DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 136 <-- 136 --> PDF |
Radovi na obnovi vegetacije u departmentu Haut-Provance započeti su već 1860. godine i izvršeni na 93 000 ha »najgorjih terena«. Od tih 93 000 ha pošumljeno je, »najviše umjetno«, 52 000 ha, 16 000 ha zatravnito je i uređeno kao alpski pašnjak dok na 25 000 ha su šikare ili golo stijenj e. Za proizvodnju sadnica pored velikih, centralnih, rasadnika osnovani su i brojni lokalni. »Ovi posljednji su osobito zanimljivi, jer su u njima uzgajane sadnice u busu, često i po deset njih zajedno koje su tako i sađene na terenu. Ne smije se zaboraviti običaj naših starih da prihranjuju tlo s mrtvim lišćem i šumskim humusom i biljke obogaćuju mikorizom« tekst je autora članka. Uz crni bor pošumljavano je i arišem i običnim borom. Od podataka autori navode, da je u vremenu od 1880. do 1910. godine posađeno 3 milijuna sadnica četinjača i 2 milijuna sadnica listača od čega, sa šumar skog stanovišta, najznačajniji je crni bor dok ostale vrste ili nisu uspjele ili su imale samo prolaznu ulogu. Danas se sastojine crnog bora i prirodno obnavljaju u koliko se poniku i podmlatku osigura dovoljno svjetla. Za nove sastojine koriste se i druge vrste kao jela, duglazija i cedar od četinjača a jasen, trešnja i orah od listača, već prema staništu. Na staništima na kojima su zbog pliitkoće tla stogodišnja stabla crnog bora visoka jedva 3 m treba podizati »šume« od žutilovki, šimšira i si. vrsta. Danas podignite sastojine pored zaštitne funkcije imaju i gospodarsku. Godišnje se koristi između 30 i 40 000 m3 drvnog materijala (od proreda i oplodnih sječa) koje se upotrebljavaj a kao celulozno, za izradu sanduka, tesarsko i dr. a »najljepše crnoborovina postiže cijenu jelovine«. O. Piškorić ČLANAK B. ČOPA: PILANSKA PRERADA I ODNOSI U ŠUMARSTVU, OBJAVLJENA U OVOM GODIŠTU ŠUMARSKOG LISTA BR. 1—2 I 3—4 IZAŠAO JE I KAO POSEBNA EDICIJA, KOJA SE MOŽE NARUČITI OD SITH SRJ HRVATSKE, ZAGREB, TRG MAŽURANIĆA 11. |