DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 133 <-- 133 --> PDF |
cuskom te njemačkom jeziku, a sažetci s malim izuzetkom na engleskom. U prvom dijelu objavljeno je na 240 stranica 20 referata od kojih su 5 iz Austrije, 2 iz Francuske, 2 iz Grčke, 5 iz Japana, 1 iz Jugoslavije, 1 iz Kanade, 2 iz Rumunjske i 2 iz Švicarske. U drugom dijelu na 30 stranice dani su sadržaji postera i to 1 iz Austrije, 1 iz Čehoslovačke (odnosno Slovačke) 1 iz Kanade, 2 iz Kine (Tajvan), 1 iz USA i 10 iz Japana. Iz Jugoslavije referat o nastajanju i transportu materijala u bujionom područje rijeke Ralje u vremenu od 1971. do 1975. godine izložio je Dr ing. Miroljub Đ or o v i ć sa Šumarskog fakulteta (OOUR-a Institut za vodoprivredu eroziondh područja) u Beogradu. U uvodu zabilježen je i zajednički skup FAO-a i IUFRO sekcije SI. 04-00 Bujice, snijeg i lavine, koji je održan 2. i 3. lipnja 1981. god. u St. Martin d´ Hcres, Grenoble (u središtu francuskih Alpa) na kojem se, na osnovu šest referata, razmatrala tema »Značenje uređenje bujica za industriju i turizam«. U sklopu toga održano je i trodnevno studijsko putovanje (od 4. do 6. lipnja) po Savoy-i i departmanu Dauphine, gdje su pregledani karakteristični primjeri bujičnih erozija, lavina, poš´umljavanja i gradnja. Sastavni dio bio je i obilazak triju karakterističnih područja u pokrajinama Salzburg i Koruška u vremenu od 9. do 12. lipnja. Dok je na prvom putovanju bilo 46 učesnika iz 9 zemalja (i Jugoslavije) na drugom bilo ih je samo 15 iz 3 zemlje (Austrije, Grčke i Japana). Dodajmo da u sklopu Saveznog šumarskog zavoda djeluje i Institut za bujičarstvo i zaštitu od lavina a u Innsbrucku i Ispostava istog Zavoda za istraživanja subalpskih šuma. 2. Druga publikacija, »Proceedings of the IUFRO Joint Meeting ...« sadrži materijale sa skupa »2. sekcije IUFRO — Šumske kulture i zaštita šuma« održanog od 6. do 10. rujna 1982. godine u Sensenstein- u (SR Njemačka). Kako će o tom skupu u Šumarskom listu biti objavljen poseban prikaz ovdje je samo registriramo. Knjigu je izdao Institut za istraživanja u šumarstvu Saske, ali cjelokupni tekst, pa i sažetci, objavljeni su na engleskom jeziku. O. Piškorić RESTAURATION DES TERRAINS EN MONTAGNE (Revue forestiere francaise No 5/1982) Kako podnaslov kazuje publikacija »Restauration des Terrains en Montagne« zapravo je svezak, »numero special«, Francuskog šumarskog lista, ali opsegom od 238 stranica u stvari je knjiga. Međutim knjigom se može smatrati i po sadržaju jer su svi prilozi posvećeni stogodišnjici djelovanja »Službe za obnovu brdskih područja« u kojima je tijekom vremena devastirana vegetacija i pretvorila ih u golijeti s posljedicom jake degradacije tla i stvaranja bujica. Dakle to je služba za pošumljavanje golijeti i uređenja bujica te za sprečavanje i suzbijanje lavina. Ova služba osnovana je Zakonom od 4. travnja 1882. godine, pa se 1982. godina navršilo i prvo stoljeće njezinog djelovanja. Uvodnik je napisala ministar poljoprivrede (i šumarstva) Mme Edith C r es s o n (koja je na izborima održanim 13. 03. 1983. izabrana i za načelnika grada (Chätellerault) i u njem naglašava da je rad Službe R.T.M. okrunjen značajnim uspjesima ali da još ima problema ne samo kao nasljeđa prošlosti nego od unazad dvadesetak godina i novih kao posljedica navale građana u prirodu i planine. Iza Uvodnika slijedi članak L. de Crec y - a o »aktualnosti stogodišnje djelatnosti R.T.M.-a te 22 priloga od 26 autora. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 134 <-- 134 --> PDF |
