezgre. Ova gospodarska jedinica i lovište pripada Šumskom gospodarstvu i u njoj se nalazi lovačka kuća u kojoj nam je bio pripremljen ručak, za vrijeme kojeg se o mnogočemu raspravljalo. NA PODRUČJU ŠUMARIJE VRBOVEC Izlet na područje šumarije Vrbovec održan je 14. listopada. Pretežni dio šuma Šumarije Vrbovec nalazi se u ravnici srednjeg i donjeg toka rijeke Glogovnice, a manji dio na prigorskom području. Prema tome dok smo u Vrbovskom razgledavali šume bukve te jele i smreke, u Vrbovečkoj Šumariji obišli smo hrastove šume. Da željezničkoj stanici Vrbovec dočekali su nas upravitelj Šumarije Mr ZdravkoMotals a suradnicima Ing. Tomislavom Starčeviće m rukovodiocem uzgoja i Ing. Đurom Kauzlarićem , rukovodiocem eksploatacije i odmah krenuli na šumske gospodarske jedinice Varoški lug. Na dolasku svaki je učesnik izleta dobio tiskan program boravka, informacije o Šumariji te informacije o šumama koje su predviđene za obilazak. Šumarija Vrbovec je OOUR-a u sklopu RO Šumsko gospodarstvo »MOJICA BIRTA« u Bjelovaru i u SOUR-u »ŠIDIB«, također u Bjelovaru. Šumarija gospodari sa 7 800 ha šuma s ukupnom drvnom masom 2 092 000 m3. Drvna masa po ha obrasle površine iznosi 278 m´. Godišnji tečajni prirast kreće se oko 41 000 ms. Postotno učešće po vrsti drveća je slijedeće: — bukva 58*Vo — grab 12% — hrast 20°/o — jasen 5^/0 — joha 3*/o — ostalo 2% 310 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Za postotno učešće vrsta drveća vidljivo je da je dominantna vrsta hrast Najčešće biljne zajednice su: a) Suma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli — Quercetum roboris typicum — Raus 71). b) Carpino betuli — Quercetum roboris fagetosum — Rauš 71., c) šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae — Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 38), Pedološke podloge ovih zajednica su pseudoglejna parapodzolasta te mineralno močvarna tla. Opća karakteristika područja ovih šuma je prisustvo poplavnih voda te se vodi borba sa vodoprivredom da se to smanji. Druga karakteristaka je vrlo bujan sloj grmlja i prizemnog rašća, što onemogućava prirodnu obnovu. Treći faktor koji utječe na prirodnu obnovu hrastika je dužina ophodnje i zahtjev je Šumarije da se ophodnja vrijednih sastojina produži na 160 —180 god. Uzgojni radovi prosječno godišnje kreću se: Priprema staništa 70 ha Pošumljavanje — popunjavanje 35 ha Konverzija 5 ha Njega mladika 200 ha Čišćenje guštika 150 ha Godišnji sječivi etat prosječno iznosi 30 000 ms od čega 12 000 m3 tehničkog a 18 000 m* ogrjevnog drva. U danom opisu posebno zapažamo, da su uzgojni radovi dani prije podataka o sječi odnosno iskorišćivanju te da Šumarija želi za vrednije hrastove sastojine ophodnju između 160 i 180 godina, što je vjerojatno jedinstven slučaj kod nas i tom nastojanju Šumariji odajemo posebno priznanje. Šumarija posjeduje i odgovarajuću mehanizaciju za uzgojne radove, za iskorišćivanje i za građevinarsvo te za prijevoz radnika (4 autobusa, 5 putničkih automobila i kombi za prijevoz toplog obroka i goriva). U Šumariji je ukupno zaposleno 95 radnika. Topli obrok, kojeg dovoze kombijem iz mesne industrije u Vrbovcu, imaju i radnici u šumi. Šumarija u vlastitoj režiji godišnje gradi cea 7 km šumskih puteva, gradi po dva stana vlasništva Šumarije i osigurava 2 800 000 dinara kredita za individualnu izgradnju. Sa željezničke stanice otišli smo odmah u gospodarsku jedinicu Varoš ki lug, kvalitetnu hrastovu šumu. Površina gospodarske jedinice iznosi 811 ha. Tla su podzolasti pseudoglej, mineralno-močvarna i