DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 14     <-- 14 -->        PDF

gustifolia Wahl, emend. Fuk. (1960), Fraxinus angustifolia Vahl. ssp. pannonica
Fuk. (1963), Fraxinus intermedia Fuk. (1968) i neke druge za nauku
nove taksone.


Ovi navedeni i drugi prilozi iz područja fitogeografije i takosonomije
naših vrsta drveća i grmlja su mu još za života osigurali mjesto vodećeg
fitogeografa u -našoj zemlji i veoma afirmisanog dendrologa koji je sa većim
ili manjim uspjehom rješavao niz taksonomskih zamršenih problema
i istakao vrlo značajne za nauku probleme koje će trebati dalje riješavati.


Kreiranje i definisanje novih šumskih i šiljačkih fitocenoza


Ogromno iskustvo koje je stekao u prikazanim oblastima istraživanja
omogućilo mu je povezivanje i spajanje ovih sa sinhorologijom i sintaksonomijom,
pa je uočio i opisao niz novih fitocenoza. Već u radu »Šumsk a
vegetacija prašume Peručice« (1958) daje novo gledište, izdvajajući
kao posebne fitocenoze šume bukve, jele i bukve i subalpinske šume
bukve (koje su do tada bile na rangu subasocijacija), a što je kasnije općenito
prihvaćeno. U studiji »B i 1 j n o s o c i o 1 o š k i h odnosa šuma i
šibi jaka Nacionalnog parka Su t ješka« (1969), gdje je šumska
vegetacija obrađena unutar 5 klasa i 12 redova, 6 je redova po prvi
put autorizovano. Među ovima ističu se redovi šibljačkih zajednica: Paliuro-
Cotinetalia Fuk. i Rhamnetalia fallacis Fuk., koji su prihvaćeni i u našoj
udžbeničkoj literaturi. U okviru navedenih redova opisao je niz novih zajednica
karakteristični za pretplaninski pojas nekih bosansko-hercegovačkih
planina (1958, 1969): Sorbetum chamaemespillus, Fuk. (1957), Cynancho-
Rhamnetum, Fuk. et Stef. (1958), Arcto-Sorbetum Fuk. (1969), Ribesieto —
Loniceretum Fuk. (1969), Berberidi — Rhamnetum fallacis Horv. emnd. Fuk.,
1969, U trećoj studiji prašumskog rezervata »Šumsk e zajednic e Peručic
e u Bosni « (1970) daju se detaljni tabelarni pregledi florističkog
sastava i građe fitocenoza.


Kao rezultat višegodišnjih istraživanja planinskog kompleksa Orjena,
Prenja i Čvrsnice Fukarek je prikazao (1970) kompletnu sliku šumske vegetacije
unutar 8 redova, od kojih se za neke, po prvi put, daje nova nomenklatura:
Calamagrosti — Abietetalia Fuk., 1969, Rhamnetalia fallacis Fuk. 1969,
Paliuro — Cotinetalia (Kraft) Fuk., Dentario — Fagetalia (Pawl.), Fuk., 1969,
Unutar ovih kompleksa obradio je fitoeenološki, isa tabelarnim prikazima,
zajednice endemne munike (1966): Amphoricarpo-Pinetum leucodermis Fuk.,
Senetio-Pinetum leucodermis Fuk., Pinetum nigrae-leucodermis Fuk., Mugho-
Pinetum leucodermis Fuk. Ova studija predstavlja značajan prilog poznavanju
ovog vegetacijskog endemičnog agregata.


Zahvaljujući rezultatima israživanja vegetacije centralnih dinarskih planina
okarakterisao je šire ranije opisanu zajednicu klekovine bora Pinetum
mughi Horvat emend. Fukarek, 1956. Također, Horvatovoj koncepciji o uslovljenosti
i pojavama inverzije vegetacije u Dinarskim planinama, doprinio
je rad Fukareka (1962) »Inverzija vegetacija na planinskim
masivima Igman — Bjelašnica«, gdje su posebno okarakterisane
mrazišne šume smrče brdskog i subalpinskog pojasa. Ovome objektu je
Fukarek kasnije (1966), s obzirom na njegov izvanredno veliki značaj u


120