DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 46 <-- 46 --> PDF |
mjereni turizam« (»sanfter« Turismus, — »Green tourism« — »le tourisme doux). (Taj »usmjereni turizam« sadrži mnoge elemente turizma koji se zadnje vrijeme u Jugoslaviji provodi pod nazivom »seoski turizam«. Opaska D. H-a) Prijedlozi za »umjereni turizam« Dio korisnika odmora traži razvijene regione sa iskonski održanim oblicima prirode i krajolika, te traži kontakt sa domaćim načinom života. Oni traže krajolike, gdje je zaustavljena turistička tehnologija, gdje nema asfaltiranih cesta do svake doline ili izletišta i gdje nisu najljepši dijelovi prirode unakaženi hranama i ustavama. O tom i takvom turizmu se piše i raspravlja u mnogim turističkim krugovima. Prema definicijama i sadržaju »umjerenog turizma« postoje znate razlike između gledišta turističkih stručnjaka i zaštitara prirode. U vezi s opće smanjenim rastom privrede, upravo taj oblik turizma ima uvjete za daljnji razvoj i procvat. Ekonomisti pak gledaju na tu svrhu turizma skeptički — smatrajući da su koristi od njega manjeg značenja. Iz svega toga slijedi da su se za »umjereni turizam« iskristalizirala dva gledišta: 1. prilog tog turizma za regionalni razvoj do sada još neotvorenih ili manje otvorenih područja, da uz poljoprivredu i malu privredu pomaže razvoj vlastitog životnog prostora. 2. primjena zacrtanih pravaca čuvanja krajolika — kod uključivanja zajedničkih — općinskih površina u visoko razvijena turistička područja (razvojni planovi za šume, stvaranje zona otvorenih i neotvorenih prostora itd.). (str. 93, 94) 7. Prof. dr Hugo Meinhard Schlecht l (Innsbruck) piše o gradnji zimskih sportskih uređaja. Štete koje se očituju na krajoliku, a uzrokovane gradnjom skijaških staza su znatne. Iako je razvoj masovnog skijaškog prostora započeo tek prije tridesetak godina, očituju se već danas u čitavom Alpskom prostoru teška oštećenja krajolika. Samo u šumskoj regiji Tirola iskrčeno je između 1971—1980. g. 615 ha šuma za gradnju skijaških staza. Još se veće površine zahtijevaju za gradnju iznad granice šumske vegetacije. Tako danas samo u Tirolu ima gotovo 7000 ha skijaških staza. Kod 31%» tih staza došlo je do grubih grešaka u planiranju kod rada s teškim građevinskim strojevima i kod rušenja stijena. Došlo je do erozije tla, čak i kamenih lavina, ubrzavanja vodenih tokova, osiromašenja flore te gubicima na poljoprivrednim površinama koje se koriste kao skijaške staze. Gradnja staza s takvim posljedicama mora se smatrati promašajem. Govori se o uzrocima takvih promašenih gradnji, kao i o opasnostima koje mogu nastati, ako se ne vodi računa pogotovo na površinama iznad šumske vegetacije, kao i o geološkoj podlozi. Ekološki ispravna gradnja skijaških staza je i ekonomska. Budući projekti gradnje staza moraju se osnivati na danas utvrđenim znanstvenim spoznajama i praktičnim iskustvima iz prakse. Samo ekološki ispravno građene staze iziskivat će u budućnosti minimum troškova za održavanje. Što se sve smatra pod ekološki ispravnom gradnjom? To su: — najpovoljniji izbor trase gdje ne bi smjele nastati nikakve štete. Važna je odvodnja trase. |