Po sadržaju podijeljeni su po poglavljima »Šuma«, »B´ujična erozija i mjere zaštite«, »Lavine«, »Omeđivanje područja prirodnih opasnosti« te o »Službama R.T.M. i njezinoj decentralizaciji prema inozemnim iskustvima«. U poglavlju pod naslovom »ŠUMA« nalaze se ovi članci: C. Rudel: Obnova šuma u bazenu Haut- Vallespir u Istočnim Pirinejama, J. D´ubourdieu: Višestruke funkcije šuma u planinskim područjima, F. Combes i J. H. Bartet: Obrana crnog bora (pledoar za crni bor) u Haute-Provence- i, P. Mullenbach: Pošumljavanja u graničnom području visinske granice šumske vegetacije. Prvi rezultati rada stanice Chazelet, S. Couvreur: Pravni položaj »zaštitnih šuma«. U poglavlju »BUJIČNE EROZIJE I MJERE ZAŠTITE« su ovi članci: F. Combes: jedna stogodišnjica: velike pregrade Demontzey-a, C. Van Effenterre: Pregrade za sedimente, M. Gaimard: Bujični vodotoci u Bourg- Saint-Maurice-u, F. Perinet: Tereni za zimske sportove. Razmatranja povodom jedne nesreće, B. Airenti i P. Huguenin: Iskustvo iz Savoje, R. Sagnet: 0 programu rada R.T.M.-a na primjeru u području Real-Tuebi (Primorske Alpe), U poglavlju »LAVINE« ovi su članci: C. Chatry: La Mongie nakon nesreće u 1976. godini. Politika zaštite od lavina, G. Brugnot: Prikazivanje lavina, J. Sonnier: Upravne odgovornosti u području lavina, U poglavlju »OMEĐIVANJE PODRUČJA PRIRODNIH OPASNOSTI« objavljeno je: C. Charlier: Deset godina pokusnih zoni ran ja lavina, J. C. Charry: Cijena neomeđašenja: djelomična zaštita u području l´Auro ä Monetier- les-Bains (Visoke Alpe), J. P. Feuvrier: Iskustvo iz Savoje: cijena prirodnih opasnosti, C. Van Effenterre: Kartiranje prirodnih opasnosti. U poglavlju »SLUŽBE R.T.M.-a I NJIHOVA DECENTRALIZACIJA PREMA VANJSKIM ISKUSTVIMA« čitamo: S. Puglisi: Nekoliko oblika R.T.M.-a ü Basilicate-u (Italija), J. P. Graf: Švicarska iskustva, E. Hanausek, E. Stauder, J. Hopf: Zaštitni radovi protiv bujica i lavina u Tirolu, H. Ollagnon: R.T.M. u decentraliziranoj Francuskoj, više rada za općine. Zakon iz 1882. godine nije i prvi ni posljedni namijenjen za suzbijanje bujica i obnovu šuma u planinskim predjelima. Prethodio mu je Zakon od 28. srpnja 1860. a slijedi ga »Zakon Chauveau« od 28. travnja 1922. godine, koji je zamijenjen Zakonom od 10. srpnja 1976. godine. Odredbe Zakona iz 1976. te Dekreta od 19. rujna 1979. godine kasnije su unijete u Zakon o šumama, Zakonom Chauveau omogućeno je, da se i pošumljene okolne površine (šume) s područja melioracionih radova proglase zaštitnim šumama, kada je nužno — za zaštitu tla u planinama i na strminama, — za obranu od lavina, — za obranu od nakupljanja vode i pijeska te — za obranu od erozije. Zakon Chauveau, piše S. Couvrer, primjenjivao se vrlo nejednako odnosno više u područjima gdje je zaštitna šuma manje značajna a manje gdje veća. Tako je npr., u departmanu Savo ja bilo 1932. godine zaštitnim šumama proglašena u pet općina površina od samo 240 ha (u vlasništvu 124 osobe s prosječnom površinom šume po vlasniku od 1,97 do 3,41 ha). Primjena ovog Zakona nailazila je na |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 137 <-- 137 --> PDF |
