DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 62 <-- 62 --> PDF |
kad je oblovina gomilana na pogodnim mjestima u šumi ili van šume, odakle je onda bio moguć dovoz na pilanu i po velikom snijegu. Sposobnost, vještina i stručnost onih koji su vodili eksploataciju šuma se i ocijenjivala po tome, da li su izvršili pravovremeno odgovarajuće pripreme i poduzeli sve organizacijske mjere da bi svladali prirodne prepreke i osigurali kontinuitet rada pilana, kao i stalnu zaposlenost svojih transportnih sredstava. Ako bi se po rezultatima rada ocijenjivala i sudila uspješnost ili neuspješnost današnje eksploatacije šuma, onda bi ona u cjelini, izuzimajući časne iznimke, dobila negativnu ocjenu. Iz godine u godinu se povećava broj pilana koje zimi stoje zbog nedostatka sirovine, a tokom ljeta pile prozuklu i zaraženu oblovinu, koja se po svim stručnim pravilima trebala ispiliti u zdravom stanju još tokom zime i u rano proljeće. Sve se nekako pomiješalo: bukovina se velikim dijelom pili ljeti, dakle u vrijeme kad treba piliti jelu, a jela se pili ujesen ili zimi, počesto neokorena. Od takvog načina rada trpimo goleme štete, pa bi bilo korisno i interesantno jednom stručnom analizom utvrditi njihovu stvarnu veličinu. Možda bi nas to potaklo na odgovarajuću akciju i poduzimanje odlučnih mjera za iskorjenjivanje ovog zla. Ako se zadržimo samo na osnovnim posljedicama takvog rada, one su slijedeće: skupocjena oprema stoji neiskorišćena, troškovi rastu, a pada procenat iskoriscenja sirovine i vrijednost proizvodnje; pada dohodak, a gubici rastu, radnici ostaju bez posla i zarade; ugovori o prodaji robe se ne izvršavaju, plaćaju se penali, ruše cijene proizvoda itd. Nesigurnost u alimentaciji pilana i zastoji u radu pilana, posebno prekasno piljenje, pa i prešle oblovine, otežava i uspješan rad vanjsko-trgovinskih organizacija i izvršavanje izvoznih planova. One su dovedene u situaciju da ne znaju što mogu nuditi kupcu, kakav asortiman piljene građe, u kojem roku mogu izvršiti isporuke za izvoz, da li mogu i smiju garantirati kvalitet ugovorene građe i tome slično. Ako smo svjesno, iskreno i odgovorno preuzeli obaveze da djelujemo u pravcu privredne stabilizacije, onda trebamo u prvom redu poraditi na tome da što prije uklonimo nedaće koje se neodgovarajućim odvijanjem eksploatacije šuma nanose drvnoj industriji, napose pilanama — kao najvažnijim poslovnim partnerima šumarstva. Prilikom raspravljanja i rješavanja ovog pitanja, toliko važnog za drvnu industriju i šire, morali bi se, na bazi prethodne analize, ustanoviti i rasvijetliti osnovni uzroci, koji navode eksploataciju šuma da se ponaša i posluje na neodgovarajući način ili joj sprečavaju da se ponaša drugačije. S tim u vezi, istaknuti značaj imaju dva uzroka, i to: — Što je u dnevnoj praksi ostao nedefiniran i društveno neutvrđen cilj proizvodnje eksploatacije šuma. Između ostalog u taj cilj bi trebala biti ugrađena obaveza da se eksploatacija šuma vodi na način kojim će se osigurati kontinuitet rada preradbenih kapaciteta, prvenstveno najznačajnijih i koji imaju osiguranu sirovinsku bazu, kao i to da se oblovina treba dopremiti u roku koji će omogućiti da se ona preradi u zdravom stanju. — Što šumarstvo u ekonomskom smislu nije ničim motivirano, da uvažava i zastupa interese društvenog sektora pilanarstva, niti je ičim na to obavezano. Što više, monopolni položaj šumarstva, nepostojanje JUS-a i ne |