DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 133     <-- 133 -->        PDF

cuskom te njemačkom jeziku, a sažetci
s malim izuzetkom na engleskom.


U prvom dijelu objavljeno je na 240
stranica 20 referata od kojih su 5 iz Austrije,
2 iz Francuske, 2 iz Grčke, 5 iz Japana,
1 iz Jugoslavije, 1 iz Kanade, 2 iz
Rumunjske i 2 iz Švicarske.


U drugom dijelu na 30 stranice dani su
sadržaji postera i to 1 iz Austrije, 1 iz
Čehoslovačke (odnosno Slovačke) 1 iz Kanade,
2 iz Kine (Tajvan), 1 iz USA i 10 iz
Japana.


Iz Jugoslavije referat o nastajanju i
transportu materijala u bujionom područje
rijeke Ralje u vremenu od 1971. do
1975. godine izložio je Dr ing. Miroljub Đ or
o v i ć sa Šumarskog fakulteta (OOUR-a
Institut za vodoprivredu eroziondh područja)
u Beogradu.


U uvodu zabilježen je i zajednički skup
FAO-a i IUFRO sekcije SI. 04-00 Bujice,
snijeg i lavine, koji je održan 2. i 3. lipnja
1981. god. u St. Martin d´ Hcres, Grenoble
(u središtu francuskih Alpa) na kojem
se, na osnovu šest referata, razmatrala
tema »Značenje uređenje bujica za industriju
i turizam«. U sklopu toga održano
je i trodnevno studijsko putovanje
(od 4. do 6. lipnja) po Savoy-i i departmanu
Dauphine, gdje su pregledani karakteristični
primjeri bujičnih erozija, lavina,
poš´umljavanja i gradnja. Sastavni dio bio
je i obilazak triju karakterističnih područja
u pokrajinama Salzburg i Koruška
u vremenu od 9. do 12. lipnja. Dok je na
prvom putovanju bilo 46 učesnika iz 9
zemalja (i Jugoslavije) na drugom bilo ih
je samo 15 iz 3 zemlje (Austrije, Grčke i
Japana). Dodajmo da u sklopu Saveznog
šumarskog zavoda djeluje i Institut za
bujičarstvo i zaštitu od lavina a u Innsbrucku
i Ispostava istog Zavoda za istraživanja
subalpskih šuma.


2. Druga publikacija, »Proceedings of
the IUFRO Joint Meeting ...« sadrži materijale
sa skupa »2. sekcije IUFRO —
Šumske kulture i zaštita šuma« održanog
od 6. do 10. rujna 1982. godine u Sensenstein-
u (SR Njemačka). Kako će o tom
skupu u Šumarskom listu biti objavljen
poseban prikaz ovdje je samo registriramo.
Knjigu je izdao Institut za istraživanja
u šumarstvu Saske, ali cjelokupni
tekst, pa i sažetci, objavljeni su na engleskom
jeziku.


O. Piškorić
RESTAURATION DES TERRAINS EN


MONTAGNE


(Revue forestiere francaise


No 5/1982)


Kako podnaslov kazuje publikacija »Restauration
des Terrains en Montagne« zapravo
je svezak, »numero special«, Francuskog
šumarskog lista, ali opsegom od
238 stranica u stvari je knjiga. Međutim
knjigom se može smatrati i po sadržaju
jer su svi prilozi posvećeni stogodišnjici
djelovanja »Službe za obnovu brdskih
područja« u kojima je tijekom vremena
devastirana vegetacija i pretvorila ih u
golijeti s posljedicom jake degradacije tla
i stvaranja bujica. Dakle to je služba za
pošumljavanje golijeti i uređenja bujica
te za sprečavanje i suzbijanje lavina.


Ova služba osnovana je Zakonom od


4. travnja 1882. godine, pa se 1982. godina
navršilo i prvo stoljeće njezinog djelovanja.
Uvodnik je napisala ministar poljoprivrede
(i šumarstva) Mme Edith C r es
s o n (koja je na izborima održanim 13.
03. 1983. izabrana i za načelnika grada
(Chätellerault) i u njem naglašava da je
rad Službe R.T.M. okrunjen značajnim uspjesima
ali da još ima problema ne samo
kao nasljeđa prošlosti nego od unazad
dvadesetak godina i novih kao posljedica
navale građana u prirodu i planine.
Iza Uvodnika slijedi članak L. de Crec
y - a o »aktualnosti stogodišnje djelatnosti
R.T.M.-a te 22 priloga od 26 autora.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 134     <-- 134 -->        PDF

Po sadržaju podijeljeni su po poglavljima
»Šuma«, »B´ujična erozija i mjere zaštite«,
»Lavine«, »Omeđivanje područja prirodnih
opasnosti« te o »Službama R.T.M. i njezinoj
decentralizaciji prema inozemnim
iskustvima«.


