DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 45 <-- 45 --> PDF |
se poboljša kvalitet usluga i da se planskim marketingom bolje iskoriste kapaciteti i povećaju prihodi. Šuma u turizmu Tirola. — Od ukupne površine otpada 36% površina na šume, a od funkcija šuma kao sredstva za proizvodnju, zaštitu i oporavak zadnjih godina ovo posljednje dobiva sve više na značenju. Posebno značenje ima šuma kao rezervoar pitke vode. Šuma u Tirolu treba zadovoljiti ciljeve osiguranja standarda stanovništva Tirola, a ujedno treba biti mjesto za provođenje slobodnog vremena. Šuma odnosno šumarstvo nema samo značenje za turizam, nego treba da bude i jezgra za upoznavanje i zaštitu okoliša i proširenje prostora za oporavak kako domaćeg stanovništva, tako i za goste — strance, a isto tako za održavanje i unapređenje poljoprivrede i šumarstva, a u krajnoj liniji da odtereti područja, koja su suviše opterećena turizmom, (str. 88. 89). 5. Docent dr Egon Gundermann (München) u članku »Pitanja optimalne gustoće šuma (šumovitosti) u turističkim područjima Srednje Evrope« govori o značenju turizma u tom regionu u zadnja dva desetljeća. Ističe četiri vida turizma: — razgledavanje i upoznavanje velikih gradova — zdravstveni (medicinsko-terapeutski) turizam u lječilištima — toplicama — turizam u kupalištima na obalama (mora, rijeka i jezera) — turizam u zračnim, klimatskim lječilištima i u mjestima za oporavak (ili odmor). Lječilišta — toplice, zračno-klimatska lječilišta i mjesta za opravak nalaze s u šumovitim predjelima. Zbog toga se postavlja pitanje kolika treba biti šumovitost da se funkcije šume optimalno iskoriste. Zbog toga su u SR Njemačkoj i Austriji,, na područjima, gdje se razvija turizam, vršene analize o odnosima intenziteta turizma i šumovitosti. Podaci tih istraživanja su pokazali da je šumovitost od 10—15%> prema intenzitetu turizma, izražena u broju godišnjih noćenja statistički izraženo najprije rasla, a iza toga opadala (Diirk 1965, Glück 1969). Ta su istraživanja u Njemačkoj i Švicarskoj dalje provodili Turovski (1972), Bugmann (1975), a također u Austriji Bennt i Palme (1072). Kasnije je Harweg (1976.) na temelju dužih istraživanja zaključio da u područjima, koja se´ koriste za oporavak i odmor, granice šumovitosti treba biti minimalno 30—40%, a maksimalno do 80°/o, dok se optimum šumovitosti nalazi oko 67%. (str. 89, 90) 6. Mg. Peter Haslache r (Innsbruck) govori u članku: »Umjereni turizam — kao mogućnost regionalnog razvoja« Snažan razvoj turizma krajem šezdesetih godina, koji je istovremeno iziskivao povećanu izgradnju skijaških staza i cesta, izazvao je energične proteste protiv turističke ekspanzije koja je donosila razne nedaće. Borci za zaštitu prirode donosili su zaključke, a na konferencijama i simpozijima su planeri svih struka iznosili svoja gledišta. Ekolozi tvrde, da je u mnogim alpskim turističkim centrima granica opterećenja prirode i čovjeka u turizmu već davno prekoračena. 1980. g. sezonska opterećenost (broj gostiju i kreveta uspoređeni sa prostorom na kojem žive žitelji sa stalnim boravištem) od preko 800 po km2 postignuta je, pa i premašena te autor zato navodi primjere. Postoji razlika između turista koji provode ljetni odmor, i onih koji koriste zimski. Turisti koji provode ljetni odmor u tim predjelima ne žele daljnje sužavanje tih prostora. To dovodi do pojma, kojim gosti na odmoru traže »us |