glejna. Dio gospodarske jedinice plavi rječica Glogovnica te je izrađen projekt za zaštitu od poplava i održavanje normalne vlažnosti kanalima i sifonima. Sastojine pripadaju zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovikom i rastavljenim šašem te zajednici lužnjaka i običnog graba. Po vrstama sastoji se od 76°/o hrasta lužnjaka, 9%> običnog graba, 5% jasena, 8%> johe te 2"/o ostalih vrsta. Prosječna masa po ha iznosi 250 m» a po gospodarskoj osnovi od 1. siječnja 1982. godine gospodarit će se s ophodnjom 160 godina. 311 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Prvi zastanak bio je u odjelu 11, gdje se sada vrši sječa prorednog materijala. Izbor odnosno doznaku stabala za sječu obavlja inženjer, sva stabla se premjeravaju (klupiraju) a drvnu masu računaju po tarifama po kojima je izračunata i drvna masa u gospodarskoj osnovi. Eksploatacija je organizirana tako, da su formirane ekipe od 8—12 radnika, kojima je dodijeljena potrebna mehanizacija, obično dva mala traktora i 7 motornih pila. Ekipa mora izvršiti sječu stabala, izradu sortimenata i prijevoz sortimenata do utovarnoga puta. Privlače se cijela stabla ili samo deblovina do pomoćnog stovarišta gdje se onda izrađuju sortimenti. Radnici, koji rade pilom izmjenjuju se i vrše sve ostale pomoćne poslove. Posao se smatra gotovim za tu ekipu, kada je roba izvezena na izvozni put. U slučaju da je teren raskvašen, radnici se prebacuju na druge poslove pa se zato izvoz forsira za vrijeme suhih perioda. Ovakva organizacija rada u iskorišćivanju efikasna je jer jedna ekipa mora dovršiti cjelokupni radni proces od obaranja stabala do izrade određenog sortimenta i njegove predaje na šumskoj cesti. Prosječni učinak po jednom radniku takve ekipe iznosi 6 m3 na dan čime je osigurana i neprekidna otprema 50—60 m3 dnevno. Ovdje smo se upoznali i s radom i nastojanjima Šumarije na uzgajanju šuma, na proizvodnji drvne mase. Kako je već naprijed rečeno proizvodni period za hrast lužnjak produžuje se do 150 ili 160 godina jer se na taj način iskorišćuju optimalni ekološki uvjeti za njegov uzgoj, visok kvalitativni i kvantitativni prirast drvne mase u starijoj dobi, posebno što se tiče boje i osržavanja, stvaranje boje i teksture. I na kraju ne smije se mimoići, da je dio ove gospodarske jedinice u površini od 180 ha bio pašnjak koji je priveden šumskoj proizvodnji sadnjom hrasta i drugih listača. U tom radu bilo je i smetnji okolnog stanovništva koje je koristilo svojedobno taj pašnjak, ali koji je u današnje vrijeme intenzivnijeg stočarenja izgubio prvotno značenje. Osnovni aksiom u obnovi šuma je prirodno pomlađivanje. Pomladni period traje više godina, tlo se predhodno priređuje mehanički, roto-grebačima, da može lakše proklijati sjeme. Prilična je borba kasnije s predrastom i korovom, koji se bujno razvijaju. Poplave i poplavne vode dosta ugrožavaju najniže dijelova uz glavne vodotoke. Prirodno pomlađivanje nadopunjuju se prema potrebi sadnjom biljaka hrasta. Sastojine u pomlađivanju ograđene su žicom. Njega sastojina provodi se vrlo intenzivno kao i čišćenje guštika. Rezultat takve intenzivne njege je, da je kvalitet svih mladih sastojina, od doba mladika do letvenjaka, u jednom optimalnom sastojinskom odnosu, da je visoki kvalitet mladika, normalna gustoća, kvalitetna stabla i sastojinske grupe tako, da se mogu smatrati idealnim i primjernim na cijelom području niziinskih posavskih šuma. Takvu sliku daje guštik u odjelu 2 gospodarske jedinice Varoški lug kojeg smo vidjeli, a takove i sve mlade sastojine na području te Šumarije. Privlačenje drvnih sortimenata do pomoćnih stovarišta i odvoz iz šume u cijelosti se obavlja mehanizacijom (traktorima, kamionima) u vlasništvu Šumarije. Za privlačenje koriste se mali traktori koji praktički ne oštećuju ni tlo ni stabla. Zglobni traktori su izbačeni, jer je za njih trebalo prosjecati posebne pruge a i štete su bile velike. 312 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 71 <-- 71 --> PDF |