U poglavlju pod naslovom »ŠUMA« nalaze
se ovi članci:


C. Rudel: Obnova šuma u bazenu Haut-
Vallespir u Istočnim Pirinejama,
J. D´ubourdieu: Višestruke funkcije šuma
u planinskim područjima,
F. Combes i J. H. Bartet: Obrana crnog
bora (pledoar za crni bor) u Haute-Provence-
i,
P. Mullenbach: Pošumljavanja u graničnom
području visinske granice šumske
vegetacije. Prvi rezultati rada stanice Chazelet,
S. Couvreur: Pravni položaj »zaštitnih
šuma«.
U poglavlju »BUJIČNE EROZIJE I MJERE
ZAŠTITE« su ovi članci:


F. Combes: jedna stogodišnjica: velike
pregrade Demontzey-a,
C. Van Effenterre: Pregrade za sedimente,
M. Gaimard: Bujični vodotoci u Bourg-
Saint-Maurice-u,
F. Perinet: Tereni za zimske sportove.
Razmatranja povodom jedne nesreće,
B. Airenti i P. Huguenin: Iskustvo iz Savoje,
R. Sagnet: 0 programu rada R.T.M.-a
na primjeru u području Real-Tuebi (Primorske
Alpe),
U poglavlju »LAVINE« ovi su članci:


C. Chatry: La Mongie nakon nesreće
u 1976. godini. Politika zaštite od lavina,
G. Brugnot: Prikazivanje lavina,
J. Sonnier: Upravne odgovornosti u području
lavina,
U poglavlju »OMEĐIVANJE PODRUČJA
PRIRODNIH OPASNOSTI« objavljeno
je:


C. Charlier: Deset godina pokusnih zoni
ran ja lavina,
J. C. Charry: Cijena neomeđašenja: djelomična
zaštita u području l´Auro ä Monetier-
les-Bains (Visoke Alpe),
J. P. Feuvrier: Iskustvo iz Savoje: cijena
prirodnih opasnosti,
C. Van Effenterre: Kartiranje prirodnih
opasnosti.
U poglavlju »SLUŽBE R.T.M.-a I NJIHOVA
DECENTRALIZACIJA PREMA VANJSKIM
ISKUSTVIMA« čitamo:


S. Puglisi: Nekoliko oblika R.T.M.-a ü
Basilicate-u (Italija),
J. P. Graf: Švicarska iskustva,
E. Hanausek, E. Stauder, J. Hopf: Zaštitni
radovi protiv bujica i lavina u Tirolu,
H. Ollagnon: R.T.M. u decentraliziranoj
Francuskoj, više rada za općine.
Zakon iz 1882. godine nije i prvi ni posljedni
namijenjen za suzbijanje bujica i
obnovu šuma u planinskim predjelima.
Prethodio mu je Zakon od 28. srpnja
1860. a slijedi ga »Zakon Chauveau« od 28.
travnja 1922. godine, koji je zamijenjen
Zakonom od 10. srpnja 1976. godine.
Odredbe Zakona iz 1976. te Dekreta od


19. rujna 1979. godine kasnije su unijete
u Zakon o šumama, Zakonom Chauveau
omogućeno je, da se i pošumljene okolne
površine (šume) s područja melioracionih
radova proglase zaštitnim šumama,
kada je nužno
— za zaštitu tla u planinama i na strminama,
— za obranu od lavina,
— za obranu od nakupljanja vode i pijeska
te
— za obranu od erozije.
Zakon Chauveau, piše S. Couvrer,
primjenjivao se vrlo nejednako odnosno
više u područjima gdje je zaštitna šuma
manje značajna a manje gdje veća. Tako
je npr., u departmanu Savo ja bilo
1932. godine zaštitnim šumama proglašena
u pet općina površina od samo 240 ha (u
vlasništvu 124 osobe s prosječnom površinom
šume po vlasniku od 1,97 do 3,41
ha). Primjena ovog Zakona nailazila je na




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 137     <-- 137 -->        PDF

OBAVIJEST O NOVOJ CIJENI PRETPLATE
ZA ŠUMARSKI LIST U 1981. GODINI


Dosadašnja godišnja pretplata za časopis Šumarski list
utvrđena je 1979. godine. U razdoblju od tada do danas povećali
su se višestruko troškovi izdavanja i uređivanja što se
posebno odnosi na papir, tiskarske usluge i si. Iz tih razloga
Upravni odbor ovoga Saveza bio je prinuđen na utvrdi novu
pretplatnu cijenu za 1981. godinu i to:


1. Radne organizacije, ustanove i poduzeća 1.200,— din
2. Pojedinci 200,— din
3. Umirovljenici, studenti i đaci . 100,— din
4. Inozemstvo 1.500,— din
Našim daljnjim zalaganjem nastojat ćemo da Šumarskom
listu dademo novu i još prihvatljiviju fizionomiju objavljivanjem
članaka iz operative, zatim o aktualnim stručnim i
društvenim zbivanjima, novim zakonskim propisima iz oblasti
šumarstva i drvne industrije, obavijestima o izdavačkoj djelatnosti
struke i si. suradnje.


