DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 44 <-- 44 --> PDF |
B. Ugroženost šuma zbog turizma a. Potrebne površine šuma zu turizam su znatne. Od 1964. do 1980. u Tirolu je za sportske terene iskrčeno oko 900 ha šuma, pretežno za skijaške staze. To je oko četvrtina svih krčenja. Početkom 1981. bilo je 156 žičara. A posebno je tu značajan upravo zimski sport. Udio zimskog turizma (noćenja) popeo se od 1959/60. do 1979/80. sa 23´% na 41»/o. Prognoza je za 1990. g. povišenje na 49,4%, a za 2000. g. čak na 57,2%. Ukupan broj noćenja za 1990. se predviđa sa 59,7 milijuna, a za 2000. g. do 65 milijuna. Pri tome se mora voditi računa upravo o šumi. b. Socijalni momenti utječu i na gospodarenje šumom. Očekivano povećanje turizma neće utjecati samo na potrebu za proširenjem šumskih površina nego će biti i zahtjeva kako domaćeg življa tako i stranih turista u do sada nekorištenim područjima, koje će biti teško uskladiti. Bit će i drugih problema: da li četinjače (smreka) ili zimi gole listače, a podjednako će biti problema i s gradnjom šumskih puteva. c. Ugrožavanje šuma po turizmu. — Intenzivno korištenje šuma za turizam bez sumnje povisuje i rizik od šumskih požara. Tu se uključuje i ugrožena ravnoteža šume i divljači. Otpaci i smetišta duž jako frekventnih šumskih puteva postaju problem, isto kao i prolazne površine za skijaške spustove u dubokom snijegu preko površina za pomlađivanje. C. Doprinos turizma za šumu Turizam potiče i pitanje u vezi sa drvom. Razumljivo je da turizam oživljava i domaće tržište drvom. Radi stvaranje prijatne atmosfere koristi se u Tirolu prosječno više drveta za uređenje prostorija. Turizam pomaže i seljačkim domaćinstvima za njihovo privredno oživljavanje, a u šumarstvu često treba više radnika u šumi (nego prije). Na kraju slijedi zaključak: ako se usporede koristi i ugroženost šuma prema turizmu, tada je saldo za šumsko gospodarenje bez sumnje — pasiva (str. 86, 87) 4. dr Josef Prünste r (Innsbruck) iznio je u članku »Politika prometa stranaca u Tirolu i šuma« da se turizam od pedesetih godina besprimjerno razvio. Broj noćenja povisio se od 6 milijuna (1955) na 40 milijuna (1981), a broj kreveta od 85.000 porastao je na 370.000. Do 1980. g. bio je rast 18°/o. Poslije II svjetskog rata turistička ponuda, odnosno potražnja ne samo da je jako porasla, nego se izmijenila u kvaliteti ponude, nacionalnoj strukturi gostiju, a naročito u sezonskoj razdiobi, tako da se zimski turizam povećao od oko 23% na 42%>. To je povećanje od izvanrednog značenja za pokrajinu, te iznosi 30 milijardi šilinga, sa oko 60.000 zaposlenih. To iziskuje i dugoročno koncipiranu politiku turizma, te orijentaciju na određene ciljeve. U 1981. g. stvoreni koncept za daljnji razvoj turizma u Tirolu analizirao je dosadašnji razvoj i probleme turizma, te zacrtao planove za slijedećih 10 godina. Postavljeni ciljevi imaju zadaću da osiguraju bolji standard za stanovništvo Tirola. Želja je da se održi izvornost krajolika, gospodarski da 286 |