DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 39     <-- 39 -->        PDF

PROBLEMI ZAŠTITE DVIJU EKONOMSKI ZNAČAJNIH
VRSTA DRVEĆA U KALIFORNIJI


(Iz Aneksa br. 2 uz Zaključni izvještaj o zaštiti prirodnih područja i
njihovog genetskog fonda)


Kao što je napomenuto u odjeljku 5 ovog izvještaja, zaštita divljih biljaka
i životinja morala bi se vršiti na individualnoj bazi, od vrste do vrste, pridajući
pažnju potrebama i problemima svake pojedinačne vrste. Status dviju vrsta drveća
u Kaliforniji može poslužiti kao ilustracija nekih od problema i potrebnog pravca
djelovanja primjerenog u zaštiti ekonomski važnih divljih vrsta.,


Duglazija (Pseudotsuga menziesii) je nadaleko raširena vrsta od velikog komercijalnog
značaja na sjevernoj obali Kalifornije i plantaže ove kalifornijske
obalne provenience ubrajaju se među najuspješnije šumske plantaže egzota u
nizu zemalja. Redwood Nacionalni park i nekoliko državnih parkova su zaštićeni
ekosistemi koji uključuju duglaziju ove značajne provenience.


Mnoge vrste unutar tih rezervata nemaju ekonomski značaj pa će shodno tome
biti i zaštićene. Ali rezervati su opkoljeni aktivno upravljanim šumama duglazije,
u kojima se vrši komercijalna sječa. Sadanja praksa katkada uključuje sjetvu
sjemena duglazije iz aviona nakon sječe. To sjeme obično nije porijeklom sa
kalifornijske obale (a iz zapisa se vidi da je mnogo takvog sjemena Duglazije
egzotičnog podrijetla bilo bačeno na površine koje su kasnije uključene u okvire
Redwood Nacionalnog parka). Ako ta praksa i prestane, bit će ubrzo uobičajena
praksa za pošumljavanje sa genetski selektiranim drvećem, koje će genetski biti
sve različiti je sa svakom generacijom kojom se nastavlja udomaći vanje duglazije.


Problem se sastoji u tome da će »domaća« duglazija ove važne primitivne
provenience u parkovnim rezervatima biti opetovano izložena oblacima polena iz
ogromnih komercijalnih šuma koje ih okružuju, a koje se sastoje i od egzotičnih
i od domaćih duglazija. Podmladak »domaćih« biti će sve više kontaminiran genima
okružujućih šuma, pa će domaći geni biti sve više potiskivani i naposlijetku
izgubljeni. Na taj način primjeri gena nekih ekonomskih vrijednosti morati će
se zaštititi ex situ, na nekom drugom mjestu, ako dolazi do ekstenzivne genetske
modifikacije, koju uzrokuje čovjek u domenu vrste.


Za razliku od toga domaći, kalifornijski bor (Pinus radiata) dolazi samo u pet
malih populacija, od kojih su tri na Kalif orni jskoj obali, a dvije na otoaima kraj
obale Meksika. Obzirom da je to momentalno najviše sađena vrsta na svijetu, ona
se ne iskorišćava u komercijalne svrhe za dobivanje drva u ili blizu domaćeg područja.
Na taj način izgleda da je moguća zaštita tih interesantnih i važnih gena
in situ.


U stvari jednu od otočnih sastojdna uništavaju koze koje tamo žive u prevelikom
broju, a dvije populacije na kopnu su urbanizirane i pošumljavaju se mladim
borovima. Porijeklo tih sadnica je ponekad od sjemena iz Novog Zelanda


281




ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 40     <-- 40 -->        PDF

koje je djelomično udomaćeno i uglavnom potiče iz treće sastojine na kopnu.
Mogući programi akcija za zaštitu in situ uključiti će eliminaciju koza na otoku,
kao i javnu kampanju da se sađenje ograniči isključivo sa sadnicama iz domaćeg
sjemena, da bi se sačuvao integritet domaćih gena. Alternativno, ex situ
zaštita svojstava gena svih pet populacija mogla bi biti jeftinija i uspješnija.


Preveo: Franjo KnebI


CITIRANA LITERATURA


D A S M A N N, R. F. 1972a Planet in peril? Man and the biosphere today, Paris, Unesco. London,
Penguin. New York, Wald Publishing.
DASMANN , R. F. 1972b. Towards a system for classifying natural regions of the world and their
representation by natural parks and reserves. Biological Conservation, 4, 247—255.
DASMANN , R. F. 1973a. Clasification and use of protected natural and cultural areas. Morges,
IUCN Occasional Paper No. 4.
DASMANN, R. F. 1973b. A system for defining and classifying natural regions for purposes of
conservation: a progress report. Morges, IUCN Occasional Paper No. 7.
F R A N K E L, O. H. (Ed). 1973. Survey of crop genetic resources in their centres by diversity.
Rome, FAO-IBP
FRAMKEL , O. H. (in press). Genetic conservation: our evolutionary responsibility. Proc. XIII International
Congress of Genetics. Suplement to Genetics.
F R A N K E L, O. H. and B E N E T T, E. 1970. Genetic resources in plants; their exploration and
conservation. IBP Handbook No. 11. Oxford, Blackwell.
IUCN . 1973b. A working system for classification of world vegetation. Morges, IUCN Occasional
Paper No. 5.
M U N N, R. E. 1973. Global Enviromental Monitoring System (GEMS); Action Plan for Phase I SCOPE
Report 3. Toronto, ISCU-SCOPE.
OBUM , E. P. 1969. The strategy of ecosystem development. Science, 164, 262—70.


R E I C H L E, D. E. 1973. Advances in ecosystem science. Contribution from the Environmental Management
Component of the U. S. IBP. Paper presented at a joint meeting of the Inter-agency
Co-ordinating Commitee and the U. S. National Commitee for the International Biological
Programme in Washington D. C. 26 July 1973.


UNEP. 1973. Report of the Inter-agency Working Group on Monitoring on the Development of a
Global Environmental Monitoring System (GEMS). Geneva, UNEP.