Vjerujemo da će pretplatnici našeg najstarijeg stručno-
društvenog glasila uvažiti ovo opravdano povišenje pretplate,
te na taj način uredništvu Šumarskog lista pružiti daljnju
podršku.


Pravovremeno plaćanje pretplate predstavlja konkretnu
pomoć izdavaču!


Čekovni račun: 30102-678-6249


Izdavač Šumarskog lista:
SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA
ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE


Zagreb, Trg Ivana Mažuranića 11
Telefoni: 444-206, 449-686




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 135     <-- 135 -->        PDF

otpor zbog ograničenja sječe i paše u zaštitnim
šumama a otežana jer su šume u
privatnom vlasništvu. Stočari se suprotstavljaju
pošumljavanju odnosno zabrani
paše i na užim područjima suzbijanja erozije
i obnove šume, pa se mora primijeniti
i eksproprijacija površina. Smanjene
prihode od stočarstva žitelji mogu nadoknaditi
radom na pošumljavanju, na gradnji
šumskih puteva. Šumarstvo također
pomaže pastirsku opremu za ljetnu pašu,
uređenje turističkih vidikovaca a u
državnim šumama uređuje i mikroskijaške
terene (Ch. Rudel).


Problemima koji su nasljeđe prošlosti
od unazad dvadesetak godina pojavili se
i novi kao posljedica navala građana ü
planine. Od ovih novih načina korišćenja
planinskih prostora ugrožena je delikatna
prirodna ravnoteža što nameće dužnost
službi R.T.M.-a poduzimanje mjera za
očuvanje i osiguranje ravnoteže, piše Mme


E. Cresso n (ministar i za šumarstvo,
kako je već naprijed
navedeno).
Zanimljiv je prikaz C h. Rudel a


o perimetru gornjeg toka rijeke Tech (u
Istočnim Pirinejima), gdje je radovima
obuhvaćena površina od 10848 ha. Na 766
ha s radovima početo je još 1906. godine
ali bujice od kiša 16. i 17. listopada 1940.
godine (kada je u vodotoku nanijeta masa
škriljevca stvorila branu visoku 40 met,
koja je kasnije pukla) te proloma oblaka
26. travnja 1942. godine prisililo je službu
R.T.M.-a 1943. godine da se radovi pojačaju
i obuhvate cjelokupan perimetar.
Prikaz je zanimljiv i po tome, što sadrži
i pregled stanja šuma ü tom području od
X stoljeća do danas. U X stoljeću stanovnika
je bilo malo a zemlja je bila pusta i
neobrađena. Počam od XII stoljeća razvija
se proizvodnja tekstila i željeza a u
1359. godini zabilježeno je 149 ognjišta, pa
je konzul mjesta Prats ograničio »garlandas
« u kojem je bila zabranjena sječa drva
za paljenje uglja. Krajem XIV stoljeća uslijed
epidemije napuštene su mnoge kućice
i šuma se privremeno vraća pa su pošumljena
i mnoga polja te su vukovi i
medvjedi pravili velike štete. U XV stoljeću
rade mnoge talionice, i pilane te se nastavlja
sječa pa i krčenje šuma što se
produžuje i u XVII stoljeću. Za taljenje
željezne rudače koristio se drvni ugalj,
a njega je trebalo 17 kg za 1 kg željeza.
Posljedice sječe te paše bile su smanjenje
šuma na 18!´/o ukupne površine pa je
1867. godine bilo samo »1600 ha šume i 165
ha kestenika«. Smanjuje se i broj stanovništva
te se od 3710 u 1847. godini
smanjuje 1872. na 2784 a 1977. čak na
1192!


Zanimljivo je da nema potpunijih statističkih
podataka o radu R.T.M.-a te,
osim već navedenog podatka o bazenu
Haut-Vallespir, možemo saznati samo o
onome, što je urađeno u području Haute-
Provence. Međutim i podatak o površini
na kojoj je izvršena melioracija (pošumljavanje
i dr.) naveden je samo kao
dio članka koji razmatra problematiku
crnog bora u tom području (u članku F.
Combes-a i J. H. Bartet-a).