O gradnji šumskih puteva na licu mjesta govorio je Mr Motal. Šumarija planira takvu gustoću izvoznih puteva, da duljina privlačenja ne bude veća od 250 m, što odgovara otvorenosti šume s preko 10 km na 1000 ha. Za gradnju puteva, koji se većinom polažu po prosjekama, prosjecaju se svjetle pruge širine od 5 do 9,5 m već prema terenu (prije je širina svjetle pruge iznosila 28 m). Nakon presjecanja svjetle pruge kopaju se sa strane jarci a iskopana zemlja baca na planum puta bez odstranjivanja humusa i panjeva (kao i u Šumariji Đurđevac). Odležano tlo stabilizira se najprije mehanički s traktorom, valjkom i ježom a zatim se polaže polivinilska mreža ili talpe od polutki. Koristi se i kemijski način posipanjem s hidratiziranim ili živim vapnom, koje vežu vodu i tako učvršćuje tlo. iNakon toga buduća cesta ostaje nekoliko godina i tek se tada dovrši navozom sitnog kamenog materijala, koji se izravnava i povalja. Veći dio su obične šumske prometnice a znatno manje osnovne i priključne koje se priključuju na ceste javnog prometa. U gosp. jedinici Varoški lug treba izgraditi ukupno 160 km prometnica. Iz Varoškog luga krenuli smo u drugi objekt, u gospodarsku jedinicu Česma. No usputno smo se zadržali u šumarijskom društvenom domu, proširenoj nekadašnjoj lugarnici, Fuk i na objedu — radničkom toplom obroku. Uz izmjene zdravica Mr Motal izložio j e problematiku Šumarije. Zanimljivo je podvući, da su svi radnici u šumi domaći ljudi, iz susjednih sela, i oni su zadovoljni s uvjetima rada te su mnogi prekinuli rad u inozemstvu i svoj rad udružili u Šumariji. Površina gospodarske jedinice Česm a iznosi 6703 ha i nalazi se na području triju općina, pa njome i gospodare tri Šumarije Bjelovar, Čazma i Vrbovec. Šumarija Vrbovec gospodari s 2 755 ha. U ovoj gospodarskoj jedinici, po kišovitom vremenu, pogledali smo odjele — odsjeke 67 a i 72 a. To su na nizinskom pseudogleju šume hrasta lužnjaka s grabom. Površina odjela 67a iznosi 38 ha. sa smjesom hrast 82"/o, grab 16°/o a ostale vrste 2%. Starost 131 godina, srednja visina hrasta 34 m, temeljnica 26,72 m2 a drvna masa oko 350 rn^/ha. Ovaj se odjel od 1978. godine nalazi u fazi pomlađivanja oplodnom sječom. Površina odjela 72a iznosi 24 ha sa smjesom hrast 84e/o, grab 12% i jasen 4°/». Starost sastojine je 123 god., srednja visina 34 m, temeljnica 34,32 m2 a drvna masa 534 ms/ha, dakle I boniteta. Zbog svojih karakteristika ova površina proglašena je 1982. god. specijalnim rezervatom šumske vegetacije u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode. Iz Česme preko Hagnja i Gradeca odvezli smo se na željezničku stanicu Vrbovec, zahvalili se na prihvatu i informacijama te oprostili s domaćinima. Mi smo se pak vratili zadovoljni sa saznanjem o jednom uspješnom, idealnom gospodarenju sa šumama tog područja. Gospodarenja u kojem se koriste sve moguće komponente u cilju proizvodnje kvalitetne drvne mase uz optimalno korišćenje svih prirodnih uvjeta te racionalne troškove i unapređenja šumskog fonda. 313 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 72 <-- 72 --> PDF |