OBAVIJEST O NOVOJ CIJENI PRETPLATE ZA ŠUMARSKI LIST U 1981. GODINI Dosadašnja godišnja pretplata za časopis Šumarski list utvrđena je 1979. godine. U razdoblju od tada do danas povećali su se višestruko troškovi izdavanja i uređivanja što se posebno odnosi na papir, tiskarske usluge i si. Iz tih razloga Upravni odbor ovoga Saveza bio je prinuđen na utvrdi novu pretplatnu cijenu za 1981. godinu i to: 1. Radne organizacije, ustanove i poduzeća 1.200,— din 2. Pojedinci 200,— din 3. Umirovljenici, studenti i đaci . 100,— din 4. Inozemstvo 1.500,— din Našim daljnjim zalaganjem nastojat ćemo da Šumarskom listu dademo novu i još prihvatljiviju fizionomiju objavljivanjem članaka iz operative, zatim o aktualnim stručnim i društvenim zbivanjima, novim zakonskim propisima iz oblasti šumarstva i drvne industrije, obavijestima o izdavačkoj djelatnosti struke i si. suradnje. Vjerujemo da će pretplatnici našeg najstarijeg stručno- društvenog glasila uvažiti ovo opravdano povišenje pretplate, te na taj način uredništvu Šumarskog lista pružiti daljnju podršku. Pravovremeno plaćanje pretplate predstavlja konkretnu pomoć izdavaču! Čekovni račun: 30102-678-6249 Izdavač Šumarskog lista: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Trg Ivana Mažuranića 11 Telefoni: 444-206, 449-686 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 135 <-- 135 --> PDF |
otpor zbog ograničenja sječe i paše u zaštitnim šumama a otežana jer su šume u privatnom vlasništvu. Stočari se suprotstavljaju pošumljavanju odnosno zabrani paše i na užim područjima suzbijanja erozije i obnove šume, pa se mora primijeniti i eksproprijacija površina. Smanjene prihode od stočarstva žitelji mogu nadoknaditi radom na pošumljavanju, na gradnji šumskih puteva. Šumarstvo također pomaže pastirsku opremu za ljetnu pašu, uređenje turističkih vidikovaca a u državnim šumama uređuje i mikroskijaške terene (Ch. Rudel). Problemima koji su nasljeđe prošlosti od unazad dvadesetak godina pojavili se i novi kao posljedica navala građana ü planine. Od ovih novih načina korišćenja planinskih prostora ugrožena je delikatna prirodna ravnoteža što nameće dužnost službi R.T.M.-a poduzimanje mjera za očuvanje i osiguranje ravnoteže, piše Mme E. Cresso n (ministar i za šumarstvo, kako je već naprijed navedeno). Zanimljiv je prikaz C h. Rudel a o perimetru gornjeg toka rijeke Tech (u Istočnim Pirinejima), gdje je radovima obuhvaćena površina od 10848 ha. Na 766 ha s radovima početo je još 1906. godine ali bujice od kiša 16. i 17. listopada 1940. godine (kada je u vodotoku nanijeta masa škriljevca stvorila branu visoku 40 met, koja je kasnije pukla) te proloma oblaka 26. travnja 1942. godine prisililo je službu R.T.M.-a 1943. godine da se radovi pojačaju i obuhvate cjelokupan perimetar. Prikaz je zanimljiv i po tome, što sadrži i pregled stanja šuma ü tom području od X stoljeća do danas. U X stoljeću stanovnika je bilo malo a zemlja je bila pusta i neobrađena. Počam od XII stoljeća razvija se proizvodnja tekstila i željeza a u 1359. godini zabilježeno je 149 ognjišta, pa je konzul mjesta Prats ograničio »garlandas « u kojem je bila zabranjena sječa drva za paljenje uglja. Krajem XIV stoljeća uslijed epidemije napuštene su mnoge kućice i šuma se privremeno vraća pa su pošumljena i mnoga polja te su vukovi i medvjedi pravili velike štete. U XV stoljeću rade mnoge talionice, i pilane te se nastavlja sječa pa i krčenje šuma što se produžuje i u XVII stoljeću. Za taljenje željezne rudače koristio se drvni ugalj, a njega je trebalo 17 kg za 1 kg željeza. Posljedice sječe te paše bile su smanjenje šuma na 18!´/o ukupne površine pa je 1867. godine bilo samo »1600 ha šume i 165 ha kestenika«. Smanjuje se i broj stanovništva te se od 3710 u 1847. godini smanjuje 1872. na 2784 a 1977. čak na 1192! Zanimljivo je da nema potpunijih statističkih podataka o radu R.T.M.