DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Na pilanama važi pravilo, da hrastovu oblovinu A kvalitete treba ispiliti do konca lipnja, a B trupce najkasnije do konca srpnja. Na žalost, hrastovi trupci A/B se pile i do kasne jeseni, velikim dijelom sa prešlom bjelikom i puni mušice. Još je gora situacija sa bukovom oblovinom. Ona bi se trebala ispiliti najkasnije do konca lipnja, a pili se, zbog prekasnog dovoza na pilane, velikim dijelom tokom čitavog ljeta i već prozukla. Jelovina se jednim dijelom siječe zimi, a trupci ostavljaju neokorani. Pri tom se ne vodi uvijek briga o tome da ta oblovina bude ispiljena do konca svibnja. Takve i slične promašaje mogli bi najvećim dijelom otkloniti, u prvom redu odgovarajućim radom eksploatacije šuma, prilagođenim potrebama i zahtjevima prerade. Naravno, uz odgovorajuću podršku i suradnju drvne industrije. Navedena i druga praktična iskustva o rokovima prerade bi također trebala naći svoje mjesto u JUS-u šumskih proizvoda, kako bi se i tim putem utjecalo na eksploataciju šuma, da tome prilagodi rokove sječa i dopreme trupaca na pilane. Razumije se da nije uvijek i u svim situacijama moguće, a nije ni opravdano kruto pridržavanje rokova. Različite okolnosti u pojedinim krajevima, zahtijevaju odgovarajuće prilagođavanje. Međutim, neophodnost i obaveznost takvog ponašanja u radu koje će omogućiti da prerada uspješno posluje i ostvaruje zadovoljavajuće poslovne rezultate, treba da je potvrđena i propisima JUS-a, i da se za kršenje utvrđenih obaveza snosi konkretna odgovornost. U dnevnoj praksi postoje suprotstavljena mišljenja o tome, da li za šumske proizvode treba propisati strože ili blaže kriterije. Svojevremeno se, čak, zahtjev za donošenje novog, po kriterijima znatno ublaženog JUS-a opravdavao uglavnom tim, što bi se na taj način poboljšao ekonomski položaj šumarstva. Umjesto da se izlaz traži prvenstveno u mijenjanju cjenika šumskih proizvoda i u načinu njegova sastavljanja, donošenja i primjene. Zaboravilo se pri tom na činjenicu, da se za cjelokupnu oblovinu za piljenje, uokvirenu utvrđenom gornjom i donjom granicom kvalitete pilanskog trupca, ništa ne mijenja u stvarnoj vrijednosti te oblovine, bilo da se usvoje i primijene oštriji bilo blaži kriteriji. To ćemo dokazati slijedećim upoređenjem dobivenih vrijednosti za raspoloživu pilansku oblovinu hrasta za 1977. g. od 326 140 m´, nakon izdvajanja mogućih F trupaca (350 000 — 23 860), jednom po JUS-u 1955. g., drugi puta uz primjenu blažih kriterija. Pri tom su primijenjeni: utvrđen procentualni sastav hrastove oblovine: Klasa oblovine: A B C P.O. Ukupno Učešće: % 11,2 35,1 49,4 4,3 100,0 i prosječni koeficjenti vrijednosti oblovine po debljdnskim razredima i klasama (U/3, tablica 5), odnosno na osnovi učešća debljinskih razreda iziraču |