DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 64 <-- 64 --> PDF |
se više ni ne zna što je što u kvalitetnom smislu. Sasvim se udomaćila prodaja pilanske oblovine u cjelini, ne razgranićujući praktično unutar toga pojedine klase oblovine. Takav način prodaje nimalo ne stimulira šumarstvo, da uzgaja i proizvodi stabla i oblovinu što vrednijeg sastava, a to je jedan od priznatih ciljeva šumarstva, niti ga potiče da prilikom prikrajanja i izrade trupaca uvažava interese prerade. Takvoj situaciji kumovala je velikim dijelom i sama drvna industrija. Umjesto da sagleda problematiku šumarstva i uvaži opravdane zahtjeve za korekciju cijena i cjenika, i da zajedno sa šumarstvom pokreće i poduzima sve potrebno da bi se došlo do drugačijih cjenika i do cijena koje bi u osnovi mogle zadovoljiti i šumarstvo i preradu drva, drvna industrija se priklonila pritiscima šumarstva, pa se postepeno pomirila sa prodajom ob lovine po prosječnoj cijeni i sa svoje strane pripomogla da se na tom području raspojasa prava stihija. Bilo je i toga da su pojedini poslovni ljudi iz drvne industrije nastojali da do potrebne sirovine dođu pod svaku cijenu, ne mareći ni za cijenu ni za kvalitet oblovine, ne poštujući najčešće ni interes susjeda ni opći interes. Pošto vlada opća »glad« za trupcima, takvo ponašanje je širom otvorilo vrata nabijanju cijena u korist šumarstva, a na štetu drvne industrije. Da bi se prevladala ova štetna igra sa cijenama, neophodno je da najprije svi stručni ljudi, i oni iz šumarstva i oni iz prerade drva, shvate i prihvate da proizvodnja i prodaja neke neodređene kvalitete oblovine znači degradaciju struke i ozbiljnu kočnicu daljem uspješnijem razvoju obiju privrednih grana. Jer, što drugo može značiti sve rasprostranjenija praksa, da se za oblovinu u kojoj ima, recimo, 75% AB trupaca, zahtijeva jednaka cijena kao i za oblovinu u kojoj je učešće AB trupaca 40%. Jer, što drugo i može značiti praksa, da se prilikom izrade trupaca ne odvaja oblovma AB od oblovine C, uslijed čega prerada nepotrebno gubi i na vrijednosti proizvodnje i na mogućem procentu iskorišćenja u preradi. Jednako tako treba prihvatiti kao nerazumno i štetno, da se prodaju po prosječnim cijenama čitave sječine, radi čega jedan dio izrazito furnirske oblovine završava u pilani. S tim u vezi je potrebno također zauzeti stajalište i po pitanju izdvajanja FL trupaca iz pilanske oblovine za preradu u tvornicama furnira. Sasvim prirodno, pilanska prerada je zainteresirana da pili što bolju oblovinu. Ipak, uvažavajući potrebe tvornica furnira, ona se u načelu ne bi mogla protiviti tom izdvajanju FL trupaca, ako bi se time ostvarivao u tvornicama furnira i veći dohodak i veći ostatak čistog dohotka nego u pilanskoj preradi. Međutim, to treba dokumentirati, najbolje na osnovi probnih piljenja i odgovarajućih obračunskih kalkulacija. Ali, onda treba zajednički utvrditi i sasvim jasne kriterije za ta izdvajanja, kako bi se spriječile sve moguće zloupotrebe u praksi. Kriteriji bi morali jednako obavezivati i šumarstvo i drvnu industriju. U tom cilju, nakon što se kriteriji prihvate, treba obavezno održati odgovarajuće demonstracije i u šumarijama i u tvornicama furnira i na pilanama, tako da svakom stručnom čovjeku šumarsko-drvne struke bude jasno što može i treba otpremiti u tvornicu furnira, a što treba ostaviti za preradu u pilani. 170 |