DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— ta se vrijednost smanjuje za procenat zajednički utvrđenog ostatka čistog dohotka, koji osigurava pilanskoj preradi potrebna sredstva za standard i proširenu reprodukciju. To je tzv. neto vrijednost trupca, odnosno piljene građe sadržane u trupcu; — odbitkom od te smanjene (za ostatak čistog dohotka) vrijednosti građe u 1 ms oblovine, odgovarajućeg, zajednički utvrđenog, troška prerade po 1 m3 oblovine, dobije se cijena trupca fco pilana. Osnovni cilj tog postupka jeste, da se u danoj situaciji i za određeno vrijeme utvrdi ona prava, tržna cijena građe fco pilana, koja se može dobiti, pažljivom preradom u pilani, iz 1 m3 pilanskog trupca određenog promjera i kvalitete. Veličina te vrijednost se izražava koeficijentima vrijednosti oblovine, koji su utvrđeni probnim piljenjima i naprijed iskazani u tabelama broj 5—8, poglavlje II, za vrste drva: hrast, bukvu, jasen i jelusmreku. Da bi se ta vrijednost oblovine, izražena koeficijentima vrijednosti, mogla iskazati u danoj situaciji i u određeno vrijeme u dinarima, treba prethodno utvrditi tržnu cijenu osnovnog sortimenta piljene građe dotične vrste drva, kojem pripada koeficijent 1, i to za: — hrastove kladarke I/II, 40—49 cm, — bukove parene samice I/II, 2 m naviše, — jasenove samice I/II, 2 m naviše, — jelovu građu II, 3—6 m. Kao osnovne Sortimente po vrstama drva, uzeli smo one koji su ranije uvedeni u pilansku praksu. Svaki od tih osnovnih isortimenata bio je svojevremeno karakterističan reprezentant piljene građe pojedinih vrsta drva. Kao takvi, oni su primjenjivani i kod probnih piljenja i kod upoređivanja normirane i ostvarene vrijednosti proizvodnje. Međutim, da li će se u budućoj praksi izabrati i primijeniti upravo ti ili neki drugi osnovni sortimenti, stvar je stručnog dogovora. Sada se, na primjer, više ne može reći da su hrastove kladarke I/II, 40—49 cm, ili bukove parene samice I/II, karakteristični reprezentanti današnje piljene građe hrasta i bukve, jer su u proizvodnji ti sortimenti sve rjeđi. Stoga bi se mogli izabrati i neki drugi, bolji reprezentanti hrastove ili bukove piljene građe, posebno takvi za koje se cijene na tržištu, posebno u izvozu, mogu ustanoviti s najvećom sigurnošću. Ako bi vrijednost novih reprezentanata piljene građe izrazili s indeksom 1, onda bi trebalo izvršiti odgovarajuća preračunavanja, da bi se dobili novi koeficijenti vrijednosti građe ostalih sortimanata. Izaberemo li, recimo, kod hrastove piljene građe za osnovni Sortiment s indeksom 1 samice I/II, 2—2,90 m, koji sada ima koeficijent vrijednosti građe 0,90, onda treba i dosadanje koeficijente vrijednosti građe svih ostalih sortimenata podijelili sa 0,90. U skladu s tim, došli bi do slijedećih promjena u koeficijentima vrijednosti piljene građe: |