NA PODRUČJU ŠUMSKOG GOSPODARSTVA BREZICE Povod za ekskurziju bila je sugestija ing. Milana S t r i n e k e, da se posjeti jedno dobro organizirano Šumsko gospodarstvo, u blizini Zagreba, te je sa tajnikom ing. F. Petrovićem i organizirao ekskurziju, nakon direktnih kontakata sa rukovodiocem Gospodarstva, koji je taj prijedlog u cijelosti podržao. Našu malobrojnu grupu dočekao je direktor Gospodarstva Teodor Or satt ič, dipl. ing i rukovodilac uređivanja šuma Petar Huis, dipl. ing. Od želj. stanice otišli smo na teren, gdje je direktor ing. Oršanič održao referat, čiji je izvod prikazan u daljnjem izlaganju. Nakon obilaska nekoliko objekata, te Kostanjevice i Muzeja vratili smo se, ispraćeni od naših domaćina, u Zagreb. Iz opširnog referata direktora T. Oršaniča i dopuna poslije direktnog kontakta s predstavnicima Gospodarstva, izdvojeni su najvažniji elementi, da bi se dobila slika gospodarenja i organizacije jedne složene radne organizacije s područja SR Slovenije. Šumsko gospodarstvo Brezice, proteže se zapadno od granice SRH, od rječice Sutle i Žumberačkih gora na jugu u područje sliva rijeke Krke, Save i Sutle do Trebnjega i Zidanog mosta te Bohorskog planinskog masiva na sjeveru. Šumsko gospodarstvo Brezice je organizacija udruženog rada s 12 OOUR-a i 520 zaposlenih radnika. Šest OOUR-a šumarstva upravlja društvenim šumama, a dva OOUR-a sa šumama u privatnom vlasništvu, ostali su OOUR Pilana u Sevnici, OOUR Plantaže, gradnje i hortikultura, OOUR Trgovina građevnim materijalom i gorivom i OOUR za transport i mehanizaciju. U radnoj organizaciji su Zajedničke službe podijeljene u 9 stručnih službi, čiji rad usmjerava i usklađuje direktor Šumskog gospodarstva. To su: opća kadrovska služba, šumsko tehnička služba, služba za uređivanje šuma, služba za plan i analize, komercijalna služba, računovodstvena služba, posebna financijska služba, služba za automatsku obradu podataka i služba za zaštitu na radu i izobrazbu. Osim toga organiziran je i poseban centar za izobrazbu radniku na Pilani pri Savici, kao dislociran odjel šumarskog školskog centra Postojna. Radi potrebe, da se osigura širi društveni interes nad očuvanjem i uzgajanjem šuma, da se usklađuju interesi između proizvodnje i potrošnje drva te privredni interesi, s općim društvenim interesom očuvanja biološke ravnoteže u šumama ustanovljen je na osnovu Zakona o šumama SIZ za šumarstvo SR Slovenije, te SIZ za šumarstvo za pojedina šumsko-privredna područja. Tako je organiziran i za brežičko šumsko-privredno područje poseban SIZ za šumarstvo, za koju sve stručne i administrativno-tehničke radove obavlja Šumsko gospodarstvo Brezice. SIZ za šumarstvo šumsko-privrednog područja samostalno izvršava slijedeće: — daje suglasnost gospodarskim osnovama i brine za izvršavanje zadataka od posebnog društvenog interesa kao što su: uzgajanje šuma, rasadničarstvo, uređivanje šuma i doznaka za sječu; — potvrđuje godišnje operativne planove, prati njihovu realizaciju, daje suglasnost za formiranje i potrošnju doprinosa za biološka ulaganja; — općenito usmjerava razvoj šumarstva u šumsko-gospodarskom području, uzimajući u obzir opće potrebe na drvnoj sirovini i druge šire društvene interese, u vezi s ulogom šuma u stvaranju i očuvanju prirodne ravnoteže u prostoru, te jačanje opće korisnih funkcija šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 73 <-- 73 --> PDF |
