DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Utvrđivanje troškova prerade piljene građe Troškovi prerade se u pilanskoj proizvodnji ustanovljuju na osnovu godišnjih obračuna OOUR-a pilana. Troškovi po jedinici se utvrđuju ili kao prosjek karakterističnih pilana koje su nam po načinu rada i poslovanja najbolje poznate i čiji se podaci ocjenjuju kao najpouzdaniji, ili kao prosjek veličina što većeg broja pilana, ili čak i svih pilana u SRH. U tu svrhu evidentiraju se i uspoređuju glavne grupe stavaka iz obračuna, bilo za svaku pilanu pojedinačno, bilo zajedno za više pilana, čiji nas sumarni prosjeci zanimaju, i to prema strukturi: 1. Zaliha na početku godine, 2. Sirovina fco pilana, 3. Troškovi poslovanja, 4. Zaliha na kraju godine, 5. Utrošena sredstva, 6. Ukupni prihod, 7. Dohodak, 8. Izdvajanja iz dohotka, 9. Čisti dohodak, 10. Osobni dohoci, 11. Ostatak čistog dohotka. Iz te strukture elemenata obračuna se onda izračunavaju troškovi prerade, koji čine zbroj stavaka: 3, 8 i 10, tj. zbroj veličina: troškovi poslovanja + izdvajanja iz dohotka + izdaci za osobne dohotke. Da bi dobili preglednu i uporabivu sliku o troškovima prerade svake pojedine pilane ili za posmatranu grupu pilana, potrebno je troškove prerade podijeliti sa realiziranim količinama piljene građe, odnosno utvrditi troškove prerade po jedinici. Međutim, tako dobiveni podaci o troškovima prerade po m3 građe nisu obično međusobno uporedivi, zato što su troškovi prerade za hrastovu građu viši od troškova prerade bukove građe, a pogotovo od troškova prerade jasenove i jelove građe. Uspoređivanje, na primjer, prosječnih troškova prerade po jedinici pilane koja pili hrast i bukvu i pilane koja pili bukvu i jelu, nam ništa ne kazuju i ne mogu poslužiti za upoređivanje i ocjenjivanje rada pilana. Stoga treba primijeniti jedinstveni pokazatelj, koji će bolje izražavati troškove prerade po jedinici. Poslužili smo se uvjetnom jedinicom i svađanjem proizvodnje-realizacije građe raznih vrsta drva na jednu, u našem slučaju na količinu bukove građe. Bukovu građu kao jedinicu smo izabrali stoga, što je ta vrsta drva najmasovnija i što se pili u svim našim krajevima bez razlike. Detaljna analiza svih elemenata stvarnih obračunskih kalkulacija na pilanama Đurđenovac, Novoselec i Novi Vinodolski, za vrste drva: hrast, bukva, jasen i jela-smreka, je pokazala da su troškovi prerade po m3 građe iz trupaca A, B i C podjednaki unutar jedne vrste drva. Kod prerade kvalitetnijih trupaca je manji utrošak rada, ali su zato veći troškovi vezani za uložena sredstva . Kod trupaca slabije kvalitete je obrnuto: više utrošeno rada, a manje sredstava. |