-a te, osim već navedenog podatka o bazenu Haut-Vallespir, možemo saznati samo o onome, što je urađeno u području Haute- Provence. Međutim i podatak o površini na kojoj je izvršena melioracija (pošumljavanje i dr.) naveden je samo kao dio članka koji razmatra problematiku crnog bora u tom području (u članku F. Combes-a i J. H. Bartet-a). Područje Haute-Provence nalazi se u Južnim Alpama odnosno planinske je dio departmana Provence. Crni bor počeo se koristiti za pošuml javan je na osnovu miš" ljenja Mathieu-a i Demontzey-a Mat h i e u, profesor Povijesti prirode na l´Ecole imperial forestiere, 1865. godine konstatira: Austrijski bor (Pinus laricio, var. austriaca); Pin noir.** Ova rasa savršeno uspijeva u Alpama; u najmanju ruku to je vrsta koja se u rasadnicima pokazala najotpornijom od svih nepovoljnih utjecaja razvijajući se u najbolje biljke — sadnice.« A Demon tzy 1878. godine piše, da »u Francuskoj nema starih sastojina austrijskog crnog bora. Najstariji pokusni nasadi samo sü u stanju velikih pokusa ali njegova naturalizacija primljena je neosporno od svih šumara. Na prirodnim staništima raste na svim tlima, ali najljepše dimenzije postiže na vapnencu «. ** Po današnjoj nomenklaturi Pinus nigra Arn. ssp nigricans, kako primjećuju i autori Combes — Bartet. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 136 <-- 136 --> PDF |
Radovi na obnovi vegetacije u departmentu Haut-Provance započeti su već 1860. godine i izvršeni na 93 000 ha »najgorjih terena«. Od tih 93 000 ha pošumljeno je, »najviše umjetno«, 52 000 ha, 16 000 ha zatravnito je i uređeno kao alpski pašnjak dok na 25 000 ha su šikare ili golo stijenj e. Za proizvodnju sadnica pored velikih, centralnih, rasadnika osnovani su i brojni lokalni. »Ovi posljednji su osobito zanimljivi, jer su u njima uzgajane sadnice u busu, često i po deset njih zajedno koje su tako i sađene na terenu. Ne smije se zaboraviti običaj naših starih da prihranjuju tlo s mrtvim lišćem i šumskim humusom i biljke obogaćuju mikorizom« tekst je autora članka. Uz crni bor pošumljavano je i arišem i običnim borom. Od podataka autori navode, da je u vremenu od 1880. do 1910. godine posađeno 3 milijuna sadnica četinjača i 2 milijuna sadnica listača od čega, sa šumar skog stanovišta, najznačajniji je crni bor dok ostale vrste ili nisu uspjele ili su imale samo prolaznu ulogu. Danas se sastojine crnog bora i prirodno obnavljaju u koliko se poniku i podmlatku osigura dovoljno svjetla. Za nove sastojine koriste se i druge vrste kao jela, duglazija i cedar od četinjača a jasen, trešnja i orah od listača, već prema staništu. Na staništima na kojima su zbog pliitkoće tla stogodišnja stabla crnog bora visoka jedva 3 m treba podizati »šume« od žutilovki, šimšira i si. vrsta. Danas podignite sastojine pored zaštitne funkcije imaju i gospodarsku. Godišnje se koristi između 30 i 40 000 m3 drvnog materijala (od proreda i oplodnih sječa) koje se upotrebljavaj a kao celulozno, za izradu sanduka, tesarsko i dr. a »najljepše crnoborovina postiže cijenu jelovine«. O. Piškorić ČLANAK B. ČOPA: PILANSKA PRERADA I ODNOSI U ŠUMARSTVU, OBJAVLJENA U OVOM GODIŠTU ŠUMARSKOG LISTA BR. 1—2 I 3—4 IZAŠAO JE I KAO POSEBNA EDICIJA, KOJA SE MOŽE NARUČITI OD SITH SRJ HRVATSKE, ZAGREB, TRG MAŽURANIĆA 11. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 138 <-- 138 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i drutvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu terenskih društava. Radovi i članci koji pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, crtaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Objavljeni radovi se plaćaju! Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |