DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 43 <-- 43 --> PDF |
TURIZAM I ŠUME I ŠUMARSTVO U TIROLU Broj 4. (za travanj) 1982. g. austrijskog mjesečnika »Allgemeine Forstzeitung « donosi niz članaka koji obrađuju temu turizma u vezi sa šumom i šumarstvom u Tirolu. 1. Dipl. ing. dr. H. Scheirin g (Innsbruck) u uvodniku ističe značenje turizma u Tirolu, a naročito povećanje istoga zadnjih desetljeća, (str. 83) 2. Biskup dir. Paulus Rusc h (Innsbruck) u članku »Odgovornost za zemlju « govori o odgovornosti za sve ono što se danas radi, a u vezi s budućnosti i s onim što dolazi iza 2000 godine. Trenutačne ikoristi danas ne smiju prevagnuti nad onim što dolazi u budućnosti, jer te trenutačne koristi mogu za nekoliko godina izazvati velike štete. Vjerojatno će nastupiti i teške godine, (str. 85) 3. Dipl. ing. dr. Herbert Scheirin g (Innsbruck) u članku »Šuma i turizam « govori o Tirolu kao pokrajini koja je već odavno poznata kao područje u kojem se provode godišnji odmori, a u drugoj polovici ovog stoljeća turistički Se naglo uzdigla: 1928. g. je u Tirolu bilo 2,5 milijuna noćenja stranaca, a u 1980. g. već 40 milijuna, dok se u 2000. g. očekuje 65 milijuna. U ukupnom brutto proizvodu prihodi od turizma učestvuju sa 45%>. Odnosi između šumarstva i turizma su usko vezani. Doprinos šume za turizam je znatan. Autor raščlanjuje značenje šume na više elemenata. A. Koristi šuma za turizam a. Šuma kao element krajolika: Ona predstavlja vrijedan element krajolika. Od nekadašnjih 80°/o (prema Fliri-u) danas postoji u Tirolu još samo 36°/o šuma. b. šuma kao prostor za rekreaciju: Šuma je prostor bez prometa, bez buke, bez kemijskih zagađenja, bez klimatskih ekstrema, te omogućuje čovjeku oporavak u pravom smislu. Prof. Prokop ističe vezu između djelovanja klime sredogorja i ujednačenosti temperature zraka u šumi. Oboje je idealna terapija za liječenje nesanice, opće premorenosti i rehabilitacije iza infarkta. Prema istraživanjima Virgentala kod izbora za godišnji odmor 67,3%> ljudi se odlučuje prema izgledu krajolika, a samo 22,5°/» prema povoljnim cijenama. c. Šuma kao zaštitni faktor: Šuma je najbolja zaštita od erozije, najjeftinija prepreka ´lavinama, najsigurnija obrana od visokih voda i najdjelotvorniji rezervoar pitke vode. Nijedna druga vegetacija ne pridonosi više čistom zraku od šume, koja može vezati po hektaru 68 tona prašine. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 44 <-- 44 --> PDF |
B. Ugroženost šuma zbog turizma a. Potrebne površine šuma zu turizam su znatne. Od 1964. do 1980. u Tirolu je za sportske terene iskrčeno oko 900 ha šuma, pretežno za skijaške staze. To je oko četvrtina svih krčenja. Početkom 1981. bilo je 156 žičara. A posebno je tu značajan upravo zimski sport. Udio zimskog turizma (noćenja) popeo se od 1959/60. do 1979/80. sa 23´% na 41»/o. Prognoza je za 1990. g. povišenje na 49,4%, a za 2000. g. čak na 57,2%. Ukupan broj noćenja za 1990. se predviđa sa 59,7 milijuna, a za 2000. g. do 65 milijuna. Pri tome se mora voditi računa upravo o šumi. b. Socijalni momenti utječu i na gospodarenje šumom. Očekivano povećanje turizma neće utjecati samo na potrebu za proširenjem šumskih površina nego će biti i zahtjeva kako domaćeg življa tako i stranih turista u do sada nekorištenim područjima, koje će biti teško uskladiti. Bit će i drugih problema: da li četinjače (smreka) ili zimi gole listače, a podjednako će biti problema i s gradnjom šumskih puteva. c. Ugrožavanje šuma po turizmu. — Intenzivno korištenje šuma za turizam bez sumnje povisuje i rizik od šumskih požara. Tu se uključuje i ugrožena ravnoteža šume i divljači. Otpaci i smetišta duž jako frekventnih šumskih puteva postaju problem, isto kao i prolazne površine za skijaške spustove u dubokom snijegu preko površina za pomlađivanje. C. Doprinos turizma za šumu Turizam potiče i pitanje u vezi sa drvom. Razumljivo je da turizam oživljava i domaće tržište drvom. Radi stvaranje prijatne atmosfere koristi