SIZ za šumarstvo SR Slovenije između ostalog, posebnu pažnju posvećuje proširenoj šumsko-biološkoj reprodukciji u koju se ubraja podizanje plantažnih nasada topole i vrba, konverzije šuma na direktan ili indirektan način, uvođenje novih površina u šumsku proizvodnju, građenje šumskih cesta i dr. Za tu namjenu SIZ za šumarstvo osigurava sredstva iz ovih izvora: 20°/o od šumske rente šuma društvenog sektora, 5% od cjelokupnog doprinosa za biološka ulaganja od šuma u privatnom vlasništvu i l´/o od nabavne vrijednosti šumskih sortimenata, što uplaćuju OOUR-i s područja primarne mehaničke i kemijske prerade drva. Osim toga SIZ za ceste SR Slovenije vraća SIZ-u za šumarstvo SR Slovenije doprinos od goriva, koji uplaćuju šumsko-gospodarske radne organizacije, za financiranje javnih cesta (redovan doprinos uplaćen u cijeni goriva), a koje gorivo je bilo utrošeno putem vlastite mehanizacije na vlastitim cestama radne organizacije šumarstva. Po organizacionoj shemi i brojnosti specijaliziranih radova ovo je Šumsko gospodarstvo organizacijski najsloženije u SR Sloveniji. Šumsko gospodarstvo leži na 9 političkih općina sa 103.000 stanovnika i 684 naselja. Površina društvenih šuma iznosi 15.434 ha, a privatnih 48.789 ha. Društvene šume sastoje se iz više kompleksa, koji su dosta razbacani. Najveći kompleks je 2.400 ha. Privatne šume sastoje se od brojnih samostalnih parcela, jedino su u Žumberku veći šumski kompleksi. Malih šumoposjednika ima 25.536, neki s dvije i više parcela, te im zaposlenost u grani šumarstva prosječno godišnje iznosi 0,11 nadnice po šumovlasniku. S 958 ha šuma gospodare druge radne organizacije kao poljoprivredno dobro, željeznica, Kazneno^popravni dom i drugi. Od 48.789 ha šuma privatnog vlasništva na oko 17.000 ha nije iskorišćena optimalna produkciona sposobnost staništa, pa bi fond bio daleko veći. Na 17.000 ha treba izvršiti temeljitu obnovu u obliku konverzije. Šume privatnog vlasništva imaju 128 m3/ha prosječne drvne zalihe ali samo 4°/o mase preko 50 cm prsnog promjera. Fond društvenih šuma gospodarstava iznosi 890.285 m´ četinjača i 2.009.251 m» listača, a fond privatnih šuma 838.771 m» četinjača i 5.429.493 m3 listača. U društvenim šumama četinjače su zastupane sa 30%, ostalo je bukva, hrast, javor, brijest, grab, topole, dok je u privatnim šumama samo 13% četinjače. Prosječna drvna masa društvenih šuma iznosi 188 m3/ha. Odnos debljinskih razreda je nepovoljan, 52% sastojina je do debljine 30 cm, 40°/o od 31 — 50 cm a samo 8% preko 50 cm. Ovo je područje dosta otvoreno sa cestama. To je bio i uzrok forsiranih sječa šume, radi obnove zemlje, pa su velike površine starih sastojina pretvorene u mlade šumske kulture, na koje je trebalo ulagati mnogo rada i sredstava, da se razviju kvalitetne mlade sastojine i osigura optimalna proizvodnja drvne mase. Glavna im je preokupacija bila njega i čišćenje, te pošumljivanje. Većinu sredstava za uzgojne radove dalo je Šumsko gospodarstvo. Prije dvije godine bilo je dosta štete od ledoloma i nužno je, da se spasi i izradi cea 100.000 ms drvne mase; za izvoz tog materijala moralo se i izraditi cea 160 km šumskih vlaka i putova te je 1 m* fco cesta bio skuplji za 360 din od cijene u normalnim uvjetima sječe. To je poremetilo financijsku bilancu gospodarstva što se još i sada osjeća. 315 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Utvrđen je prirast u društvenim šumama za 5,26 m3/ha ili 2,8°/», a u privatnom vlasništvu 3,55 m3/ha ili 2,8%. Etat društvenih šuma iznosi 55.000 ms godišnje, a privatnih 89.100 ms godišnje. Sve šume grupirane su u gosp. jedinice. Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuju se gospodarska osnova. Za šumsko gospodarsko područje izrađuje se gospodarska osnova područja. Doznaka stabala za sječu se vrši u svim šumama privatnog i društvenog sektora vlasništva, u šumama priv. vlasništva doznaci prisustvuje vlasnik šume. Drvna masa obračunava se po tarifama određenim gospodarskom osnovom. Vlasnik šume sam izrađuje drvnu masu, a troškovi su kalkuliram u cijenu drvnih sortimenata. Ako to radi drugi privatnik ili OOUR-a šumarstva odbijaju se troškovi od cijene gotove robe. Drvo se plaća prema preuzimanju po sortimentima na osnovu cijenika. Privatni posjednik plaća 10% doprinosa za biološku reprodukciju šume od prodajne cijene. Za vlasite potrebe ostavlja se domaćinstvu 7 m3 ogrijevnog drveta i do 2 m´ građevinskog drveta godišnje, u slučaju potrebe za gradnju i više, prema građevinskom elaboratu. Naglašuje se, da je u 10 zadnjih godina posječno i realizirano samo 57% od planiranog etata u privatnim šumama i to radi nepovoljnih uvjeta sječe i izrade, nedostupnosti pojedinih parcela kao i nezainteresiranosti privatnih vlasnika šuma za sječu. Vlasnici šuma čuvaju šumu i ne sijeku po planu iz gospodarske osnove, nego sijeku prema vlastitim potrebama svoga domaćinstva. Od uzgojnih radova planiran je godišnji opseg njege sastojina s 1270 ha i 179 ha/godišnje obnova šuma sadnjom biljaka. Materijal iz vlastitog rasadnika. Za njegu troši se prosječno 5,50 nadnica/ha a za sadnju 20 nadnica/ha. Za biološku reprodukciju i obnovu šuma kupci drveta plaćaju 6,5"/» prodajne cijene. Tu je uključen sav drvni materijal koji se prodaje unutar ili izvan šumskogospodarskog područja raznim korisnicima. Osnovni zadatak gospodarenja je opskrba drvno-prerađivačke industrije unutar šumsko-privrednog područja sirovinama iz proizvodnje društvenih i privatnih šuma. Proizvodnja drva zadovoljava samo 10% potreba drvne industrije područja. Prostorno drvo koriste tvornice celuloze i iverice u Republici, ali se prodaje i izvan Republike. Drvnu masu izvoze, i to lošije ogrijevno drvo i dulje dimenzije od 1 m, najviše u Italiju (kao tanje rudno drvo). Šumsko gospodarstvo uz proizvodnju sadnicama bavi se i hortiikulturnim radovima na području cijele SFRJ. U tome ima dosta uspjeha. Ukupni prihod Šumskog gospodarstva iznosi 820.000.000 din od čega je dohodak 315.000.000 din. Dohodak se realizira od društvenih šuma sa 45%, od šuma privatnog sektora 24% a od pomoćnih djelatnosti 31% (pilana, transport, trgovina i hortikultura). Prodajne cijene, za ilustraciju, iznose prosječno za bukovu oblovinu 2.380 din/m3, za četinjače 3.470 din/m3 te hrast 6.630 din/m3. Piljenice četinjača fco pilana bez poreza 9560 din/m3, a bukova piljeniea ´tombante 6600 din/mS. Upravitelji OOUR-a šumarstvo su diplomirani inženjeri šumarstva. OOUR je podiljena na dva revira od 1000 — 1500 ha s revirnikom koji vodi sve poslove uzgoja i eksploatacije te transporta do ceste. Šumarija ima vlastita osnovna sred 316 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 75 <-- 75 --> PDF |
stva za transport i drugi rad u šumi na uzgoju i eksploataciji ali može koristiti i uslugu drugih. Osnovni transport vodi OOUR Transport svojim sredstvima. Osnovni referat održao je direktor ing. Oršanič na terenu u predjelu Dobrava kod lovačke kuće. Ovaj predjel, površine 240 ha, je nizinska šuma hrasta lužnjaka, umjetno uzgojena sadnjom žira pod motiku. Sastojina je stara 30 — 35 god. s drvnom zalihom 180m3´ha. U neposrednoj blizini je nasad ariša, vajmutovca i crne johe na površini oko 140 ha. Iz ovog područja odvezli smo se u veliki rasadnik RIMŠ kod sela Leskovec. Veličina