Područje Haute-Provence nalazi se u
Južnim Alpama odnosno planinske je dio
departmana Provence. Crni bor počeo se
koristiti za pošuml javan je na osnovu miš"
ljenja Mathieu-a i Demontzey-a Mat h
i e u, profesor Povijesti prirode na l´Ecole
imperial forestiere, 1865. godine konstatira:
Austrijski bor (Pinus laricio, var.
austriaca); Pin noir.** Ova rasa savršeno
uspijeva u Alpama; u najmanju ruku to
je vrsta koja se u rasadnicima pokazala
najotpornijom od svih nepovoljnih utjecaja
razvijajući se u najbolje biljke —
sadnice.« A Demon tzy 1878. godine piše,
da »u Francuskoj nema starih sastojina
austrijskog crnog bora. Najstariji
pokusni nasadi samo sü u stanju velikih
pokusa ali njegova naturalizacija primljena
je neosporno od svih šumara. Na
prirodnim staništima raste na svim tlima,
ali najljepše dimenzije postiže na vapnencu
«.


** Po današnjoj nomenklaturi Pinus nigra Arn.


ssp nigricans, kako primjećuju i autori Combes


— Bartet.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 136     <-- 136 -->        PDF

Radovi na obnovi vegetacije u departmentu
Haut-Provance započeti su već 1860.
godine i izvršeni na 93 000 ha »najgorjih
terena«. Od tih 93 000 ha pošumljeno
je, »najviše umjetno«, 52 000 ha, 16 000
ha zatravnito je i uređeno kao alpski pašnjak
dok na 25 000 ha su šikare ili golo
stijenj e.


Za proizvodnju sadnica pored velikih,
centralnih, rasadnika osnovani su i brojni
lokalni. »Ovi posljednji su osobito zanimljivi,
jer su u njima uzgajane sadnice
u busu, često i po deset njih zajedno koje
su tako i sađene na terenu. Ne smije
se zaboraviti običaj naših starih da prihranjuju
tlo s mrtvim lišćem i šumskim
humusom i biljke obogaćuju mikorizom«
tekst je autora članka. Uz crni bor pošumljavano
je i arišem i običnim borom.


Od podataka autori navode, da je u
vremenu od 1880. do 1910. godine posađeno
3 milijuna sadnica četinjača i 2 milijuna
sadnica listača od čega, sa šumar


skog stanovišta, najznačajniji je crni bor
dok ostale vrste ili nisu uspjele ili su
imale samo prolaznu ulogu. Danas se sastojine
crnog bora i prirodno obnavljaju
u koliko se poniku i podmlatku osigura
dovoljno svjetla. Za nove sastojine koriste
se i druge vrste kao jela, duglazija
i cedar od četinjača a jasen, trešnja i orah
od listača, već prema staništu. Na staništima
na kojima su zbog pliitkoće tla stogodišnja
stabla crnog bora visoka jedva 3
m treba podizati »šume« od žutilovki,
šimšira i si. vrsta.


Danas podignite sastojine pored zaštitne
funkcije imaju i gospodarsku. Godišnje
se koristi između 30 i 40 000 m3 drvnog
materijala (od proreda i oplodnih
sječa) koje se upotrebljavaj a kao celulozno,
za izradu sanduka, tesarsko i dr.
a »najljepše crnoborovina postiže cijenu
jelovine«.


O. Piškorić
ČLANAK B. ČOPA: PILANSKA PRERADA I ODNOSI U ŠUMARSTVU, OBJAVLJENA
U OVOM GODIŠTU ŠUMARSKOG LISTA BR. 1—2 I 3—4 IZAŠAO JE I
KAO POSEBNA EDICIJA, KOJA SE MOŽE NARUČITI OD SITH SRJ HRVATSKE,
ZAGREB, TRG MAŽURANIĆA 11.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1983 str. 138     <-- 138 -->        PDF

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA


Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva,
drvne industrije i zaštite prirode, prikaze stručnih predavanja i drutvenih
zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane
stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na
stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne
industrije te napise o radu terenskih društava.


Radovi i članci koji pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost.


Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom
obliku te, zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 8 stranica Šumarskog lista.


Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva,
kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu
vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica
Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako
rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone tušem ili strojem pisane tabele)
tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu.


Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.
Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi
budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba
priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može
biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno
napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod
ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba
iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi.


Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redosljedom na kraju
članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene
knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije,
crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu
kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne
i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa,
da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati
u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje,
jer se smanjenjem postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni
tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir:
paus, crtaći i gusti pisaći.


Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original.


Objavljeni radovi se plaćaju!


Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti
istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU
po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog
honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata.


Molimo autore da uz rukopis dostave broj i naziv svojega žiro računa kao
i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje
porez od autorskih honorara.


UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA«


Zagreb, Trg Mažuranića 11


Telefon: 444-206