DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 62 <-- 62 --> PDF |
U tom razdoblju, kako nas upućuju dati podaci, ostvareno je preko 130 nastupa, održanih širom zemlje, a nekoliiko i u inozemstvu. Među značajnijim izdvojit ćemo: gostovanje u Italiji, po treći put, kod već naznačene tvrtke, ponovan posjet Klubu Jugoslavena u gradu Landshutu, SR Njemačka, zatim na proslavi 100. obljetnice Lovstva Hrvatske u Zagrebu, isto tako kod 100. obljetnice tenisa održanoj u Županji. Uz ovaj posljednji jubilarni nastup, spomenut ćemo još nastup pred TV kamerama u studiju Televizije Zagreb. ZNAČAJAN DOPRINOS RADNOJ SREDINI Prema Statutu ciljevi se Društva uglavnom svode na njegovanju folklorne baštine i ljubavi prema rodnom kraju, sve u smislu socijalističke stvarnosti i socijalističkog humanizma, na razvijanju suradnje sa drugim kulturno-umjetničkim društvima, kao i na međusobnom zbližavanju članstva i njihovom stalnom obrazovaju. Iz onoga što je dosad tek letimično izneseno, proklamirani ciljevi se provode u život, i postaju stimulans u stvaranju što povoljnije radne, društvene i političke klime svojih radnih kolektiva. S jednom od takvih uloga susreće se ova družina već na samom početku, još kao sekcija Sindikalne podružnice šumskog radilišta u Spačvi. Kada, naime, tih poratnih godina ovo područje postaje centar zamašnih eksploatacijskih radova, ali i koncentracije radne snage, koja je već zamorna težinom i uvjetima rada te odvojenim životom od svojih porodica i kada taj tjeskobni život, kao plod učestalih organizacijskih promjena, postaje stvar svestrane aktivnosti tamošnjeg sindikata. Sa svojim dijelom zadataka ta se sekcija pojavljuje, prije svega, kao sudionik većine društveno-političkih skupova, koji su otad sve privlačn:ji i masovniji. Ona postaje i udarna grupa dobrovoljnih radnih akcija na izgradnji Doma kulture. Njoj pripada i zasluga, zajedno s novim i prikladnim smještajem, što nekadašnje slabo znano i duboko šumsko naselje Spačva prerasta u neke vrste kulturni centar, ne samo svog užeg radnog kolektiva, već djelomično i za nekoliko obližnjih sela. U uvjetima decentraliziranog šumarstva ta sindikalna sekcija, sada već u sastavu osamostaljene šumarije Spačva, nastavlja uobičajene posjete ostalim dijelovima bivšeg gospodarstva — čime uvelike doprinosi međusobnom povezivanju i stvaranju zajedništva. I u kasnijim etapama, gdje radne sredine te sekcije, šumarstvo i drvna industrija, ulaze u faze razvijenijih proizvodnih snaga, sa širokom mrežom samoupravnih tijela njezinim doprinosom na relaciji proizvodnih odnosa i reputacije svojih kolektiva, ostaje i nadalje zapažen i nezamjenjiv. U tom smislu svi nastupi počevši od onih za ljude iz neposredne proizvodnje ili onih kojima se veličaju društvene, političke ili radne manifestacije, pa sve do nastupa izvan vlastitog područja — rječito govore: — o značaju koji se pridaje radu — o kultu prema svojoj dugoj i bogatoj prošlosti — o patriotskim osjećajima — o mogućnostima jednog zajedništva — ili o dosegnutoj materijalnoj i kulturnoj razini svojih radnih kolektiva. 304 |