DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1983 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Važno je spoznati da su mogućnosti biosfere za potrebe čovjeka znatno povećane manipulacijom ekosistema u pravcu postizavanja veće produktivnosti. Može se također reći da miješanje obrađene zemlje sa zemljom koja je ostala u prirodnom stanju, doprinosi povećanju stanišne raznolikosti, što opet često rezultira većom raznolikošću faune i koristi poljoprivredi. Na taj su način poljoprivreda i šumarstvo — ako se njima pravilno gospodari — u skladu s ekološkom razboritošću. Važno je — međutim, spoznati da taj proces može ići predaleko. Samo ekološka spoznaja i razumijevanje može nas dovesti do spoznaje o važnosti nemodificiranih zaštitnih ekosistema za zdravo funkcioniranje biosfere kao cjeline. Zaštićena područja mogu služiti kao polazište prema kojima se mogu mjeriti izmjene. Da bi se poslužila toj svrsi, moraju se — samo se po sebi razumije — najprije kompletirati temeljne studije, a onda mora postojati sistem praćenja okoliša. Nemodificirani ekosistemi (oni koji nisu bili jače narušeni ili promjenjeni utjecajem čovjeka) naročito oni u zrelim, klimaks stadijima, vjerojatno će najbolje ispunjavati tu funkciju ako nisu narušavani. Oni se vremenom mijenjaju malo ili nikako i sadrže bogati izbor organizama od kojih neke vrste mogu poslužiti kao indikatori zbog velike osjetljivosti na polutante ili poremećaje. Također postoji interes u mnogim zemljama za uspostavljanje automatskih meteoroloških stanica na zaštićenim područjima, koje imaju šansu da postanu trajne. Taj interes polazi od činjenice da su se predjeli koji okružuju mnogo starije stanice toliko izmijenili intenzivnom ljudskom djelatnošću, da se rezultati ne mogu više upoređivati od jedne dekade do druge. Treba dalje primijetiti da je moderni studij ekologije ekosistema još u povoju. Može se očekivati procvat i praktičnih i teoretskih aspekata ako se ekološkim studijama posveti veća pažnja. Neke od ovih studija mogu se obaviti u laboratorijima, međutim konačn a verifikacija ekološke teorije mora rezultirati od dobro obavljenih studija u prirodi. Zaštićena područja u narušavanim ekosistemima kao i u onima koje je na različite načine mijenjala ljudska djelatnost, imat će ključnu ulogu u daljnjem razvoju ekološke nauke. Ovaj aspekt naučne važnosti zaštićenih područja osobito je značajan za druge projekte MAB-a, od kojih neki imaju u vidu studije posebnih tipova ekosistema ili geomorfoloških jedinica. Najavu o srednjem napretku ekosistema dao je REICHLE (1973) ukazavši na pospješivanje razvoja biologije okoliša i nedavno postignute uspjehe na polju vladanja cjelokupnih sistema čovjekove okoline pomoću programa IPB. On je također prikazao postojeću sposobnost učenjaka: 1. da okarakteriziraju metabolizam ishrane, energije i vode cijelih ekosistema; 2. da objasne ponašanje ekosistema na osnovi spoznaje osnovnih vladajućih procesa sistema; 3. da povezu mehaničke procese s modelima sistema koji su u stanju simulirati funkcioniranje cjelokupnog ekosistema; 4. da dođu do općenitih pravila o strukturi i dinamici ekosistema, koja omogućuje prenošenje spoznaja na druge okoline. Ovi nedavni uspjesi i podaci do kojih se došlo, bit će sigurno značajni u proučavanju razvoja okoliša u budućnosti. Rezervati prirode postaju sve više glavna utočišta za prirodne biocenoze. Smanjenje raznolikosti vrsta lišava ne samo nas već i 262 |