DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Sve priredbe ovog Društva, posebno ova jubilarna, ostavljaju duboke dojmove na posjetioce, ne toliko zbog svoje masovnosti, širine programa ili bogatstva nošnji, već zbog umjetničkog nivoa, usklađenosti, discipline, te njezine poletne i dopadljive mladosti. Nakon program uslijedila je skromnija lovačka večera, zatim ples. TRAGOM PRIGODNE MONOGRAFIJE Sastavni dio ovog jubileja je i prigodna monografija »30 godina uspješnog djelovanja RKUD šumari Vinkovci« u izdanju SOUR-a »Slavonska šuma«, koju su pripremili novinar inž. Zlatko Lončarić i tehn. Martin S u č ić, Iz tog iscrpnog i dovoljno ilustriranog rada omogućen je, između ostalog, uvid u postavljenje ciljeve Društva, razvojni put, način djelovanja i polučene uspjehe, o čemu će u ovom članku biti riječi, sa još nekim podacima jz drugih izvora. Uvodnom riječi pod naslovom »Stoljetna, poput dugovječnih hrastika« prof. Dionizij e Švagel j svojim već bogatim i metaforičkim rječnikom oslikava ravni Slavonije, zemlje gdje od davnina kuca srce tamburice. Radilo se to s njenim prvotnim oblicima a to su tzv. konjske tambure ili samice, pa sve do kasnijih muzički rafiniranijih oblika, kojima nenadmašni »šumari« veličaju Kozarčeve obljetnice, »Dane slavonske šume«, »Vinkovačke jeseni«, »Đakovačke vezove« .... O čovjeku ovih ravnica, ugođaju i čuvstvu što ga stvara tamburica sam će autor reći: »Šokci su čeljad vilovita. Najbolje tamburaju kada sviraju za svoj ugođaj, bez obzira bugarila tamburica u sumračje negdje na sokaku ili pod pedžerima drage ili u kolu. Tamburu vole i bekrije i stari poslenici, dobri gospodari. Svima tek treba malo, pa da tamburica razriješi tajne strune u rataru i šumaru. Tu između zemaljske i zvjezdane prašine ori se vrckava pjesma oduvijek. Zvuči tamburice nisu samo neka zvučna kulisa na pozornici življenja. Oni su uzdizali i bodrili, oni su razvezali i vezali. Uz rakiju, uz kulin, uz dukate na vratu postali su sinonim široke ravni Slavonije, oranice kojoj orač pristupa kao ljubavnici, baš kao i šumar šumi«. RAZVOJNE ETAPE Na osnovu organiziranosti Društva tokom svog postojanja mogu se uočiti tri njegove razvojne etape. Prva bi obuhvatila razdoblje od samog početka do 1972. godine, dok još postoji samo tamburaške sekcija. Slijedeća ide razdobljem od 1972. do 1978. godine, kada je taj kolektiv proširen sa folklornom i recitatorskom sekcijom te grupom pjevača. I napokon razdoblje od 1978. godine do danas, kada se Društvo već pojavljuje kao samostalna društvena organizacije. Razdoblje od 1952. do 1972. godine Početak je vezan uz jesen 1952. godine i Sindikalnu podružnicu Šumskog radilišta Spačva, jednog od pogona Drvne industrije iz Slav. Broda. Tada se članovima sindikata Andrij i Valentiću , kao poslovođi toga radilišta i radniku šumske željeznice Pa vi Šarčeviću priključuju Martin S u č ić i Ivica Ž ag a r, Službenici Šumskog gospodarstva Vinkovci sa sjedištem u Spačvi, te Josi p Blaževi ć iz spačvanske trgovačke mreže, čime su postavljeni temelji glazbene (tamburaške) sekcije tog sindikata. Slijedeće godine grupa narasta na sedam čla |