se u Tirolu prosječno više drveta za uređenje prostorija. Turizam pomaže i seljačkim domaćinstvima za njihovo privredno oživljavanje, a u šumarstvu često treba više radnika u šumi (nego prije). Na kraju slijedi zaključak: ako se usporede koristi i ugroženost šuma prema turizmu, tada je saldo za šumsko gospodarenje bez sumnje — pasiva (str. 86, 87) 4. dr Josef Prünste r (Innsbruck) iznio je u članku »Politika prometa stranaca u Tirolu i šuma« da se turizam od pedesetih godina besprimjerno razvio. Broj noćenja povisio se od 6 milijuna (1955) na 40 milijuna (1981), a broj kreveta od 85.000 porastao je na 370.000. Do 1980. g. bio je rast 18°/o. Poslije II svjetskog rata turistička ponuda, odnosno potražnja ne samo da je jako porasla, nego se izmijenila u kvaliteti ponude, nacionalnoj strukturi gostiju, a naročito u sezonskoj razdiobi, tako da se zimski turizam povećao od oko 23% na 42%>. To je povećanje od izvanrednog značenja za pokrajinu, te iznosi 30 milijardi šilinga, sa oko 60.000 zaposlenih. To iziskuje i dugoročno koncipiranu politiku turizma, te orijentaciju na određene ciljeve. U 1981. g. stvoreni koncept za daljnji razvoj turizma u Tirolu analizirao je dosadašnji razvoj i probleme turizma, te zacrtao planove za slijedećih 10 godina. Postavljeni ciljevi imaju zadaću da osiguraju bolji standard za stanovništvo Tirola. Želja je da se održi izvornost krajolika, gospodarski da 286 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 45 <-- 45 --> PDF |
se poboljša kvalitet usluga i da se planskim marketingom bolje iskoriste kapaciteti i povećaju prihodi. Šuma u turizmu Tirola. — Od ukupne površine otpada 36% površina na šume, a od funkcija šuma kao sredstva za proizvodnju, zaštitu i oporavak zadnjih godina ovo posljednje dobiva sve više na značenju. Posebno značenje ima šuma kao rezervoar pitke vode. Šuma u Tirolu treba zadovoljiti ciljeve osiguranja standarda stanovništva Tirola, a ujedno treba biti mjesto za provođenje slobodnog vremena. Šuma odnosno šumarstvo nema samo značenje za turizam, nego treba da bude i jezgra za upoznavanje i zaštitu okoliša i proširenje prostora za oporavak kako domaćeg stanovništva, tako i za goste — strance, a isto tako za održavanje i unapređenje poljoprivrede i šumarstva, a u krajnoj liniji da odtereti područja, koja su suviše opterećena turizmom, (str. 88. 89). 5. Docent dr Egon Gundermann (München) u članku »Pitanja optimalne gustoće šuma (šumovitosti) u turističkim područjima Srednje Evrope« govori o značenju turizma u tom regionu u zadnja dva desetljeća. Ističe četiri vida turizma: — razgledavanje i upoznavanje velikih gradova — zdravstveni (medicinsko-terapeutski) turizam u lječilištima — toplicama — turizam u kupalištima na obalama (mora, rijeka i jezera) — turizam u zračnim, klimatskim lječilištima i u mjestima za oporavak (ili odmor). Lječilišta — toplice, zračno-klimatska lječilišta i mjesta za opravak nalaze s u šumovitim predjelima. Zbog toga se postavlja pitanje kolika treba biti šumovitost da se funkcije šume optimalno iskoriste. Zbog toga su u SR Njemačkoj i Austriji,, na područjima, gdje se razvija turizam, vršene analize o odnosima intenziteta turizma i šumovitosti. Podaci tih istraživanja su pokazali da je šumovitost od 10—15%> prema intenzitetu turizma, izražena u broju godišnjih noćenja statistički izraženo najprije rasla, a iza toga opadala (Diirk 1965, Glück 1969). Ta su istraživanja u Njemačkoj i Švicarskoj dalje provodili Turovski (1972), Bugmann (1975), a također u Austriji Bennt i Palme (1072). Kasnije je Harweg (1976.) na temelju dužih istraživanja zaključio da u područjima, koja se´ koriste za oporavak i odmor, granice šumovitosti treba biti minimalno 30—40%, a maksimalno do 80°/o, dok se optimum šumovitosti nalazi oko 67%. (str. 89, 90) 6. Mg. Peter Haslache r (Innsbruck) govori u članku: »Umjereni turizam — kao mogućnost regionalnog razvoja« Snažan razvoj turizma krajem šezdesetih godina, koji je istovremeno iziskivao povećanu izgradnju skijaških staza i cesta, izazvao je energične proteste protiv turističke ekspanzije koja je donosila razne nedaće. Borci za zaštitu prirode donosili su zaključke, a na konferencijama i simpozijima su planeri svih struka iznosili svoja gledišta. Ekolozi tvrde, da je u mnogim alpskim turističkim centrima granica opterećenja prirode i čovjeka u turizmu već davno prekoračena. 