DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— širina trase — ne smije biti veća od 40 m, — izbjegavanje sječe stabala — izbjegavanje krčenja panjeva — izbjegavanje korekture zemljišta — što manje rušenja stijena i odvoženja materijala — održavanje plodnosti tla — održavanje travnog pokrova (upotreba bagera umjesto gusjeničara), — odvodnjavanje — mora se spriječiti nakupljanje vode — površine bez vegetacije treba što prije obložiti tratinom — zatraviti, a smjesa travnog sjemena mora odgovorati prilikama tla i staništa. Buduće održavanje mora biti utvrđeno već u toku planiranja. Najekonomičniji način uzdržavanja je i skori šći van je za poljoprivredu. Isto tako moraju tokom ljeta biti uklonjene sve štete učinjene zimi. Za ispunjavanje svih naznačenih mjera kod planiranja, gradnje i održavanje prisustvo jednog ili više stručnih savjetnika je uvijek ekonomičnije od pokušaja da se gradi »jeftino«, (str. 95, 96) Dragutin Hanzl, dipl. inž. šum. U NEKOLIKO REDAKA U planinskim šumama Bavarske od unazad 20 godina sve više čiste sastojine zamjenjuje se mješovitim, pa je sadašnji sastav slijedeći: 44´/» smreka/listače, 35*/o čiste ismrekove sastojine, 8°/o srnreka/ariš/listače, TV« smreka/jela/bukva, 4% smreka/bor i 2% smreka/jela. Tako se udio mješovitih sastojina u prvom dobnom razredu u odnosu na sastojine starosti od 21 do 60 godina udvostručio. Bavarska Državna uprava šuma izdala je, za državne šume obavezu a za privatne šumoposjeđnike .preporuku, o daljnjem povećanju udjela listača u tom području pod nazivom »Grundsätze für die Waldbehandlung im bayarischen Hochgebierge«. Poduzeće Stihl proizvodi novu motornu pilu s elektroničkim paljenjem i automatskom kočnicom jakosti 1,9 kW (2,6 DIN-PS) težine 5,2 kg. Ova pila namijenjena je za rad u proredama te za rezanje grana debljih stabala, a posebno za seljačke šumoposjednilke koji koriste tanja stabla. U Štajerskoj su prvi put 1965. godine kartirane sastojine oštećene od imisija (dima). Približnim karti´ranjem utvrđena je površina između 8 li 10000 ha oštećenih šuma. Kartiranje je ponovljeno 1978. godine i utvrđena je površina oštećenih šuma na 29 800 ha a na površini od 57 900 ha ugroženih od imisija. 1968. godine postavljena je prva mreža kontrolnih stabala oko termocentrale VVerdorf (južno od Graza) a od 1976. ova kontrolna metoda primjenjuje se u svim većini akumulacijama izvora imisija. Kao indikator zagađenosti koristi se smreka. (op) |