DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 24     <-- 24 -->        PDF

jak pokret za takvim umjetničkim izrazom, koji ima svoje korijenje u prirodnom
nasljeđu krajolika i divljih biljaka i životinja. Karakter raznolikosti umjetničkih
izražaja zavisi na taj način direktno o karakteru i raznolikosti prirodnih zajednica.


Sve ove aktivnosti na polju zaštite koje smo naveli, imaju ekonomske vrijednosti,
ali njihove koristi na dulju stazu ponekad je teško izraziti pojmovima ekonomike.
Mnogo je lakše vrednovati izvjesne koristi nacionalnih parkova i rezervata
za ekonomiju određene regije zemlje. Ti predjeli imaju ekonomski značaj
prvenstveno stoga, jer su atraktivni za turiste. To isto vrijedi za predjele kao
što su YELLOWSTONE i BAUFF u razvijenom svijetu, kao i za veličanstvene
parkove i rezervate divljači zemalja u razvoju Afrike i drugdje. Ovo se ne smije
shvatiti tako da će svako zaštićeno područje potaknuti ekonomsku aktivnost. Masovni
turizam koji doprinosi ekonomskom blagostaju, neće biti podesan u područjima
određenim za istraživanja ili za zaštitu rijetkih vrsta ili u jedinstvenom ili
labilnom habitatu.


2. 4. Edukativne vrijednosti
Korišćenje parkova i rezervata u odojne i obrazovne svrhe postaje sve važnije.
Takvo korišćenje, gdjegod to odgovora, trebalo bi dobiti prioritet, jer je jasno da
na zaštićena područja djeluje tretman zemljišta, zraka i vode i van njihovih granica,
kao i odnos i djelovanje ljudi u njima i njihovoj okolini. Pomislimo samo
na budućnost maritimnih parkova i rječnih tokova na koje utječe upotreba susjednog
zemljišta kao i budućnost mnogih drugih ekosistema, koji se ne mogu zaštititi
od zračnih struja i vode onečišćene na udaljenim mjestima. Stvaranje obrambenih
zona oko parkova u mnogim će slučajevima biti od pomoći ali ni te zone
neće biti dovoljne sve dotle dok ljudi ne zaštite kvalitet cjelokupne okoline — a
takvo shvaćanje može stvoriti samo edukacija.


Trebalo bi podržati Preporuke Druge svjetske konferencije nacionalnih parkova,
da se parkovi koriste za unapređivanje razumijevanja vrijednosti parkova,
za razvijanje svijesti o okolišu i za stvaranje mogućnosti da se grupama omladine
omogući studiranje okoliša.


Najšire korišćenje ovih zaštićenih područja u edukativne svrhe moglo bi imati
veliki utjecaj na potrebu za zaštitu prirode. Sve je prisutniji koncept »potpunog
obrazovnog okoliša« kao i koristi od dovođenja učenika u prirodu izvan tradicionalnih
školskih prostorija. Tako će jedna od najvećih vrijednosti mreže zaštićenih
područja biti ta, da pomogne čovjeku spoznati svoj odnos prema prirodnoj okolini.


Važan je cilj također unaprijediti razumijevanje programa MAB. DASMAN
(1972 a) ističe u odnosu na program MAB kako »izgleda da nema drugog puta da
se ubrzaju obaveze, osim zahtjeva javnosti unutar svake nacije, a za to je potrebna
viša razina javne svijesti, ne samo što se tiče problema, već i sredstava i mehanizama
za njegovo rješavanje.«


To je kritična točka, jer smo svjesni da izvora (obučenih kadrova i fondova)
ima za sada premalo da se učini ono što je potrebno. Taj bi se problem mogao
svladati većom podrškom javnosti, a tu podršku treba unapređivati pomno planiranim
informacijama i obrazovnim programima. Neke preporuke u odnosu na
obrazovne aktivnosti po projektu MAB 8 date su odjeljku 6. ovog Izvještaja.