DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 35 <-- 35 --> PDF |
5.7 Mikroorganizmi koji nemaju direktnu primjenu u nauci, tehnologiji, medicini ili poljoprivredi (kategoriji D) Glavne karakterstike mikroorganizama je njihova posvudašnja prisutnost, ogromna raznolikost, ogromna brojnost (koja je samo po sebi značajan izvor varijacija). Mjere zaštite za veće organizme automatski štete i asociraju mikrofloru i faunu. Kao što je već rečeno,, poznati mikroorganizmi koji su čovjeku interesantni, održavaju se u mnogobrojnim zbirkama kultura, pa se to na isti način može učiniti i sa drugim, predvidivo, vrstama. Zbog toga nema opravdanja da se u program MAB uključe mjere za zaštitu mikroorganizama osim onih, koje se primjenjuju na ekosisteme — u kojima žive i mikroorganizmi kao njihovi važni članovi. 5.8 Prijedlozi za istraživanja Zaista su rijetki podaci o odnosima veličine i raznolikosti populacije s jedne strane, te njihova opstanka s druge strane, ali odgovarajuće studije ukazuju na to, da se značajni podaci mogu dobiti koristeći današnje metode mjerenja genetskih varijacija. Malo je studija, završenih ili u toku, osim onih o jezerima i morima, koje kritički opisuju i istražuju dinamiku populacija i zajednica koje zauzimaju neki prirodni okoliš kroz dugi period vremena. Zaštićena područja osiguravaju mogućnost istraživanja, a studije se mogu započeti sa sigurnošću da će se i nastaviti u takvom okolišu. Osim fundamentalnih bioloških podataka koji se mogu dobiti pomoću takvih studija, one će osigurati informacije koje su u direktnom odnosu s uspostavljanjem i upravljanjem zaštićenih područja. Predlaže se da MAB ne samo pozdravi takove studije u zaštićenim područjima, već da ih aktivno podrži, inicira i pomogne. Takve bi studije, kao važan dio temeljnih studija, trebalo provoditi — ali se ne ograničimo na njih — u predloženim rezervatima biosfere. Izbor vrsta koje su pogodne za biološke studije populacija trebao bi utjecati na izbor rezervata biosfere. Parametri koje dolaze u obzir su dužina životnog ciklusa, veličina (potreba za prostorom), gustoća, ponašanje, sistem razmnožavanja i oplodnja, a vrste koje treba odabrati trebaju biti pogodne i za izučavanje populacija te da budu predstavnici različitih oblika života. Takve bi studije dale podatke o broju preživjelih i biologiji procesa prilagođivanja ključnih vrsta, ali bi istovremeno služile i kao osjetljivi indikatori promjena u okolišu. Uspostavljanje trajnih rezervata prirode ne može čekati na informacije o biologiji populacija niti malenog broja ključnih vrsta, iako bi to bilo poželjno. Predloženo je u odjeljku 4, da se sakupi grupa stručnjaka koja bi izradila upute koje bi pomogle nacionalnim komitetima u organiziranju istraživanja. Osim toga bi trebalo izraditi upute koje bi obuhvaćale ekološke i genetske principe zaštite prirode i bile praktična pomoć uspostavljanja rezervata, koji bi trebali biti dugo trajn i r e z e r v at i. To bi trebao biti neposredni zadatak MAB-a. 6. ODNOSI S DRUGIM AKTIVNOSTIMA I PROJEKTIMA MAB-A Nekoliko je skupova, koje je organizirao MAB, diskustiralo o mogućim povezanostima i račvanju projekta MAB 8 sa drugim projektima i djelatnostima u 277 |