1980. g. sezonska opterećenost (broj gostiju i kreveta uspoređeni sa prostorom na kojem žive žitelji sa stalnim boravištem) od preko 800 po km2 postignuta je, pa i premašena te autor zato navodi primjere. Postoji razlika između turista koji provode ljetni odmor, i onih koji koriste zimski. Turisti koji provode ljetni odmor u tim predjelima ne žele daljnje sužavanje tih prostora. To dovodi do pojma, kojim gosti na odmoru traže »us |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 46 <-- 46 --> PDF |
mjereni turizam« (»sanfter« Turismus, — »Green tourism« — »le tourisme doux). (Taj »usmjereni turizam« sadrži mnoge elemente turizma koji se zadnje vrijeme u Jugoslaviji provodi pod nazivom »seoski turizam«. Opaska D. H-a) Prijedlozi za »umjereni turizam« Dio korisnika odmora traži razvijene regione sa iskonski održanim oblicima prirode i krajolika, te traži kontakt sa domaćim načinom života. Oni traže krajolike, gdje je zaustavljena turistička tehnologija, gdje nema asfaltiranih cesta do svake doline ili izletišta i gdje nisu najljepši dijelovi prirode unakaženi hranama i ustavama. O tom i takvom turizmu se piše i raspravlja u mnogim turističkim krugovima. Prema definicijama i sadržaju »umjerenog turizma« postoje znate razlike između gledišta turističkih stručnjaka i zaštitara prirode. U vezi s opće smanjenim rastom privrede, upravo taj oblik turizma ima uvjete za daljnji razvoj i procvat. Ekonomisti pak gledaju na tu svrhu turizma skeptički — smatrajući da su koristi od njega manjeg značenja. Iz svega toga slijedi da su se za »umjereni turizam« iskristalizirala dva gledišta: 1. prilog tog turizma za regionalni razvoj do sada još neotvorenih ili manje otvorenih područja, da uz poljoprivredu i malu privredu pomaže razvoj vlastitog životnog prostora. 2. primjena zacrtanih pravaca čuvanja krajolika — kod uključivanja zajedničkih — općinskih površina u visoko razvijena turistička područja (razvojni planovi za šume, stvaranje zona otvorenih i neotvorenih prostora itd.). (str. 93, 94) 7. Prof. dr Hugo Meinhard Schlecht l (Innsbruck) piše o gradnji zimskih sportskih uređaja. Štete koje se očituju na krajoliku, a uzrokovane gradnjom skijaških staza su znatne. Iako je razvoj masovnog skijaškog prostora započeo tek prije tridesetak godina, očituju se već danas u čitavom Alpskom prostoru teška oštećenja krajolika. Samo u šumskoj regiji Tirola iskrčeno je između 1971—1980. g. 615 ha šuma za gradnju skijaških staza. Još se veće površine zahtijevaju za gradnju iznad granice šumske vegetacije. Tako danas samo u Tirolu ima gotovo 7000 ha skijaških staza. Kod 31%» tih staza došlo je do grubih grešaka u planiranju kod rada s teškim građevinskim strojevima i kod rušenja stijena. Došlo je do erozije tla, čak i kamenih lavina, ubrzavanja vodenih tokova, osiromašenja flore te gubicima na poljoprivrednim površinama koje se koriste kao skijaške staze. Gradnja staza s takvim posljedicama mora se smatrati promašajem. Govori se o uzrocima takvih promašenih gradnji, kao i o opasnostima koje mogu nastati, ako se ne vodi računa pogotovo na površinama iznad šumske vegetacije, kao i o geološkoj podlozi. Ekološki ispravna gradnja skijaških staza je i ekonomska. Budući projekti gradnje staza moraju se osnivati na danas utvrđenim znanstvenim spoznajama i praktičnim iskustvima iz prakse. Samo ekološki ispravno građene staze iziskivat će u budućnosti minimum troškova za održavanje. Što se sve smatra pod ekološki ispravnom gradnjom? To su: — najpovoljniji izbor trase gdje ne bi smjele nastati nikakve štete. Važna je odvodnja trase. |