DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 60     <-- 60 -->        PDF

lanske prerade i glavni su snabdjevači finalne prerade drva. U novim okolnostima,
šumarstvo bi bilo posve prirodno zainteresirano da prvenstveno
snabdijeva te proizvodne pogone, a ne bi bilo prinuđeno i zainteresirano da
traži druge kupce. S druge strane, i pilane koje bi na organiziran način
bile snabdjevene sirovinom, ne bi nepotrebno lutale i dangubile u potrazi
za oblovinom, već bi se u potpunosti mogle posvetiti proizvodnji i neposredno
je unapređivati. Nema nikakve sumnje, da bi upravo to moglo najviše
pridonjeti snižavanju troškova prerade i osposobljavanju pilana da mogu
plaćati sve višu i višu cijenu oblovine. A u tome i jeste dugoročni interes
šumarstva.


U vezi toga treba istaći poguban utjecaj neriješenog pitanja snabdjevanja
oblovinom na radnu atmosferu i odnose među ljudima, a posebno na
poslovno ponašanje u velikim i uhodanim pilanskim kapacitetima, koji zapravo
i predstavljaju udruženi rad. Nesigurnost u snabdijevanju sirovinom
i stalni stihijski pritisak u pravcu podizanja cijena pilanske oblovine, stvara
kod radnih ljudi nesigurnost i osjećaj bespomoćnosti. Ispada da malo
zavisi o tvom radu, o tebi kao pojedincu; da sve zavisi o tržištu na kom vlada
suviše stihija, a premalo zakonitost i red. A onda uzimaju maha shvaćanja:
kako god radio, koliko god se naprezao da prevladaš poslovne teškoće i
ostvariš odgovarajuće uspjehe, sve ti to malo vrijedi, jer sav tvoj trud i tvoji
planovi mogu biti obezvrijeđeni jednim potezom na tržištu, koje je van
tvog utjecaja i kontrole. Zar je onda i čudno da uzima maha špekulantsku
ponašanje i orijentacija na očigledno zakidanje drugih, zaboravljajući da
su ti drugi prvenstveno sami radnici.


Ove okolnosti i pojave su dovoljno značajne, da pokrenu odgovarajuća
nastojanja da se stvori pogodna atmosfera koja će potaknuti i šumarstvo
i preradu drva da se nađu na istom kursu kada se bude tretiralo i rješavalo
jiitanje cijena pilanske i druge oblovine.


Međutim da bi se što prije i što uspješnije mogla ostvariti zamisao o
primjeni koeficijenata vrijednosti za izračunavanje tržne cijene sirovine, neophodno
je mnogo toga promijeniti u odnosima i ponašanju obiju privrednih
grana. Šumarstvo i drvna industrija posluju i razvijaju se danas uglavnorn
odvojeno, svaka za sebe. Premalo se uvažavaju međusobni interesi,
posebno da li i koliko način rada i poslovanja jedne grane izaziva štete
u drugoj, a priroda posla zahtijeva smišljenu kontinuiranu suradnju i djelovanje
po jednom jedinstvenom okvirnom programu.


Dosadanja povezivanja koja se ostvaruju sporazumijevanjem i dogovaranjem
su nepotpuna, pogotovo kada se i takva dosljedno ne sprovode,
pa najčešće ne rješavaju najosjetljiviju konkretnu problematiku, koju je
moguće uspješno razriješiti samo u neposrednoj proizvodnji, u domeni izrade
šumskih proizvoda i njihove prerade. Uslijed te i takve otuđenosti i
neodgovarajućeg ponašanja trpi i šumarstvo i drvna industrija, znači i čitava
privreda.


3. Zajednička pitanja šumarstva i drvne industrije
Mjesto i uloga eksploatacije šuma


Kada se preradom oblovine mogu osigurati zadovoljavajući rezultati?
Prvenstveno onda ako je oblovina dopremljena na pilanu zdrava i u roku


166