DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 26     <-- 26 -->        PDF

tome primjeri koji ilustriraju vrstu napredka koji je učinjen dati su u prilogu
2 ovog izvještaja. Mogli su se isto tako nabrojiti i drugi primjeri, ali ovi izabrani
pokazuju u biti kako se dade postići jednako pod potpuno različitim uvjetima.


Začajan napredak je već postigao IUCN (1973 a) osiguravajući neprekinuti i
aktualizirani popis onih područja, koja su zaštićena u suglasnosti s prihvaćenim
međunarodnim standardima. Također su skupljene informacije o staništima velikog
broja zaštićenih i nezaštićenih područja od biološkog interesa, u okviru
IBP/CT istraživanja uz pomoć upitnih araka koji se održavaju i upotpunjuju u
eksperimentalnoj stanici u Monks Wood-u uz pomoć IUCN, a za kopnene vode
uz pomoć projekta Aqua.. Međutim, do sada nije načinjen sveobuhvatan inventar
svjetskih bioma, prema kojemu bi se mogli ocijeniti postignuti uspjesi. To treba
učiniti što prije.


Zato se preporučuje da se što prije načini sistem za klasifikaciju koji bi se
temeljio na DASMAN-u (1972 b, 1973 a, 1973 b) i drugim prikladnim djelima, u koji
bi bili uključeni svi biomi i njihove subdivizije u svijetu.


Da bi se stimulirao interes i akcija za kompletiranje zaštita reprezentativne
svjetske mreže bioma, od Nacionalnih komiteta bi trebalo zatražiti da pripreme
za svoje zemlje inventar bioma i da naznače da li su primjerci svakog tipa već
stavljeni pod zaštitu. To će pripomoći da se učini popis najvažnijih praznina u
svjetskoj mreži. To se može ostvariti samo kao rezultat međunarodno koordiniranog
nastojanja.


Prvenstveni je cilj takvog međunarodnog programa osigurati da budu zaštićeni
odgovarajući primjerci svih važnih i reprezentativnih subdivizija bioma. Nacionalni
komiteti treba da pripreme podrobne popise ekosistema koji imaju značaj
za različite bi ome njihovih zemalja, da bi se identificirali i zaštititili odgovarajući
reprezentativni primjerci takvih ekosistema.


Ova priprema inventara sačinjava nužni korak da bi se ustanovilo koje zajednice
treba zaštititi. Sinteza i sređivanje skupljenih podataka biti će važan istraživački
rad nacionalnih komiteta. Ako je potrebno dati će se, na zahtjev, pomoć
svakoj zemlji koja učestvuje u programu provedbi tih istraživanja.


Da bi se pružila veća pomoć nacionalnim komitetima u organizaciji planova,
trebalo bi organizirati grupu koja će pripremiti opći okvir za različite tipove upitnika,
koje bi nacionalni komiteti mogli koristiti.


4.2 Kriteriji za izbor
Tamo gdje se ustanove veće praznine u međunarodnom pokrivanju (rezervatima
biosfere) zemlje u kojoj se takvi biomi pojavljuju, trebalo bi poduzeti korake
i dati prilog međunarodnim nastojanjima u okviru njihovih nacionalnih
programa za akcije zaštite. Kod izbora predloženih zaštićenih područja i određivanja
njihovih granica, trebali bi se primjenjivati slijedeći kriteriji:


— Svako predloženo zaštićeno područje trebalo bi predstavljati široko rasprostrajenjeni
biom ili njegov glavni ogranak, vrijedan kao standard prema kojemu
se mogu upoređivati rezultati ljudskog korištenja ili modifikacija u drugim
predjelima toga bioma; alternativno, jedinstvenost može učiniti neko područje
vrijednim da se zaštiti, kao jedini primjerak svoje vrste. Takova mreža reprezentativnih
zaštićenih područja osigurala bi — nadajmo se — zaštitu najvećeg broja
vrsta manje istaknutih grupa bilja i životinja koje još nedovoljno poznajemo.