DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 28 <-- 28 --> PDF |
U mnogim zemljama razvijali su se oblici korištenja zemljišta kroz duga vremenska razdoblja. Oni su stvorili svoju vlastitu karakterističnu floru i faunu te mogu predstavljati vrijedne koridore između prirodnijih predjela kao što su na pr. živice u engleskim poljoprivrednim krajolicima. MAB serija br. 8 (utjecaj ljudske djelatnosti na brdske ekosisteme) prikazala je interesantnu studiju Alpa, te je preporučila provođenje programa istraživanja, koji bi pripomogao razrješavanju i zaštičivanju odnosa čovjeka i ekosistema u alpskim uvjetima. Izvještaj je opisao razborit oblik ljudske djelatnosti u Alpama koji je imao za posljedicu stvaranje različitih i skladnih krajobraza sastavljenih od komponenata koje je stvorio čovjek (neki značajni habitati, polja, livade), i »prirodnih« zajednica (šume i visokoplaninski pašnjaci). Takve krajolike od velike estetske vrijednosti trebalo bi održavati na način koji osigurava njihovu svojstvenost i genetsku raznolikost što je moguće dulje. Drugi kriteriji za izbor zaštićenih područja trebali bi sadržavati zaštitu osjet- Ijiviijih područja koja — kada bi ih se uništilo — treba puno vremena da se oporave, kao i područja koja čuvaju rijetke primjerke flore i faune. Kada se završi ovaj posao, mreža rezervata osigurati će zaštitu najvećeg dijela ugroženog biljnog i životinjskog svijeta. U međuvremenu svaka zemlja — ukoliko to dosada nije učinila — trebala bi sačiniti popis ugroženih i rijetkih vrsta koje se nalaze na njenom području, te preduzeti potrebne mjere da se načine rezervati ili druge odgovarajuće mjere za njihovu zaštitu. 4.3 Mreža zaštićenih područja Mreža zaštićenih područja širom svijeta ima ogromnu vrijednost za ekološka istraživanja koja se odnose na razumno korištenje i zaštitu biosfere kao i poboljšanje globalnog odnosa između čovjeka i njegove okoline. Te vrijednosti uključuju: identificiranje i procjenjivanje ekosistema, te promjene u biosferi i okolini: studiranje strukture, funkcioniranja i dinamike prirodnih i umjetnih ekosistema; odnos između ekosistema i utjecaja čovjeka na njih. Kao dio programa UNEP-a važno je da se izmjere kratkoročne i dugoročne promjene u ekosistemima te flori i fauni u svijetu, koje su posljedice prirodnih promjena kao i onih čiji je uzročnik čovjek. Da bi se to postiglo, potrebno je stvoriti mrežu naučnih stanica i osmatračnica u izabranim predjelima bioma koji su najmanje dirnuti kako bi služile kao polazišta i standardi za mjerenje promjena. Pored toga trebalo bi provesti studije u ugroženim područjima, kao i u drugima koje je čovjek modificirao, da bi se pronašle osjetljive i značajnije vrste koje bi trebalo promatrati. Preporučuje se formiranje tima koji bi odredio kriterije za izbor osmatračkih stanica i metoda, koristeći popis polutanata i metodologiju koje je predložio UNEP (1973), kao i grupe savjetnika kao što je SCOPE komisija za promatranje okoline (MUNN 1973). Također treba uzeti u obzir punktove istraživanja IBP koji raspolažu brojnim podacima. Jedan je od važnijih ciljeva istraživačkih programa MAB-a da studira osnovne procese u ekosistemima i utvrdi kako se oni vladaju u normalnim a kako u narušenim uvjetima. Ne mogu se točno odrediti zahtjevi za druge projekte MAB-a dok radne grupe ne odrede preciznije projekte, međutim predpostavljamo da će biti potrebno odrediti netaknute zone prirode te kontrolne zone u kojima se mogu vršiti naučni pokusi. Ti pokusi mogu biti razorni i zahtijevati da se ko 270 |