DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 14 <-- 14 --> PDF |
gustifolia Wahl, emend. Fuk. (1960), Fraxinus angustifolia Vahl. ssp. pannonica Fuk. (1963), Fraxinus intermedia Fuk. (1968) i neke druge za nauku nove taksone. Ovi navedeni i drugi prilozi iz područja fitogeografije i takosonomije naših vrsta drveća i grmlja su mu još za života osigurali mjesto vodećeg fitogeografa u -našoj zemlji i veoma afirmisanog dendrologa koji je sa većim ili manjim uspjehom rješavao niz taksonomskih zamršenih problema i istakao vrlo značajne za nauku probleme koje će trebati dalje riješavati. Kreiranje i definisanje novih šumskih i šiljačkih fitocenoza Ogromno iskustvo koje je stekao u prikazanim oblastima istraživanja omogućilo mu je povezivanje i spajanje ovih sa sinhorologijom i sintaksonomijom, pa je uočio i opisao niz novih fitocenoza. Već u radu »Šumsk a vegetacija prašume Peručice« (1958) daje novo gledište, izdvajajući kao posebne fitocenoze šume bukve, jele i bukve i subalpinske šume bukve (koje su do tada bile na rangu subasocijacija), a što je kasnije općenito prihvaćeno. U studiji »B i 1 j n o s o c i o 1 o š k i h odnosa šuma i šibi jaka Nacionalnog parka Su t ješka« (1969), gdje je šumska vegetacija obrađena unutar 5 klasa i 12 redova, 6 je redova po prvi put autorizovano. Među ovima ističu se redovi šibljačkih zajednica: Paliuro- Cotinetalia Fuk. i Rhamnetalia fallacis Fuk., koji su prihvaćeni i u našoj udžbeničkoj literaturi. U okviru navedenih redova opisao je niz novih zajednica karakteristični za pretplaninski pojas nekih bosansko-hercegovačkih planina (1958, 1969): Sorbetum chamaemespillus, Fuk. (1957), Cynancho- Rhamnetum, Fuk. et Stef. (1958), Arcto-Sorbetum Fuk. (1969), Ribesieto — Loniceretum Fuk. (1969), Berberidi — Rhamnetum fallacis Horv. emnd. Fuk., 1969, U trećoj studiji prašumskog rezervata »Šumsk e zajednic e Peručic e u Bosni « (1970) daju se detaljni tabelarni pregledi florističkog sastava i građe fitocenoza. Kao rezultat višegodišnjih istraživanja planinskog kompleksa Orjena, Prenja i Čvrsnice Fukarek je prikazao (1970) kompletnu sliku šumske vegetacije unutar 8 redova, od kojih se za neke, po prvi put, daje nova nomenklatura: Calamagrosti — Abietetalia Fuk., 1969, Rhamnetalia fallacis Fuk. 1969, Paliuro — Cotinetalia (Kraft) Fuk., Dentario — Fagetalia (Pawl.), Fuk., 1969, Unutar ovih kompleksa obradio je fitoeenološki, isa tabelarnim prikazima, zajednice endemne munike (1966): Amphoricarpo-Pinetum leucodermis Fuk., Senetio-Pinetum leucodermis Fuk., Pinetum nigrae-leucodermis Fuk., Mugho- Pinetum leucodermis Fuk. Ova studija predstavlja značajan prilog poznavanju ovog vegetacijskog endemičnog agregata. Zahvaljujući rezultatima israživanja vegetacije centralnih dinarskih planina okarakterisao je šire ranije opisanu zajednicu klekovine bora Pinetum mughi Horvat emend. Fukarek, 1956. Također, Horvatovoj koncepciji o uslovljenosti i pojavama inverzije vegetacije u Dinarskim planinama, doprinio je rad Fukareka (1962) »Inverzija vegetacija na planinskim masivima Igman — Bjelašnica«, gdje su posebno okarakterisane mrazišne šume smrče brdskog i subalpinskog pojasa. Ovome objektu je Fukarek kasnije (1966), s obzirom na njegov izvanredno veliki značaj u 120 |