mu je 9,50 ha, rasadnik je za cijelo šumsko gospodarsko područje. Osim sadnica šumskog drveća proizvode ukrasno grmlje, stablašice i cvijeće za hortikulturne radove i prodaju interesentima. Nastavili smo put u Kostanjevicu, u kojoj je sjedište OOUR-a šumarstvo Kostanjevica. Površina Šumarije je 2550 ha i obuhvaća sjeverozapadnu padinu Žumberačkih gora — Gorjanci. U Kostanjevici pregledali smo bivši samostan Kostanjevica, koji je temeljito restauriran. Na otvorenom prostoru je izložba skulptura »FORMA VIVA«. U prostorijama staroga grada otvorena je stalna izložba slovenskog slikara Božidara Jake a. Odmor i ručak bio je u Kostanjevici, jedno simpatično mjesto i izletište uz rijeku Krku. Ing. Petar Huis, koji nas je pratio od šume Dobrave nastavio je s izlaganjem, što je sažeto u ovoj skici. Iz Kostanjevice odvezli smo se na željezničku stanicu Brezice i oprostili se od naših domaćina. Želja je, da se ovim referatom upozna rad šumarstva u susjednoj Sloveniji, jer su pojedini oblici organizacije i rada vrlo pozitivni i omogućuju vođenje optimalnog i suvremenog šumskog gospodarenja. Franjo Petrović, dipl. inž. šum. tajnik DITSIDI Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 76 <-- 76 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA U pokrajini Koruška (Bundesland Karten) u 1982. godini ukupno je posječeno 1 750 821 m3 tehničke drvne mase od čega 1 016 451 m3 krupnog tehničkog i 488 001 m sitnog tehničkog drva. Na pilanama je prerađeno 1536 500 m» u 983 300 m´s piljene robe. Ukupni izvoz ´iznosio je 844 056 m3 četinjača u vrijednosti 1.804 Mrd Sch. odnosno 22% cjelokupnog izvoza Austrije. Pilanskih pogona bilo je 321 a uposlenih 2 941. Na ovogodišnjem Danu šumarstva, koji je održan 19. svibnja u okviru Novosadskog sajma, mnogobrojnim šumarskim stručnjacima i posjetiocima govorio je pomoćnik predsjednika Saveznog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo dr Svetozar B u t u 1 i j a. Dr Butulija je izneo, da je u šumsko-drvnoprerađivačkog kompleksu zaposleno blizu 300 000 radnika. U 1982. godini izvezeno je proizvoda u vrijednosti preko milijardu i 100 milijuna dolara dok je uvoz bio znatno manji te je ova privredna grana jedna od rijetkih koja ostvaru, kao i uvijek, znatan devizni suficit. Inače je posebna pažnja posvećena proizvodnji strojarske opreme pa, uz ostalo Jugoslavenski poljoprivredno-šumarski centar obrađuje temu »Izrada i provjeravanje vlastite jedinstvene tehnologije proizvodnje drveta u brdsko-planinskim uvjeti Jugoslavije u oblasti šumarstva«. Šumsko gospodarstvo »HRAST« iz Vinkovaca u Drveniku (Općina Makarska) sagradilo je hotel i dalo mu ime »QUERCUS«. Kapacitet hotela je nešto preko 200 ležaja. Pretežan dio koristit će radnici Š. g. »Hrast«, a jedan dio namijenjen je i drugima zainteresiranim. Hotel je B-kategorije, a troškovi gradnje i opreme iznose 276 milijuna (novih) dinara. Korisnici hotela — radnici Šumskog gospodarstva dnevni pansion plaćat će od 150 do 330 dinara, već prema prosječnom osobnom dohotku u 1982. godini a to je od cea 15 do 30°/o od cijena pansiona u ljetnim mjesecima u komercijalnim hotelima. ŠUMSKI POŽAR KOJI JE PREMAŠIO SVE »REKORDE« Pod gornijm naslovom Alojz Z e g a, šum. tehničar Zavoda za pogozdovanje in melioracijo Krasa Sežana, opisao je u Gozdarskom vestniku (br. 3/1983) šumski požar, koji je nastao 6. ožujka o. g. u predjelu Veliki kras na Črnotičami. Uzrok požara su iskre i užareni komadići metala koji se otkinuli, kada je bura skinula krov s jednog vagona te ovaj dodirnuo clektrovod na pruzi