DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 56     <-- 56 -->        PDF

obnavljanje jele odabiru takva područja,
gdje je opterećenje onečišćavanja atmosfere
najviše do 20 mg po 1 m´.


Mälek , J.: Problemi biologije i odumiranja
jele (str. 233—237)


U biološkim svojstvima jele zapaža se
niz proturječnih i zagonetnih pojava. U
prošlosti se radilo o veoma otpornoj vrsti,
s općenito izvanrednim svojstvima.
Danas imaju njezine biološke pojave
(pomlađivanje, otpornost protiv
štetnika, snaga regeneracije) odgovarajući
tok u toplim položajima na donjoj
granici njezina prostiranja, ali u starosti
stabla ovdje masovno odumiru. Suprotno
tome u optimalnim uslovima u višim
položajima je intenzitet odumiranja u
starostu stabla niži, dok u mladosti ona
gotovo gubi vitalnost. Stoga se može 5.
jelovo-bukovi stepen kao iskonski (historijski)
optimum i 3. hrastovo-bukovi stepen
označiti kao sekundarni (labilni) optimum.
Pažnje je vrijedan i općenito dobar
prosperitet sadnje jele izvan njezinog
prirodnog areala.


U br. 6. dva su članka:


Šindelar, J.: Aktualna pitanja osnivanju
sjemenskih plantaža (str. 250—
254)


U programima osnivanja sjemenskih
plantaža potrebno je računati liz genetskih,
biotehničkih i ekonomskih osnova
s većom površinom, u pravilu 5 ha i više.
Za plantaže je potrebno odabirati relativno
velik broj klonova, kod velikih
plantaža u pravilu ne manje od 100. Odabrana
stabla za plantaže potrebno je potražiti
u većem broju sastojina pripadajućih
regionalnih populacija. Nije svojstveno,
da se u plantaže uvrštava
klonsko potomstvo takvih stabala, koja
su lokalizirana u sastojinama u blizini
s obzirom na to, da nije isključeno njihovo
genetsko srodstvo.


Novak , V.: Japansko šumarstvo i drvna
industrija (str. 264—271)


Japan spada među države najveće šumotitosti
šume pokrivaju cea 68°/o
(377 619 km-) itla. Površina šuma
0,2 ha na jednog stanovnika pak
predstavlja samo dvije petine svjetskog
prosjeka, jer je Japan gusto naseljen. Autor
obrađuje pregledno u svom članku
organizaciju šumskog gospodarstva, šumarsko
školstvo i istraživanje te šumska
vegetaciona područja, izmjeru šumskog
zemljišta i mase drvne sirovine,
njegu i proizvodnu djelatnost te također
drvnu industriju i trgovinu drvom.


Ing. Bernard Hruška