Kozina — Kopar. Iako su o požaru za samo tri minute nakon pojave bile s opažačkih mjesta obavješteni vatrogasci u Kopru, Milicija u Kozini i vođa šumskog revira Kopar i s gašenjem se brzo počelo, ukupna površina gorišta iznosi 366 ha. Od ukupne površine 86 ha su borove sastojine različite starosti, 34 ha sastojine listača, 212 ha pašnjaka obraslih drvećem i 34 ha pašnjaka bez drveća, livada i njiva. U prvi mah na gošenju bilo je 38 osoba a na kraju 335. Požar nije bilo moguće obuzdati zbog jake bure, koja je prebacila na više mjesta zapaljeni materijal i preko ceste Kopar — Podgorje te jake dimne zavjese. U jednom satu požar je zahvatio prosječnu površinu od 66,5 ha što je dosadašnji maksimum (dotadanji požari u jednom satu zahvaćali su površinu između 15 i 20 ha a samo u jednom slučaju 25 ha). (op) 318 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 77 <-- 77 --> PDF |
PROGRAM OVOGODIŠNJEG »SAJMA DRVETA« U KLAGENFTJRTU Ovogodišnji »Sajam grveta«, koji će se održati u Celovou od 12. do 17. kolovoza, pored sajamskog dijela obuhvaća i niz savjetovanja. Na sajamskom dijelu izlaganja su prijavljena iz preko 20 država uključivši Japan, Kanadu, SSSR i SAD. »Reprezentativni dan« priređuju Italija (15. 08.), Jugoslavija (17. 08), Poljska (13. 08) i Sav. Rep. Njemačka (13. 08.). Tema »Njemačkog dana« je »Aktualni problemi evropske poljoprivrede«. Od posebnih skupova održat će se: 14. Međunarodni skup o šumi i drvu s temom »Šumski i prevozni putevi — kičma gospodarenja i njege krajolika«. Skup će trajati od 15. do 17. kolovoza od čega posljednji dan izlaska na Nock planinu. Osnovni referati su prof, dra F. F liri ja: Rurarni prostor i njegova šuma (proturječnosti i rješenja), i viši šum, inspektora dr H. Schönauera : Šumski i privlačni putevi, a jedan koreferat drži i dipl. inž. D. Dretni k iz R.O. »LESNA« u Sloven j Gradecu (»O šumskim putovima u Sloveniji«); 21. radni skup evropskih novinara drvne struke, od 11. do 13. 08.; 15. Dan trgovine drvom te Dan pilanske prerade drva i Dan stolarije. Za vrijeme cijelog sajma bit će u pogonu pilana i stolarska radionica. U stolarskoj radionici posebno će biti prikazani strojevi pogodni za »malu privredu«. Ulaznica za sajam iznosi 45 šilinga a kotizacija za cjelokupno savjetovanje Međunarodnog skupa o šumi i drvu 700 šilinga (u tu svotu uključena je cijena ulaznice za sva 4 dana sajma). Prijave, i rezervacije soba za noćenje, upućuju se na adresu »Direktion der Klagenfurter Messe Betriebsgs. m. b. H. — Postfach 220, Valentin-Leitgeb-Strasze 11, A-9021 Klagenfurt«. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 78 <-- 78 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava j dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu terenskih društava. Radovi i članci koji pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista. Posebno p oz i v a m o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 strannica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisačim strojem s proredom, i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetajk i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jeziik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 X 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati na sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, crtaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od koijh jedan treba biti original. Objavljeni rukopisi se plaćaju! Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega širo računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |